O komarcima
Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.
Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.
Koja korist od komaraca?
Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.
- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela
- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima
- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata
- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)
- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.
- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.
- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).
- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).
Komarci kao štetočine
Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.
Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti: (linkovi na engleskom jeziku)
Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.
Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.
Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.
Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.
Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.
Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.
Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.
Zaštita od komaraca
Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.
Osobna zaštita
- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.
- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.
- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.
- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.
- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.
- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.
- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.
- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.
Po kući
- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.
- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.
- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.
- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.
- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.
- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.
- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.
Izvan kuće
- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.
- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.
- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.
Ubijanje komaraca
Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.
Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!
Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.
Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!
Nada Kozulić: pregled problematike
O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.
To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.
Ekološki način za riješiti komarce
Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.
Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.
Prijevod: Josip Vlainić i dr.
NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)
