Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 7. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2020. godine u 10:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - predsjednica Udruge, Marija Bunčuga - članica odbora, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Frank John Duboković, Jeremy Loren, Sara Radonić, Mihovil Stipišić, Ivana Šurjak.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Carol Adeney, Petar Bunčuga, Martin Gannon, Steve Jones, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Peter Elborn, Kruno Peronja, Annie Polatsek, Lana Zake.

Započeto u 10:30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 6. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2019. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2019. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2020. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Sara Radonić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ŠESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Marija Bunčuga je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2019. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje

U 2019. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim je bila molba za pomoć u vezi navodnih slučajeva zlouporabe djece u Osijeku, ali naravno tu nismo bili u mogućnosti pružiti blio koju pomoć. Neki iz inozemstva su pitali za savjet u vezi nasljedstva imanja u Hrvatskoj i traženja obiteljske nekretnine.

Bilo je nekoliko pitanja u vezi ekoloških proizvoda: neki dučani, npr. DM, Za Pod Zub (Stari Grad) i Greenhouse (Hvar) prodaju ekološke proizvode, i ekološko vino i maslinovo ulje mogu se naći, međutim je vrlo teško naći ekološke povrće i druge sviježe namirnice. Situacija se polako mijenja, ali lokalni poljoprivrednici teško shvaćaju da ima veliko potražnje ekoloških proizvoda.

Okoliš

Primili smo pitanja i žalbe u vezi problema u okolišu: žalbe protiv prakse zamagljivanja, odnosno prskanje okoliša sa opasnim insekticidima; žalbe protiv nekontroliranog djeljenja i korištenja otrova za miševe; pitanja zašto nema sustav recikliranja; žalbe protiv bazena u zaštićenim selima; žalbe zbog gradnje u prirodnim uvalama; i jedno pitanje u vezi smrtnih slučajeva kod pčela. U jednom specifičnom slučaju, puno plastičnog smeća je ostalo u Starogradskom polju nakon đira biciklista - kad smo se žalili gradonačelniku i direktoru Agencije za polje, organizatori đira su čistili nešto od tog smeća, ali ne sve, a naši članovi Nicolas and Isabelle su pokupili šta je ostalo. Svaka čast njima!

Životinje

Primili smo 87 upita vezanih uz životinje, od kojih 33 o psima, 42 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 3 o pticama, 1 o šišmišu, 1 o magarcu i 1 o ovci. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Poreču i Brseču.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Maltretiranje lovačkih pasa je poseban problem, a mi mislimo da bi lovačko društvo trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavnja tih pasa. Često nisu čipirani niti cjepjleni, i držani su u najgorim uvjetima, bez adekvatne vode ni hrane, u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, koje vrlo uspješno nađe nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj a što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti se idu kupati.

Jedan dramatičan slučaj se dogodio u lipnju 2019.godine, kad su dva psa ostala bez nadzora poslije teškog napada na njihovu vlasnicu tijekom šetnje. Na zahtjevu policije smo mi preuzeli ta dva psa i brinuli se za njih sve dok sin i kćerka vlasnice nisu došli po njih nakon 15 dana.

Naš prijedlog Općini:

U studenome 2019.god., mi smo poslali načelniku Jelse Nikši Peronji naš Prijedlog za financiranje spašavanja životinja iz proračuna Općine Jelsa u 2020-oj godini:

1. Sterilizacija mačaka.

Naša udruga kroz cijelu godinu prima žalbe da po mjestima ima previše mačaka te da se mačići nehumano odbacuju i tako uginjaju u mukama dok majka za njima pati. U Starom Gradu već par godina provode projekt sterilizacije mačaka kroz koji je, navodi Dr. Prosper Vlahović, u prvoj godini sterilizirano oko 30 mačaka. Za projekt postoje posebne cijene: "Za akcije tog tipa imamo stalno akcijske cijene. Kastracija mužjaka je cca 180kn, sterilizacija ženke je cca 280kn, sterilizacija skotne ženke je cca 300kn. Cijene su okvirne jer variraju zavisno o kilaži mačke/mačka odnosno potrebnoj količini lijekova koja zavisi o kilaži, ali radi se o razlici od par kuna. Isto tako, ove cijene se odnose na životinje koje su dovedene u ambulantu. U slučaju da treba doći po mačku, naplaćuje se 2.50 kn/km".

Dr. Mirej Butorović-Dujmović nudi posebne cijene za Udrugu od 200 kn za mužjaka i 300 kn za ženku bez obzira da li je skotna ili nije.

Naša Udruga moli Općinu da financira određeni broj sterilizacija kroz godinu. Udruga bi doprinijela u vidu hvatanja i dovođenja mačaka kod veterinara te će se pobrinuti za njih nakon operacije sve dok nisu sposobni vratiti se gdje su bili. Ako bi Općina prihvatila prijedlog za sterilizaciju 20 mačaka, ukupna cijena dosegla bi maksimalno 6.000 kn.

2. Spašavanje lutalica.

Problem pasa lutalica također stvara loš dojam o našem mjestu kod stranaca jer su mnogi posjetitelji našeg otoka ljubitelji životinja. Naša udruga je tijekom ove godine spasila podosta neželjenih pasa preko azila "Animalis Centrum" u Kaštelima, koje je jedino službeno sklonište u našoj županiji te smo zahvalni što je Općina spremna pomoći po tom pitanju. Azil jako dobro funkcionira, psi imaju odlične uvjete i mnogi ubrzo nađu svoj dom. Velika je stvar kada turiste zabrinute za odbačene životinje možemo obavijestiti da ulažemo trud u njihovo zbrinjavanje.

Cijena za smještaj psa u azil je otprilike 2.500 kn što pokriva zdravstvenu skrb, čipiranje, cijepljenje, sterilizaciju i hranu. Naravno, ako netko mora doći s kopna preuzeti lutalice, cijena je u tom slučaju mnogo veća.
Naša udruga moli Općinu da financira spašavanje barem 10 pasa. Naša Udruga doprinijela bi u vidu hvatanja psa/pasa, zbrinuti iste na sigurno mjesto (u skladu s našim mogućnostima) te njega / njih dovesti do azila u Kaštelima o trošku Udruge. Stoga bi zamolili Općinu da iz proračuna za tu svrhu osigura do 25.000 kn.

3. Prostor za pse

Mi imamo jedan siguran prostor s kućicama na privatnom terenu gdje možemo smjestiti pse (ako se međusobno slažu). Primjerice, kada je gospođa napadnuta 25. lipnja ove godine, dogodilo se da policija nije imala gdje staviti njezine pse. Mi smo ih primili te večeri oko 23:00, smjestili ih u naš prostor i brinuli se za njih sve dok ih 9. srpnja nisu došla preuzeti djeca napadnute žene.

Od velike bi pomoći bilo kada bi se osigurao barem jedan siguran prostor za pse negdje u blizini Jelse gdje a) bismo mogli smjestiti napuštene pse kad ih ima više, i b) koji be služio kao park za pse (kakvog već imaju u Hvaru) gdje bi ljudi mogli šetati svoje pse bez straha i bez da smetaju mještanima koji ne vole životinje. To bi sigurno bilo drago strancima koji dolaze s ljubimcima jer, kako je psima zabranjeno ulaziti u park u Jelsi, često ne znaju gdje mogu šetati.

Ako bi Općina alocirala jedan pristupačan prostor (ili više od jednog) za tu svrhu, naša Udruga doprinijela bi ograđivanjem terena i postavljanjem koševa za izmet (po dogovoru s Komunalnim) te vođenjem računa da se taj prostor ispravno koristi.

Usmeni odgovor smo dobili da će Općina financirati sterilizacije maćaka (do 50), i pomoći u traženju prostora za privremeno 'sklonište' za pse, ali da preporučuje da Udruga Eco Hvar bude odgovorna za premještenje pasa u Azil.

Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija

Prezentacija o pticama za djecu. U siječnju 2019 god., Steve Jones iz Dola koji već dugo promatra ptice na Hvaru, je pripremio jednu prekrasnu prezentaciju u PowerPointu pod naslovom 'Ptice na Hvaru' za otočne škole. Vrlo je važno da djeca postanu svjesni ptica i svih ljepota u okolišu, pogotovo jer mještani kažu koliko se vidljivo smanjila količina ptica kroz ovih desetljeća.

Foto-natječaj. U suradnji sa nastavnicom Katijom Barbić, Udruga je organizirala natječaj fotografija za učenike osnovnoškolske dobi od (4. do 8. razreda) pod naslovom EkoFoto 2019, sa ciljem razviti potrebu kod učenika za aktivnim uključivanjem u aktivnosti očuvanja prirodne baštine kraja u kojem žive. Tema je bila 'Prirodne ljepote Otoka Hvara'. Fotografije je pregledao tročlani žiri, koji je izabrao fotografije za izložbu te donio odluku o tri nagrađene fotografije. Izložba najboljih fotografija je održana u prostoriju Knjižnice Općine Jelsa, za što zahvaljujemo Ravnateljicu Maju Vukić. Autori nagrađenih fotografija su dobili diplome i poklone, te svi sudionici čiji su fotografije izabrane za izložbu dobili diplome na svećanom otvorenju izložbe.

Radionica 'EkoLAGija', održana u Starom Gradu na dan 1.listopada 2019.g. Udruga je sudjelovala u ovoj uspješnoj radionici o ekološkom vrtlarstvu, u organizaciji LAG-a "Škoji". “Što sve može moj mali vrt” naslov je druge po redu radionice s temom ekologije koju su LAG škoji organizirali ove godine, a koji je održan u Stari gradu u Hrvatskom domu. Primjena organskih metoda pitanje je od vitalne važnosti na otoku Hvaru gdje bi se trebalo zabraniti uništavanje prekrasne prirode kemijskim pesticidima. Predavačicu Andreu Vugrinović predstavila je Adela Duboković, voditeljica udruge LAG škoji. Gospođa Vugrinović cijenjena je u području organskih metoda kultiviranja u poljoprivredi i vrtlarenju. Stručna je u svakom aspektu ovog predmeta. Uz njeno široko znanje o primjenjivanju organskih metoda, ona je i savjetnica nacionalnim i međunarodnim organizacijama koje uspostavljaju i financiraju projekte ruralnog razvoja. Što je najvažnije, stekla je praktično iskustvo u kultiviranju organskih usjeva i poljoprivrednih proizvoda. Radionica je privukla publiku raznolikog iskustva, od učenika na tečaju agro-turizma u srednjoj školi “Jelsa” do komercijalnih, organskih te konvencionalnih poljoprivrednika. Gospođa Vugrinović održala je izvrsnu prezentaciju o različitim vrstama organskog uzgoja, uključujući permakulturu i biodinamiku.

Turizam

Udruga Eco Hvar se uključila u inicijativi za promoviranje eko-turizma na Hvaru, kroz inovativni program 'Ecobnb', ekološka platforma koja reklamira eco-friendly turističkih smještajnih objekata. Mi smo zahvalni članici Vilmi Plazonja, voditeljica prekrasnog objekta u Svetoj Nedjelji 'Vile Perka', koja se prva na Hvaru angažirala u tu inicijativu, koja će kroz vrijeme i donjeti neki prihod Udruzi.

Pesticidi - kampanje

Pod pritiskom (u više navrata!) Povjerenika za informiranje, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije nam je napokon odgovorio i poslao nešto od traženih informacija, 10. prosinca 2019. (Napomena: ta korespondencija je počela u studenome 2017.god.)

Naša istraživanja su nas dovela do sljedećih zaključaka, kako smo već istaknuli u članku prije par godina:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

3. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

4. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

5. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

6. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

7. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove te da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama;

8. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

Uz kampanju Protiv programa dezinsekcije i deratizacije, nastavili smo našu informativnu kampanju Protiv korištenja pesticida kao što su ne samo insekticidi nego herbicidi i fungicidi po poljima i vrtovima.

Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Ponosni smo što sudjeljujemo u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticija kroz sve zemlje članice EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Gospodarenje smeća

Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2019.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: Ples s tovarima, članak o Jani Appleyard iz Dola koja spašava magarce i konje (13.06.2019); 'Otok Sunca pod teretom škovaca' (24.05.2019); 'Otok Hvar još nema sklonište' (30.07.2019); 'Male Hvaranke prikupile 2346 kuna za 'Eko Hvar' ' (31.08.2019); 'Težaci ne trujte puževe' o radionici o ekološkoj poljoprivredi, organizator Adela Duboković / LAG Škoji, voditeljica radionice Andrea Vugrinović (04.11.2019).

ii) Javne obavijesti. Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iii) Facebook. Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 642 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu još uvijek radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

iv) Portal. www.eco-hvar.com ima dosta čitalaca: čak jedan glavni članak o pesticidima je imao preko 120.000 'hitova'.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Martinu Gannonu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Dinki Barbić za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

Donacije i potpora

Bila je jedna sjajna inicijativa djece iz Hvara u kolovozu 2019.god. Kako je 'Slobodna Dalmacija' nju opisala:

„Djeca spašavaju životinje“ napisale su Kai i Tonka, djevojčice iz Hvara, na plakatu. I još su dodale „dođite, kupite, pomozite“.Pokraj plakata izložile su na stoliču brojne ogrlice, narukvice, magnetiće, slike, okvire, koje su same osmislile i napravile. Okupile su i druge prijateljice i prijatelje i prionile poslu. Bez ičije pomoći, na radionicama napravile su rukotvorine koje su u ponedjeljak predvečer izložile na hvarskoj rivi. Brojni domaći ljudi i i turisti zastali bi i pogledali što se nudi.

Mnogi su izabrali jedan ili više predmeta, zadovoljni da tako podržavaju dobrotvornu akciju hvarske djece za spas životinja. Organizatorice su izabrale sav prihod od prodajne izložbe namjeniti udruzi Eco Hvar Pitve, Jelsa. I u prikupljanju su bile zaista uspješne, prikupljeno je ukupno 2.346,40 kuna.

Svaka prikupljena kuna puno je veće vrijednosti od one napisane na novcu.“ Ima nade za ovaj planet pokraj takve djece koja će biti pažljivija prema ljudima, životinjama i okolišu od naših generacija“, rekla je potpredsjednica Udruge Eco Hvar, Nada Kozulić, prilikom otvaranja događaja.

Prostor i logistiku za cijeli projekt osigurala je PLATFORMA, institucija koje je namjenjena hvarskim udrugama civilnog društva. U lijepom i funkcionalnom prostoru, smještenom na samoj rivi, zainteresirani mogu pronači mjesto za realizaciju svojih programa. Kao što su to pokazale Kai, Tonka, Leona... I obogatile sebe, svoju zajednicu, sve ljubitelje životinja i svaku osobu dobrog srca.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli!

Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni toj djeci, kao i svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2019.god.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2019. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2019. godini, pokaže da je Udruga ostvarila prihode od 8.725,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 6.259,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 13.810,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2019. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 16.932,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge. Hvarske djece su organizirale prekrasnu dobrotvornu akciju na koju je prikupljeno 2.346 kn za Eco Hvar.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2019. GODINU.

Ad 5. Program za 2020. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno ograđeno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2020. GODINU.

Ad 6. Razno.

Sara Radonić je spomenula da je projekt za sterilizaciju mački velika pomoć, međutim najveći problem je uhvatiti te divlje i poludivlje ulične mačke. Ona je preporučila da bi udruga mogla investirati u posebnu trapolu za tu svrhu, što je Skuptština prihvatila kao dobar prijedlog, kad bude dosta novaca na računu. Sara je isticala kako bi udruga trebala biti više vidljiva, što je isto prihvaćeno kao dobar prijedlog.

Vivian Grisogono je spomenula da će u ponedjeljak 29.06.2020.g. biti akcija dezinsekcije kroz područje Općine Jelsa, a da nije bilo upozorenja na portalima Staroga Grada niti Grada Hvara. Obično bude akacija dezinsekcije dan prije ili poslije akcije oko Jelse. Stoga nije jasno da li neće biti dezinsekcije na tim područjima ili da nije bilo zakonskog obveznatog upozorenja. Svi prisutni su komentirali kako su primjetili da ima jako malo leptira ove godine, usprkos lijepih vremenskih prilika, a da se vidi sve manje ptica.

Vivian Grisogono je opisala aktualnu situaciju koju treba hitno riješiti: naime, udruga je spasila kuju i 7 štenaca po odredbi veterinarske inspekcije i komunalnog redara, međutim odgovorna lokalna vlast kaže da nema novaca za financirati smještanje tih pasa u Azil u Kaštelima ( s kojim ima Ugovor ), što je njihova dužnost. Kako nema mogućnosti skloniti te pse na otoku, udruga je preuzela odgovornost za njih prebaciti u Azil, i za to mora naći ukupno 28.000,00 kn za samo smještanje. Skupština je bila složna da treba odmah napraviti javni apel za pokupiti ta sredstva čim prije.

Jeremy Loren je preporučio neke načine za ojačati prihoda udruge, poput dati certifikate, po principu 'trust icons', izabranim tvrkama koje bi dale doprinos udruzi, i stvoriti štand na Rivi za prodati donirane proizvode gostima i mještanima. Naravno u 2020. godini, zbog koronairusa, će takve aktivnosti biti ograničene, ali se mogu planirati za buduće godine. Martin Gannon je pismeno preporučio da Udruga koristi više načina za primanje donacija, npr. preko Paypala, Revoluta i Monza. Skupština se složila da treba biti sve više aktivna u prikupljanju sredstava za rad, pogotovo kad lokalne vlasti ne mogu odraditi svoj dio, npr. što se tiče smještanja pasa u Azil.

Miranda Miličić Bradbury je preporučila da kad Udruga pomaže lokalnim vlastima, treba i osigurati da one na neki način daju neki doprinos odnosno pomoć Udruzi kao uzvrat, npr besplatnu štand za prodaju. I ovaj prijedlog je prihvaćen kao dobar.

Na kraju su svi bili složni da će se Udruga sve više angažirati u aktivnostima za dobrobit životinja i okoliša, a da će posebno uključiti mlađe generacije, npr preko škola.

Kao zaključak Skupštine se je Vivian Grisogono zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako je izvršni odbor udruge Eco Hvar također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 11:45

Sara Radonić                                                                                        Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                           Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Eco Environment News feeds

  • Vast swathes of the country’s trees have been killed off by droughts and infestations, in a trend sweeping across Europe. A shift towards more biodiverse cultivation could offer answers

    Even the intense green of late spring cannot mask the dead trees in the Harz mountains. Standing upright across the gentle peaks in northern Germany, thousands of skeletal trunks mark the remnants of a once great spruce forest.

    Since 2018, the region has been ravaged by a tree-killing bark beetle outbreak, made possible by successive droughts and heatwaves. It has transformed a landscape known for its verdant beauty into one dominated by a sickly grey.

    Continue reading...

  • Citizen scientists help in University of Bonn study showing river carries up to 4,700 tonnes of ‘macrolitter’ annually

    Thousands of tonnes of litter is pouring into the North Sea via the Rhine every year, poisoning the waters with heavy metals, microplastics and other chemicals, research has found.

    This litter can be detrimental to the environment and human health: tyres, for example, contain zinc and other heavy metals that can be toxic to ecosystems in high concentrations.

    Continue reading...

  • Abernethy Forest, Cairngorms: Thanks to a local collaborative effort, linnets, bramblings, green and goldfinches are coming to this field in joyful flocks

    It’s -6C and I’m off to what has been a regular haunt recently – a field planted by Speyside Fields for Wildlife. This is a small, community-run charity that works with local farmers, crofters and others to take over “spare” fields and land for wildlife-friendly crops.

