Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 7. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2020. godine u 10:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - predsjednica Udruge, Marija Bunčuga - članica odbora, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Frank John Duboković, Jeremy Loren, Sara Radonić, Mihovil Stipišić, Ivana Šurjak.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Carol Adeney, Petar Bunčuga, Martin Gannon, Steve Jones, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Peter Elborn, Kruno Peronja, Annie Polatsek, Lana Zake.

Započeto u 10:30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 6. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2019. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2019. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2020. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Sara Radonić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ŠESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Marija Bunčuga je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2019. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje

U 2019. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim je bila molba za pomoć u vezi navodnih slučajeva zlouporabe djece u Osijeku, ali naravno tu nismo bili u mogućnosti pružiti blio koju pomoć. Neki iz inozemstva su pitali za savjet u vezi nasljedstva imanja u Hrvatskoj i traženja obiteljske nekretnine.

Bilo je nekoliko pitanja u vezi ekoloških proizvoda: neki dučani, npr. DM, Za Pod Zub (Stari Grad) i Greenhouse (Hvar) prodaju ekološke proizvode, i ekološko vino i maslinovo ulje mogu se naći, međutim je vrlo teško naći ekološke povrće i druge sviježe namirnice. Situacija se polako mijenja, ali lokalni poljoprivrednici teško shvaćaju da ima veliko potražnje ekoloških proizvoda.

Okoliš

Primili smo pitanja i žalbe u vezi problema u okolišu: žalbe protiv prakse zamagljivanja, odnosno prskanje okoliša sa opasnim insekticidima; žalbe protiv nekontroliranog djeljenja i korištenja otrova za miševe; pitanja zašto nema sustav recikliranja; žalbe protiv bazena u zaštićenim selima; žalbe zbog gradnje u prirodnim uvalama; i jedno pitanje u vezi smrtnih slučajeva kod pčela. U jednom specifičnom slučaju, puno plastičnog smeća je ostalo u Starogradskom polju nakon đira biciklista - kad smo se žalili gradonačelniku i direktoru Agencije za polje, organizatori đira su čistili nešto od tog smeća, ali ne sve, a naši članovi Nicolas and Isabelle su pokupili šta je ostalo. Svaka čast njima!

Životinje

Primili smo 87 upita vezanih uz životinje, od kojih 33 o psima, 42 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 3 o pticama, 1 o šišmišu, 1 o magarcu i 1 o ovci. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Poreču i Brseču.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Maltretiranje lovačkih pasa je poseban problem, a mi mislimo da bi lovačko društvo trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavnja tih pasa. Često nisu čipirani niti cjepjleni, i držani su u najgorim uvjetima, bez adekvatne vode ni hrane, u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, koje vrlo uspješno nađe nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj a što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti se idu kupati.

Jedan dramatičan slučaj se dogodio u lipnju 2019.godine, kad su dva psa ostala bez nadzora poslije teškog napada na njihovu vlasnicu tijekom šetnje. Na zahtjevu policije smo mi preuzeli ta dva psa i brinuli se za njih sve dok sin i kćerka vlasnice nisu došli po njih nakon 15 dana.

Naš prijedlog Općini:

U studenome 2019.god., mi smo poslali načelniku Jelse Nikši Peronji naš Prijedlog za financiranje spašavanja životinja iz proračuna Općine Jelsa u 2020-oj godini:

1. Sterilizacija mačaka.

Naša udruga kroz cijelu godinu prima žalbe da po mjestima ima previše mačaka te da se mačići nehumano odbacuju i tako uginjaju u mukama dok majka za njima pati. U Starom Gradu već par godina provode projekt sterilizacije mačaka kroz koji je, navodi Dr. Prosper Vlahović, u prvoj godini sterilizirano oko 30 mačaka. Za projekt postoje posebne cijene: "Za akcije tog tipa imamo stalno akcijske cijene. Kastracija mužjaka je cca 180kn, sterilizacija ženke je cca 280kn, sterilizacija skotne ženke je cca 300kn. Cijene su okvirne jer variraju zavisno o kilaži mačke/mačka odnosno potrebnoj količini lijekova koja zavisi o kilaži, ali radi se o razlici od par kuna. Isto tako, ove cijene se odnose na životinje koje su dovedene u ambulantu. U slučaju da treba doći po mačku, naplaćuje se 2.50 kn/km".

Dr. Mirej Butorović-Dujmović nudi posebne cijene za Udrugu od 200 kn za mužjaka i 300 kn za ženku bez obzira da li je skotna ili nije.

Naša Udruga moli Općinu da financira određeni broj sterilizacija kroz godinu. Udruga bi doprinijela u vidu hvatanja i dovođenja mačaka kod veterinara te će se pobrinuti za njih nakon operacije sve dok nisu sposobni vratiti se gdje su bili. Ako bi Općina prihvatila prijedlog za sterilizaciju 20 mačaka, ukupna cijena dosegla bi maksimalno 6.000 kn.

2. Spašavanje lutalica.

Problem pasa lutalica također stvara loš dojam o našem mjestu kod stranaca jer su mnogi posjetitelji našeg otoka ljubitelji životinja. Naša udruga je tijekom ove godine spasila podosta neželjenih pasa preko azila "Animalis Centrum" u Kaštelima, koje je jedino službeno sklonište u našoj županiji te smo zahvalni što je Općina spremna pomoći po tom pitanju. Azil jako dobro funkcionira, psi imaju odlične uvjete i mnogi ubrzo nađu svoj dom. Velika je stvar kada turiste zabrinute za odbačene životinje možemo obavijestiti da ulažemo trud u njihovo zbrinjavanje.

Cijena za smještaj psa u azil je otprilike 2.500 kn što pokriva zdravstvenu skrb, čipiranje, cijepljenje, sterilizaciju i hranu. Naravno, ako netko mora doći s kopna preuzeti lutalice, cijena je u tom slučaju mnogo veća.
Naša udruga moli Općinu da financira spašavanje barem 10 pasa. Naša Udruga doprinijela bi u vidu hvatanja psa/pasa, zbrinuti iste na sigurno mjesto (u skladu s našim mogućnostima) te njega / njih dovesti do azila u Kaštelima o trošku Udruge. Stoga bi zamolili Općinu da iz proračuna za tu svrhu osigura do 25.000 kn.

3. Prostor za pse

Mi imamo jedan siguran prostor s kućicama na privatnom terenu gdje možemo smjestiti pse (ako se međusobno slažu). Primjerice, kada je gospođa napadnuta 25. lipnja ove godine, dogodilo se da policija nije imala gdje staviti njezine pse. Mi smo ih primili te večeri oko 23:00, smjestili ih u naš prostor i brinuli se za njih sve dok ih 9. srpnja nisu došla preuzeti djeca napadnute žene.

Od velike bi pomoći bilo kada bi se osigurao barem jedan siguran prostor za pse negdje u blizini Jelse gdje a) bismo mogli smjestiti napuštene pse kad ih ima više, i b) koji be služio kao park za pse (kakvog već imaju u Hvaru) gdje bi ljudi mogli šetati svoje pse bez straha i bez da smetaju mještanima koji ne vole životinje. To bi sigurno bilo drago strancima koji dolaze s ljubimcima jer, kako je psima zabranjeno ulaziti u park u Jelsi, često ne znaju gdje mogu šetati.

Ako bi Općina alocirala jedan pristupačan prostor (ili više od jednog) za tu svrhu, naša Udruga doprinijela bi ograđivanjem terena i postavljanjem koševa za izmet (po dogovoru s Komunalnim) te vođenjem računa da se taj prostor ispravno koristi.

Usmeni odgovor smo dobili da će Općina financirati sterilizacije maćaka (do 50), i pomoći u traženju prostora za privremeno 'sklonište' za pse, ali da preporučuje da Udruga Eco Hvar bude odgovorna za premještenje pasa u Azil.

Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija

Prezentacija o pticama za djecu. U siječnju 2019 god., Steve Jones iz Dola koji već dugo promatra ptice na Hvaru, je pripremio jednu prekrasnu prezentaciju u PowerPointu pod naslovom 'Ptice na Hvaru' za otočne škole. Vrlo je važno da djeca postanu svjesni ptica i svih ljepota u okolišu, pogotovo jer mještani kažu koliko se vidljivo smanjila količina ptica kroz ovih desetljeća.

Foto-natječaj. U suradnji sa nastavnicom Katijom Barbić, Udruga je organizirala natječaj fotografija za učenike osnovnoškolske dobi od (4. do 8. razreda) pod naslovom EkoFoto 2019, sa ciljem razviti potrebu kod učenika za aktivnim uključivanjem u aktivnosti očuvanja prirodne baštine kraja u kojem žive. Tema je bila 'Prirodne ljepote Otoka Hvara'. Fotografije je pregledao tročlani žiri, koji je izabrao fotografije za izložbu te donio odluku o tri nagrađene fotografije. Izložba najboljih fotografija je održana u prostoriju Knjižnice Općine Jelsa, za što zahvaljujemo Ravnateljicu Maju Vukić. Autori nagrađenih fotografija su dobili diplome i poklone, te svi sudionici čiji su fotografije izabrane za izložbu dobili diplome na svećanom otvorenju izložbe.

Radionica 'EkoLAGija', održana u Starom Gradu na dan 1.listopada 2019.g. Udruga je sudjelovala u ovoj uspješnoj radionici o ekološkom vrtlarstvu, u organizaciji LAG-a "Škoji". “Što sve može moj mali vrt” naslov je druge po redu radionice s temom ekologije koju su LAG škoji organizirali ove godine, a koji je održan u Stari gradu u Hrvatskom domu. Primjena organskih metoda pitanje je od vitalne važnosti na otoku Hvaru gdje bi se trebalo zabraniti uništavanje prekrasne prirode kemijskim pesticidima. Predavačicu Andreu Vugrinović predstavila je Adela Duboković, voditeljica udruge LAG škoji. Gospođa Vugrinović cijenjena je u području organskih metoda kultiviranja u poljoprivredi i vrtlarenju. Stručna je u svakom aspektu ovog predmeta. Uz njeno široko znanje o primjenjivanju organskih metoda, ona je i savjetnica nacionalnim i međunarodnim organizacijama koje uspostavljaju i financiraju projekte ruralnog razvoja. Što je najvažnije, stekla je praktično iskustvo u kultiviranju organskih usjeva i poljoprivrednih proizvoda. Radionica je privukla publiku raznolikog iskustva, od učenika na tečaju agro-turizma u srednjoj školi “Jelsa” do komercijalnih, organskih te konvencionalnih poljoprivrednika. Gospođa Vugrinović održala je izvrsnu prezentaciju o različitim vrstama organskog uzgoja, uključujući permakulturu i biodinamiku.

Turizam

Udruga Eco Hvar se uključila u inicijativi za promoviranje eko-turizma na Hvaru, kroz inovativni program 'Ecobnb', ekološka platforma koja reklamira eco-friendly turističkih smještajnih objekata. Mi smo zahvalni članici Vilmi Plazonja, voditeljica prekrasnog objekta u Svetoj Nedjelji 'Vile Perka', koja se prva na Hvaru angažirala u tu inicijativu, koja će kroz vrijeme i donjeti neki prihod Udruzi.

Pesticidi - kampanje

Pod pritiskom (u više navrata!) Povjerenika za informiranje, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije nam je napokon odgovorio i poslao nešto od traženih informacija, 10. prosinca 2019. (Napomena: ta korespondencija je počela u studenome 2017.god.)

Naša istraživanja su nas dovela do sljedećih zaključaka, kako smo već istaknuli u članku prije par godina:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

3. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

4. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

5. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

6. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

7. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove te da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama;

8. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

Uz kampanju Protiv programa dezinsekcije i deratizacije, nastavili smo našu informativnu kampanju Protiv korištenja pesticida kao što su ne samo insekticidi nego herbicidi i fungicidi po poljima i vrtovima.

Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Ponosni smo što sudjeljujemo u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticija kroz sve zemlje članice EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Gospodarenje smeća

Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2019.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: Ples s tovarima, članak o Jani Appleyard iz Dola koja spašava magarce i konje (13.06.2019); 'Otok Sunca pod teretom škovaca' (24.05.2019); 'Otok Hvar još nema sklonište' (30.07.2019); 'Male Hvaranke prikupile 2346 kuna za 'Eko Hvar' ' (31.08.2019); 'Težaci ne trujte puževe' o radionici o ekološkoj poljoprivredi, organizator Adela Duboković / LAG Škoji, voditeljica radionice Andrea Vugrinović (04.11.2019).

ii) Javne obavijesti. Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iii) Facebook. Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 642 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu još uvijek radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

iv) Portal. www.eco-hvar.com ima dosta čitalaca: čak jedan glavni članak o pesticidima je imao preko 120.000 'hitova'.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Martinu Gannonu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Dinki Barbić za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

Donacije i potpora

Bila je jedna sjajna inicijativa djece iz Hvara u kolovozu 2019.god. Kako je 'Slobodna Dalmacija' nju opisala:

„Djeca spašavaju životinje“ napisale su Kai i Tonka, djevojčice iz Hvara, na plakatu. I još su dodale „dođite, kupite, pomozite“.Pokraj plakata izložile su na stoliču brojne ogrlice, narukvice, magnetiće, slike, okvire, koje su same osmislile i napravile. Okupile su i druge prijateljice i prijatelje i prionile poslu. Bez ičije pomoći, na radionicama napravile su rukotvorine koje su u ponedjeljak predvečer izložile na hvarskoj rivi. Brojni domaći ljudi i i turisti zastali bi i pogledali što se nudi.

Mnogi su izabrali jedan ili više predmeta, zadovoljni da tako podržavaju dobrotvornu akciju hvarske djece za spas životinja. Organizatorice su izabrale sav prihod od prodajne izložbe namjeniti udruzi Eco Hvar Pitve, Jelsa. I u prikupljanju su bile zaista uspješne, prikupljeno je ukupno 2.346,40 kuna.

Svaka prikupljena kuna puno je veće vrijednosti od one napisane na novcu.“ Ima nade za ovaj planet pokraj takve djece koja će biti pažljivija prema ljudima, životinjama i okolišu od naših generacija“, rekla je potpredsjednica Udruge Eco Hvar, Nada Kozulić, prilikom otvaranja događaja.

Prostor i logistiku za cijeli projekt osigurala je PLATFORMA, institucija koje je namjenjena hvarskim udrugama civilnog društva. U lijepom i funkcionalnom prostoru, smještenom na samoj rivi, zainteresirani mogu pronači mjesto za realizaciju svojih programa. Kao što su to pokazale Kai, Tonka, Leona... I obogatile sebe, svoju zajednicu, sve ljubitelje životinja i svaku osobu dobrog srca.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli!

Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni toj djeci, kao i svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2019.god.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2019. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2019. godini, pokaže da je Udruga ostvarila prihode od 8.725,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 6.259,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 13.810,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2019. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 16.932,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge. Hvarske djece su organizirale prekrasnu dobrotvornu akciju na koju je prikupljeno 2.346 kn za Eco Hvar.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2019. GODINU.

Ad 5. Program za 2020. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno ograđeno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2020. GODINU.

Ad 6. Razno.

Sara Radonić je spomenula da je projekt za sterilizaciju mački velika pomoć, međutim najveći problem je uhvatiti te divlje i poludivlje ulične mačke. Ona je preporučila da bi udruga mogla investirati u posebnu trapolu za tu svrhu, što je Skuptština prihvatila kao dobar prijedlog, kad bude dosta novaca na računu. Sara je isticala kako bi udruga trebala biti više vidljiva, što je isto prihvaćeno kao dobar prijedlog.

Vivian Grisogono je spomenula da će u ponedjeljak 29.06.2020.g. biti akcija dezinsekcije kroz područje Općine Jelsa, a da nije bilo upozorenja na portalima Staroga Grada niti Grada Hvara. Obično bude akacija dezinsekcije dan prije ili poslije akcije oko Jelse. Stoga nije jasno da li neće biti dezinsekcije na tim područjima ili da nije bilo zakonskog obveznatog upozorenja. Svi prisutni su komentirali kako su primjetili da ima jako malo leptira ove godine, usprkos lijepih vremenskih prilika, a da se vidi sve manje ptica.

Vivian Grisogono je opisala aktualnu situaciju koju treba hitno riješiti: naime, udruga je spasila kuju i 7 štenaca po odredbi veterinarske inspekcije i komunalnog redara, međutim odgovorna lokalna vlast kaže da nema novaca za financirati smještanje tih pasa u Azil u Kaštelima ( s kojim ima Ugovor ), što je njihova dužnost. Kako nema mogućnosti skloniti te pse na otoku, udruga je preuzela odgovornost za njih prebaciti u Azil, i za to mora naći ukupno 28.000,00 kn za samo smještanje. Skupština je bila složna da treba odmah napraviti javni apel za pokupiti ta sredstva čim prije.

Jeremy Loren je preporučio neke načine za ojačati prihoda udruge, poput dati certifikate, po principu 'trust icons', izabranim tvrkama koje bi dale doprinos udruzi, i stvoriti štand na Rivi za prodati donirane proizvode gostima i mještanima. Naravno u 2020. godini, zbog koronairusa, će takve aktivnosti biti ograničene, ali se mogu planirati za buduće godine. Martin Gannon je pismeno preporučio da Udruga koristi više načina za primanje donacija, npr. preko Paypala, Revoluta i Monza. Skupština se složila da treba biti sve više aktivna u prikupljanju sredstava za rad, pogotovo kad lokalne vlasti ne mogu odraditi svoj dio, npr. što se tiče smještanja pasa u Azil.

Miranda Miličić Bradbury je preporučila da kad Udruga pomaže lokalnim vlastima, treba i osigurati da one na neki način daju neki doprinos odnosno pomoć Udruzi kao uzvrat, npr besplatnu štand za prodaju. I ovaj prijedlog je prihvaćen kao dobar.

Na kraju su svi bili složni da će se Udruga sve više angažirati u aktivnostima za dobrobit životinja i okoliša, a da će posebno uključiti mlađe generacije, npr preko škola.

Kao zaključak Skupštine se je Vivian Grisogono zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako je izvršni odbor udruge Eco Hvar također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 11:45

Sara Radonić                                                                                        Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                           Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Eco Environment News feeds

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Exclusive: Lough Neagh, which supplies drinking water for 40% of NI, contains genes resistant to last-resort antibiotics

    Genes capable of creating antibiotic-resistant superbugs have been detected in the UK’s largest lake, which supplies drinking water to about 40% of Northern Ireland.

    Testing of water from Lough Neagh, which has a surface area 26 times bigger than Windermere, found genes resistant to a wide range of antibiotics, including carbapenems – drugs reserved for life-threatening infections when all other treatments have failed.

    Continue reading...

  • Ruabon grouse moor, Wrexham: Mating season is upon us. Will I be lucky enough to spot a courtship lek?

    I’m shooting grouse on the moor today. There are two kinds here: red grouse, a gamebird reared and shot in its thousands; and its larger, rarer cousin, the black grouse. The latter is supposedly spared by a ban that remains voluntary despite catastrophic declines in recent decades. As it’s not shooting season, which runs from August to mid-December, I shoulder a camera, not a shotgun, hoping to snap one of these increasingly rare birds.

    Springtime is when black grouse start to breed, so I arrive before dawn, which is when they lek – a courtship dance where they fan their tails, peck and scuffle with their rivals.

    Continue reading...

  • Carmaker’s decision to drop NissanConnect EV app on relatively recent cars fuels warnings from experts

    Owners of some Nissan Leaf electric vehicles are angry after the carmaker announced it would shut down an app that lets them remotely control battery charging and other functions.

    Drivers of Leaf cars made before May 2019 and the e-NV200 van (produced until 2022) have been told that the NissanConnect EV app linked to their vehicles will “cease operation” from 30 March. This means they will lose remote services, including turning on the heating, and some map features.

    Continue reading...

  • With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • As energy prices tripled in the 1970s due to Middle Eastern wars, Scandinavia, France and the Netherlands sped up green transition

    When Middle Eastern wars sparked an oil crisis in the 1970s, tripling energy prices and throwing economies into chaos, some countries looked beyond short-term solutions. The French made nuclear the pillar of their power system. Scandinavians insulated buildings and funnelled waste heat into homes. The Dutch built bike lanes where others wanted motorways. The Danes developed wind turbines.

    Such steps cleaned filthy air and cut imports from autocrats but took a back seat when Russia invaded Ukraine half a century later. Europe raced to buy gas from the US and Middle East. Policies to roll out renewables by cutting red tape helped reduce dependence, but calls to use less energy and reduce waste were muted. Industry lobbying and populist backlash have since sabotaged efforts to phase out petrol cars and fossil boilers.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: In the wake of the DHS secretary’s firing, staff from the Federal Emergency Management Agency share how her tenure has left the US less able to the respond to the climate crisis

    Donald Trump made his first cabinet-level firing last week when he expelled Kristi Noem. In her one year leading the US Department of Homeland Security (DHS), Noem sparked widespread criticism for overseeing inhumane immigration policies and avoiding questions about Immigration and Customs Enforcement (ICE) officers’ shooting of protesters in Minneapolis. She even earned the nickname Ice Barbie.

    “Good riddance,” Minneapolis mayor Jacob Frey wrote on social media about her ousting.

    Bombing of Iran’s oil infrastructure to have major environmental fallout, experts warn

    ‘A sobering preview’: extreme heat now affects one in three people globally, study finds

    Reaching net zero by 2050 ‘cheaper for UK than one fossil fuel crisis’

    Good riddance to Kristi Noem. Her replacement won’t be an improvement | Moira Donegan

    How Trump’s EPA rollbacks give US states new tools in climate suits

    ‘The perfect storm’: Trump has left the US less prepared for natural disasters, experts say

    Continue reading...

  • We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we may get splashed by a bus on the road

    Puddles, small and temporary pools of water typically formed by rainfall, hold a special place in British culture. They are the embodiment of the national weather’s tendency to produce mild inconvenience rather than drama. We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we do get wet feet, or splashed by a bus driving through a puddle.

    The story of Walter Raleigh spreading his velvet cloak over a puddle so Queen Elizabeth I could cross while keeping her fine shoes dry is probably apocryphal. But Raleigh’s gallant if pointless gesture is typical of the low-stakes difficulty presented by puddles.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen