Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK sa 6. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 24. lipnja 2019. godine u 17:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Marija Bunčuga, Članica odbora, Dinka Barbić, Ingrid Buijs, Henk Buijs, Frank John Dubokovich, Mica Ruzmanović, Mihovil Stipišić, Ivana Župan

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Debora Bunčuga, članica odbora, Goga Borić, Andro Duboković, Peter Elborn, Vedrana Nemeš, Annie Polatsek, Lana Zake

Započeto u 18:00 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 5. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2018. godinu

  4. Izmjenu i dopunu Statuta

  5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

  6. Usvajanje financijskog izvješča za 2018. godinu

  7. Donošenje Plana rada Udruge za 2019. godinu

  8. Razno

U točki 4. Skupština donosi Odluku o izmjeni i dopuni Statuta koja glasi: članak 22. mijenja se i glasi: "Upravni odbor Udruge broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnik Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Marija Bunčuga

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK PETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Dopredsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2018. godini:

U 2018. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim "da li nam možete pomoći u traženju izglubljenog mobitela?" (stavili smo oglas na našoj Feis stranici), "da li možemo pomoć u traženju parcele obiteljskog imanja na području 'Podum'?" (ne), "da li prodajemo sušenu lavandu?" (ne). Dobili smo ponude za volontere, ali nismo (još) tako organizirani da imamo projekte za njih. Pomogli smo u vezi degustacije maslonovog ulja, i dali smo savjet jednoj firmi koja je zainteresirana za ekološki turizam.

Uglavnom, kao i svake godine, naše glavne aktivnosti vezane su uz brigu i zaštitu životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

2018.g. bila je Godina pasa. Za našu Udrugu najljepši događaj ove značajne godine bio je Humanitarni koncert za napuštene životinje na Otoku Hvaru. Održan je 14.10.2018. a za to smo od srca zahvalni Vinki Šurlin, voditeljici zbor GSU-a „Stella Maris“ Hvar, i svima koji su sudjelovali u tom prekrasnom događaju. Na dobrotvornom koncertu uz Zbor "Stella Maris" sudjelovali su pjevači: Zbor „Sveta Cecilija“, Jelsa, voditelj Slavko Reljić; „Klapa Priženca“, Svirče, voditeljica Vojana Jurić; Mješovita klapa Svetoga Duha, Vrbanj, voditelj Ivan Vidošević; Faroski Kantaduri, Stari Grad, voditelj Jakša Vranjican; voditeljica programa je bila gđa. Vlatka Buj, Zamjenica Načelnika Općine Jelsa; i inženjer zvuka Žare Zagorac.

Primili smo 56 upita vezanih uz životinje, od kojih 24 o psima, 23 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 2 o pticama, i 1 o kozi. Te životinje su bile ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, npr. Splitu, Stobreču, Zavalatici na Korčuli, Kleku (Metković).

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Mi smo stvorili dobru komunikaciju sa inspektorima u Splitu i neki su slučajevi dobro završili. Najteže je riješiti probleme vezane uz divlje mačke, jer ih nemamo gdje skloniti. Bilo je dva tragična slučaja: u kolovozu 2018.g. jedan teško bolestan, ranjen pas se pojavio na pragu kuće jedne naše suradnice u Jelsi, kojeg smo doveli kod veterinara, nažalost, na uspavljivanje. Dr Prosper nas je obavijestio da bi u takvom slučaju Općina trebala financiraiti taj postupak, i da bi trebali tražili povratak novaca. Obratili smo se nadležima, ali nismo dobili odgovor. U drugom slučaju, mali mačak Zlatan koji je živio slobodno u Jelsi a za koga smo se brinuli, teško je ranjen u vrat i uginuo u Pitvama 25.07.2018. Bolja je vijest da Zlatanova majka Zlata još uvijek živi negdje u Jelsi i se pojavi svako malo u prostoru kafića „Splendid“.

Udruga Eco Hvar organizirala je spašavanje 12 pasa tijekom godine, od kojih smo smjestili 11 u sklonište 'Animalis Centrum' u Kaštelima, otkuda svi su našli nove domove, neki u Hrvatskoj neki u Njemačkoj i drugim zemljama. 'Animalis Centrum' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti idu se kupati.

Vlasti Grada Hvara su se dobro angažirani za pomoć životinja, i naši članovi / simpatizeri tamo uvijek rade što mogu za zapuštene ili maltretirane životinje. Grad Hvar je prvi na našem otoku potpisao Ugovor sa Azilom "Animalis Centrum", sukladno novom Zakonu o zaštiti životinja, te i je sudjelovao na spašavanju više neželjenih životinja tijekom godine. Mi smo vrlo zahvalni za njihovu suradnju.

Sretni smo da su u Hvaru prijatelji životinja osnovali poseban park za pse tijekom 2018.g.!

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. Eco Hvar je bio suorganizator Okruglog stola sa LAG-om Škoji pod naslovom 'EkoLAGija', 07.11.2018., u okviru kojeg su stručnjaci iz Zagreba dr.sc.Darko Znaor i mag.ing. Sonja Karoglan Todorović održali predavanja na temu „Ekološka poljoprivreda i proizvodnja - susret ekonomije i ekologije“. Gost predavač, dr. Alan Smith iz Amerike je opisao svoje iskustvo kao ekološki poljoprivrednik u SAD-u.

Pesticidi. Na našem portalu objavili smo popis kemijskih pesticida korištenih na Hvaru s njihovim nuspojavama uz navođenje stručnih dokaza, na hrvatskom i engleskom jeziku. To je, koliko znamo, prvi put da takva informacija postoji u ovako dostupnom obliku na hrvatskom. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/267-pesticidi-njihove-moguce-nuspojave-i-status-odobrenja)

Objavili smo i tekst o zakonima i propisima vezanim za kemijske pesticide, u kojem se govori o problematici korištenja tih sredstava. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/266-pesticidi-zakoni-i-dozvole)

Anketa o korištenju polja u Starogradskom polju. U suradnji sa LAG-om Škoji i Agencijom za upravljanje Starogradskim poljem, Udruga Eco Hvar pokrenula je istraživanje o poljoprivredi u Starogradskom polju. Rezultati pokažu među ostalim koje bilje se uzgajaju, što za osobne potrebe, što komercionalno; koliko poljoprivrednika imaji OPG, da li imaju ekološki certifikat i certifikat za korištenje sredstava za zaštitu bilja; koliko njih koriste sredstva protiv štetnika i koja sredstva se upotrebljavaju; iz kojih izvora poljoprivrednici dobivaju informaciju o agrikulturi. Anketa je još u tijeku i rezultati dostupni do sada mogu se vidjeti na portalu Udruge (http://www.eco-hvar.com/hr/okolis/277-anketa-poljoprivreda-na-starogradskom-polju).

Program dezinsekcije i deratizacije : kampanja za promjene. U 2018.g. Udruga se obratila Premjeru, Ministarstvu zdravstva, Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (ZZJZ), Gradovima Hvaru i Starom Gradu te Općini Jelsa tražeći informaciju o provedbi akcija dezineskcije i upozoravajući na neke nedostatke i nepravilnosti kod tih akcija. Od lokalnih vlasti dobili smo detalje o plaćanju za akcije, datumima akcija i korištenim pesticidima. Nismo dobili detalje točnih ruta vozila u akcijama zamagljivanja. Zabrinuti smo jer su akcije zamagljivanja vrlo slabo objavljene, a larvicidne akcije se uopće ne objavljaju. Koriste se pesticidi koji su zabranjeni u EU-u; prskaju se polja i vrtovi sa jestivim plodovima; puno ima kolateralnih šteta kod insekata, ptica i okoliša; a dezinsekcija samo povečava problem neželjenih štetnika. Mi smo ukazali ne brojen probleme, ali do sada nismo dobili adekvatne odgovore, a kamo li promjene u praksi koje tražimo.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen' (29-30.03.2018.). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima. 15.09.2018. Udruga Eco Hvar je sudjelovala u akciji 'zelenog čišćenja' u Hvaru koju je Udruga Dignitea organizirala u suradnji sa Gradom Hvarom.

Suradnja sa drugim Udrugama i organizacijama. Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2018.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Naš portal se sve više čita, i nekoliko tekstova, pogotovo o pesticidima, se pojave na prvoj stranici tražilice Google-a.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Johnu Ballu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 500 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2018. GODINU.

Ad 4. Izmjena i dopuna Statuta. članak 22. mijenja se i glasi "Upravni odbor broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnica Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE STATUTA .

Ad 5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IMENOVANJA GĐE. DINKE BARBIĆ KAO ČLANICA UPRAVNOG ODBORA 

Ad 6. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2018. godini, koje je pokazalo da je Udruga ostvarila prihode od 17.143,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 18.040,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 14.259,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2018 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 13.810,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge, a iz dobrotvornog koncerta održanog u listopadu 2018. ostvarili smo 3.750,00 kn.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2018. GODINU.

Ad 7. Program za 2019. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Nada Kozulić:

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Animalis Centrum" u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2019. GODINU.

Ad 8. Razno.

Gđa. Ingrid Buijs je predložila da humanitarni koncert bude ponovljen, ali ranije nego u listopadu, da bi publika mogla biti veća. Skupština se složila sa prijedlogom, ali naravno termin ovisi o mnogim faktorima.

U svibnju 2019.g. Udruga je organizirala 'eko-foto natječaj' za osnovnoškolarce. Gđa. Buijs je predložila da natječaj bude godišnje, a da uključuje i slike negativnih prizora iz otoka, ne samo ljepote otoka kao ove godine. Skupština se složila sa prijedlogom.

G. Mihovil Stipišić je spomenuo druge Udruge koje rade za dobrobit okoliša na Hvaru, a svi prisutni su bili složni da što veća međusobno suradnja je u interesu svih nas.

Kao zaključak Skupštine Nada Kozulić je zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 19:30

Marija Bunčuga                                                                                                            Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                      Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine Izvanredna Skupština 22.02.2019. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Eco Environment News feeds

  • Cambridge experts recreate 336-year-old garden to commemorate ‘father of natural history’

    John Ray, 17th-century botanist who coined words petal and pollen, was a tutor at Cambridge when he created his first garden

    He coined the terms petal and pollen, helped to lay the foundations of modern biology and is widely regarded as the greatest English naturalist of the 17th century.

    But it was while he was a young college tutor at Cambridge in the 1650s that the botanist John Ray – also known as “the father of natural history” – created his first known garden and began to systematically study plants for the first time.

    Continue reading...

  • ‘Most famous tree in the world’: Sherwood Forest’s 1,000-year-old Major oak dies

    Nottinghamshire tree, one of Europe’s oldest and largest, fails to produce leaves after being stressed by series of hot, dry summers

    The Major oak, one of Europe’s oldest, largest and most celebrated ancient trees, has died.

    The huge tree, which has grown in Sherwood Forest in Nottinghamshire, England, for at least 1,000 years, failed to produce any leaves this year, after becoming stressed by a series of hot, dry summers.

    Continue reading...

  • A bonanza for fans of the natural world: the digital library sharing 64m pages of scientific knowledge with everyone

    The Biodiversity Heritage Library is an invaluable online archive of historic texts on species living and lost supplied by the world’s leading museums and universities. Now its future is in doubt

    Some go there to read about the wood that Victorian manufacturers used to make walking sticks. Others want to see an illustration of a Tasmanian tiger or marvel at the field diary of one of the first known botanists to explore the Antarctic.

    Over the past 20 years, more than 64m pages have been made freely available through the Biodiversity Heritage Library (BHL) – a digital treasure trove for fans of the natural world. More than 680 museums, universities, libraries and scientific institutions from China, Singapore, Australia and New Zealand to Europe, Africa, Mexico, Canada and the US, have contributed to the library.

    Manuscript on parchment from the Circa instans. Dating from about 1190, it is the oldest book in the digital library. Photograph: LuEsther T Mertz Library/New York Botanical Garden/Biodiversity Heritage Library

    Continue reading...

  • ‘The sea took everything away’: how Nigeria’s ‘Happy City’ is disappearing beneath the waves

    More than half of Ayetoro – a Christian utopia founded in the 1940s – has been lost to the ocean, and its remaining people are running out of options

    In the early hours of 15 February 2019, the Atlantic Ocean came for Arowo Victoria’s livelihood. The 60-year-old retired midwife was asleep when neighbours began banging on her door, shouting that the sea had started covering buildings along the nearby coastline.

    By the time she got to her small shop, she discovered that the Atlantic had already swept it away, destroying the business she had built with borrowed money after retirement.

    Continue reading...

  • Can ecosystems ‘malfunction’?

    We are told the natural world is ‘breaking down’. But forests don’t work like aeroplanes or human hearts

    The Amazon rainforest, according to a 2021 study, is losing its capacity as a carbon sink and now emits more than it absorbs. In the tropics, marine scientists are reporting that coral reefs are in decline, threatening fish stocks. Equally concerning is research into the Atlantic Meridional Overturning Circulation (Amoc), a vast system of ocean currents that helps regulate the climate and is at risk of collapsing this century. The entire global ecosystem appears to be losing its ability to function.

    We find this view in newspapers, magazines, technical reports and the journals of learned societies. But thinking about the environment in terms of its functions is also how many of us tend to understand the world. We may think that forests exist to produce oxygen, wetlands to filter water and bees to pollinate our crops.

    Of special interest to humanity is the relationship of biodiversity to the variety of services provided by ecosystems and, in particular, to the stability of the flow of those services, such as the maintenance of the gaseous composition of the atmosphere, preservation of soils, recycling of nutrients and provision of food from the sea.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: UK’s migrant waders feel the effects of a changing Arctic

    Warmer winters and springs are drying out wetlands and the birds are missing out on an abundance of insects to eat

    When we think of spring migrant birds, it is easy to focus on songbirds such as warblers, flycatchers and swallows. Yet during late spring, many are waders – passing through Britain on their way north to breed in the high Arctic from their winter quarters in sub-Saharan Africa.

    According to the British Trust for Ornithology’s regular migration blog, it has been a good year for waders: including more common species such as ringed and grey plovers, bar-tailed godwit, sanderling and knot.

    Continue reading...

  • Country diary: Watching the ruffs strut like ludicrous Walter Raleighs | Michael J Warren

    Blackwater Estuary, Essex: Near a vast sweep of flats and creeks, one small pool has become a destination for both me and a parade of shore birds

    I saw in this summer with the brief stays of Arctic-bound birds. Waders from the south came in such number and variety to my local patch near Tollesbury that for one week in May I went down to the marsh every dawn and dusk. I went to watch and feel the motion of it all at the turn of tide and time. Everything was change.

    They kept coming, new species every day, ready to leave even as they arrived at this pool in the north-east corner of a field by the vast sweep of flats and creeks that give Essex more coastline than any other county in England.

    Continue reading...

  • Why farmers see Colombia’s knife-edge election as a battle for the Amazon’s future

    Many small-scale landowners now include conservation measures alongside everyday farming. But progress is precarious, and the threat of guerrilla violence and poverty remain whichever candidate wins

    Like most people settling in the area, Pablo Peña was seeking to escape violence and make a living from a patch of land when he moved to Guaviare in central Colombia. While his life has been strongly marked by conflict and deforestation, more than 30 years on he now focuses on community work and conservation.

    Peña first visited Guaviare during his mandatory military service. Years later, in 1994, he settled down to farm in Guaviare’s Calamar, a town in a remote corner of the Amazon.

    Continue reading...

  • ‘I don’t like being stuck in an office’: the young people helping plant a ring of trees around London

    London Tree Ring project aims to create corridors of plant and animal life around the city to strengthen its biodiversity

    Harry Ewing is heaping branches and foliage from the forest floor on to a dead hedge, reinforcing the protective circle around his newly planted trees in Hadley Wood, north London. He is in a glade created by a fallen oak that was previously overrun with thick bramble.

    “I feel very happy – the trees are growing already. It’s really nice seeing it when it starts,” says Ewing.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Russian dandelion offers solution to global rubber shortage

    Scientists are returning to a wartime solution that may be more sustainable than the traditional rubber tree

    There is a global shortage of natural rubber and dandelions may be coming to the rescue. In the second world war there was such a severe shortage of rubber that the Allies used the Russian dandelion, Taraxacum koksaghyz, from Kazakhstan. Soviet scientists found the dandelion roots produced enough white milky latex to make natural rubber, but when the war ended producers returned to the traditional rubber tree, Hevea brasiliensis.

    But the demand for rubber is now increasing, with rubber trees suffering from a fungal disease and the impacts of extreme weather caused by the climate crisis. So, scientists are looking again at using dandelions, with the added benefit that they grow in temperate climates, are a sustainable crop that do not need pesticides and lots of water, and don’t lead to the deforestation common in tropical rubber tree plantations.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.