    Some sites are planted with annuals such as cornflower, corncockle, marigold and poppy – important sources of pollen, nectar and flowers that used to grow among the grain crops before herbicides became commonplace. Others, such as this one on a hill farm, have been planted with seed crops that benefit birds and other wildlife during autumn and winter.

    Continue reading...

  • Study of 1,000 products finds wet, raw and meat-rich products have higher climate impact than dry kibble

    Dog food accounts for 1% of the UK’s total greenhouse gas emissions, according to research that found wet, raw and meat-rich products were associated with substantially higher emissions than dry kibble.

    The analysis revealed striking differences in the environmental impact of commercial dog foods, with the highest-impact foods being responsible for up to 65 times more emissions than the lowest-rated options.

    Continue reading...

  • Shift from ‘big 5’ imports to British fish such as sprats and sardines would help diets and the planet, say researchers

    Supermarkets could help to support British consumers to move away from their reliance on mainly imported seafood – the “big 5” of cod, haddock, tuna, salmon and prawns – to more sustainable, nutritious and locally caught fish such as sardines and anchovies, researchers say.

    A study by the University of East Anglia (UEA), which confirmed previous research showing consumers did not eat the recommended amount of fish in their diet, suggests the UK could be overlooking a major opportunity to improve national health as well as bolstering local economies by embracing its own rich populations of nutritious small fish.

    Continue reading...

  • Scientists also name an overlooked snowdrop growing in the UK and a fruit that tastes like banana and guava

    A zombie fungus that springs from a trapdoor and a flame-like shrub named after the fire demon in the Studio Ghibli film Howl’s Moving Castle are among the species of plant and fungi named by scientists in 2025.

    A list of 10 “weird and wonderful” new species was compiled by scientists at the Royal Botanic Gardens (RBG), Kew and their international partners, who together named 125 new plants last year. The list also includes an orchid whose flowers look bloodstained and attract sexually aroused flies, and a beautiful snowdrop that had been hiding in plain sight in UK gardens.

    Continue reading...

  • Outcome of aggression will determine whether rare earths and other resources drive energy transition – or strengthen US military power and oil interests

    The US’s first overt attack on an Amazon nation last weekend is a new phase in its extractivist rivalry with China. The outcome will decide whether the vast mineral wealth of South America is directed towards a 21st-century energy transition or a buildup of military power to defend 20th-century fossil fuel interests.

    Although this onslaught was ostensibly aimed at one corrupt dictatorship in a miserably dysfunctional country, the ramifications are far wider.

    Continue reading...

  • Sandbanks can shift position during winter storms, but sonar mapping means charts can now be updated immediately

    Offshore sandbanks are a particular navigation hazard because, unlike rocks and reefs, they have a habit of shifting position during winter storms.

    The Goodwin Sands is a 10-mile (16km) bank off the coast of Deal in Kent, close to the busy shipping lanes of the Dover strait. The sands have claimed about 2,000 vessels over the years. In 1634, two lighthouses were set up on South Foreland for sailors to follow a safe route through.

    Continue reading...

  • A year after the Eaton fire, residents returning to Altadena confront lingering contamination and little official clarity

    One year on from the Eaton fire, long after the vicious winds that sent embers cascading from the San Gabriel mountains and the flames that swallowed entire streets, a shadow still hangs over Altadena.

    Construction on new properties is under way, and families whose homes survived the fire have begun to return. But many are grappling with an urgent question: is it safe to be here?

    Continue reading...

  • Across Africa, baobabs have rich symbolic meaning, but the breakneck expansion of the DRC’s capital has reduced their number in the city centre to one

    The older inhabitants of Kinshasa can remember when trees shaded its main avenues and thick-trunked baobabs stood in front of government offices.

    Jean Mangalibi, 60, from his plant nursery tucked among grey tower blocks, says the capital of the Democratic Republic of the Congo’s frenzied expansion has all but erased its greenery. “We’re destroying the city,” he says, over the sound of drilling from a nearby building site.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen