Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Eco Environment News feeds

  • Much like Albanese’s own style, the 62% to 70% target range reflects a calculated approach designed to offend as few people as possible

    Buried in the small library of documents released alongside the Albanese government’s new 2035 emissions reduction target on Thursday was a stark illustration of the challenge ahead.

    As part of its advice recommending a target of 62% to 70% reductions from 2005 levels, the Climate Change Authority gave a speedometer of progress on decarbonisation to date. It showed in the five years to 2023-24, Australia reduced emissions by an average of 9 megatonnes (Mt). Last financial year, emissions reduced by 7Mt.

    Continue reading...

  • On a tiny Italian island, scientists conducted a radical experiment to see if the bees were causing their wild cousins to decline

    Off the coast of Tuscany is a tiny island in the shape of a crescent moon. An hour from mainland Italy, Giannutri has just two beaches for boats to dock. In summer, hundreds of tourists flock there, hiking to the red and white lighthouse on its southern tip before diving into the clear waters. In winter, its population dwindles to 10. The island’s rocky ridges are coated with thickets of rosemary and juniper, and in warmer months the air is sweetened by flowers and the gentle hum of bees.

    “Residents are people who like fishing, or being alone, or who have retired. Everyone has their story,” says Leonardo Dapporto, associate professor at the University of Florence.

    Giannutri island’s remote location made it a perfect open-air laboratory for the bee experiments. Photographs: Giuseppe Nucci

    Continue reading...

  • The people of Johnshaven have watched the sea edge closer and closer. Preserving the path is key to protecting their community

    • Photographs by Murdo MacLeod

    When Charis Duthie moved to Johnshaven with her husband in 1984, she could cycle along the coastal path out of the village. Now, she meets a dead end where the sea has snatched the land and is instead greeted with a big red warning sign of what is to come: Danger Coastal Erosion.

    “You can see gardens that were there and now they’re gone,” she says.

    Johnshaven, on Scotland’s North Sea coast, will attract more visitors if it has a well maintained coastal path

    Continue reading...

  • Increasingly erratic water cycle is creating food scarcity, rising prices, conflict and migration, says UN agency

    Only a third of the world’s river basins experienced normal conditions last year as the climate crisis drove extremes of drought and flood, sometimes both in the same region.

    The increasingly erratic water cycle is creating big problems for societies and governments and causing billions of dollars in damage, scientists warned.

    Continue reading...

  • St Dominic, Tamar Valley: So far in early autumn, an abundance of ash keys and plump acorns – and the apple and pear trees are heavily laden

    At last, Atlantic weather has set in, bringing much-needed rain to green the hard-grazed turf and fields of cut hay and silage. A few late swallows swoop between hedgerows along sky-reflecting Summers Lane, and dart beneath the gate of the adjoining pony-trodden field. Before the rain, a battalion of 50 swallows gathered on wires by Corneale farm, perhaps in anticipation of the journey home.

    After the unusually early harvest of cereals (completed by mid-August), the earth beneath the stubble is softened; maize puts on yet more growth and should provide lots of fodder when gathered next month. Livestock farms are self-sufficient in winter feed, but some straw for bedding has been bought from upcountry, costing up to £120 per tonne.

    Continue reading...

  • Researchers from Imperial College London say 16,500 deaths caused by hot weather brought on by greenhouse gases

    Human-made global heating caused two in every three heat deaths in Europe during this year’s scorching summer, an early analysis of mortality in 854 big cities has found.

    Epidemiologists and climate scientists attributed 16,500 out of 24,400 heat deaths from June to August to the extra hot weather brought on by greenhouse gases.

    Continue reading...

  • Since our 2024 climate pledge, there has been a global pushback against green progress. This update reflects the urgent and growing challenges facing our planet – and how the Guardian is more focused than ever on exposing the causes of the climate crisis

    • In the past three weeks, more than 50,000 Guardian readers have supported our annual environment support campaign. If you believe in the power of independent journalism, please consider joining them today

    The Guardian has long been at the forefront of agenda-setting climate journalism, and in a news cycle dominated by autocrats and war, we refuse to let the health of the planet slip out of sight.

    2024 was the hottest year on record, driving the annual global temperature above the internationally agreed 1.5C target for the first time

    Winter temperatures at the north polereached more than 20C above the 1991-2020 average in early 2025, crossing the threshold for ice to melt

    The planet’s remaining carbon budget to meet the international target of 1.5C has just two years left at the current rate of emissions

    Humans are driving biodiversity loss among all species across the planet, according to the largest syntheses of the human impacts on biodiversity ever conducted worldwide

    Tipping points – in the Amazon, Antarctic, coral reefs and more – could cause fundamental parts of the Earth’s system to change dramatically, irreversibly and with devastating effects. We asked the experts about the latest science – and how it makes them feel

    Published our annual company emissions data, explaining what drives our emissions and where they have risen and fallen

    Created a digital course, as part of an initiative by the Sustainable Journalism Partnership, sharing examples from experts across the Guardian of how to embed sustainability into journalism and media commercial operations

    Contributed our time and knowledge to working groups in the advertising industry that are working on better ways to measure the emissions impact of advertising

    Continue reading...

  • Whiting residents worried after facility, which has had multiple problems, shut down temporarily after rain

    It was the biggest news story around the midwest as the Labor Day weekend approached earlier this month: the unexpected surging price of fuel at the gas station.

    But for residents of Whiting, Indiana, petroleum has been presenting an altogether bigger problem.

    Continue reading...

  • The warmest summer on record has brought a premature autumn – which could leave little food for overwintering birds

    According to the Met Office, autumn in the UK began on 1 September, yet in the hedgerows around my home there have been signs of the season’s arrival for many weeks now, after the warmest summer on record.

    Hawthorn trees, which usually produce their crimson berries from mid-September onwards, have been festooned since the second week of August; while blackthorns are drooping under the weight of huge, ripe, purple sloes.

    Continue reading...

  • DIY expert Jaharn Quinn has spent 20 years upcycling homewares. She shares where to look and what to bring when hunting for pre-loved pieces

    I have always loved thrifting and upcycling. There’s no greater feeling than discovering a hidden gem at a thrift shop and upcycling it into something new, especially when you save hundreds – sometimes thousands – of dollars.

    I love flipping through interior magazines, poring over gorgeous images on Pinterest and scrolling through home tours on social media.

    Compile your thrifting inventory. This should include the items you are especially looking for, such as a bedside table or a chest of drawers. It’s inevitable that you’ll get sidetracked – which is half the fun – but a list helps you focus when you start to feel overwhelmed, which sometimes happens.

    Always carry cash. It makes it easier to bargain.

    Pack plenty of blankets or towels in your car. These will protect the pieces you find and keep them cushioned from moving around in your vehicle too much.

    Pack a toolkit including antibacterial wipesto wipe down secondhand furniture, removing the dust and dirt to see what’s underneath; measuring tape to see what will fit in your car and home; a notebook filled with ideas, house plans and measurements plus a pencil to jot more down; paint swatches to check for colours that can easily be integrated into your home; and a screwdriver set in case you need to take furniture apart to fit it into your car.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen