Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Više u ovoj kategoriji: « Mravi i humano rješenje
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Novosti: Ekologija.hr

  • EU thought to have backing of 130 countries in last-ditch push to get fossil fuels mentioned in outcome of UN climate summit.

    Although not quite deserted, the halls of the Cop31 conference centre are considerably less peopled today. A few people wander back and forth with their backpacks on. Young Turkish support staff walk around in groups.

    It’s possible to find a seat at the tables next to the food stalls. Those, however, are closed, so there is nothing to actually rest on the table except for your laptop.

    Continue reading...

  • A heatwave in the Bering Sea that killed 10bn snow crabs has led to a new hybrid emerging that has no fishing quotas

    Somewhere out on the Bering Sea, hundreds of miles off the coast of Alaska, a group of researchers onboard the trawler Alaska Knight haul up a heap of crabs from the seabed. As they sort and measure their haul, something seems wrong.

    The catch, which usually features species such as the snow crab – a species of spider crab growing up to a metre wide with its legs outstretched – or its larger relative, the tanner crab, is instead dominated by an odd-looking hybrid of the two species.

    Continue reading...

  • When the humpback got stranded on Germany’s Baltic coast, crowds gathered, conspiracy theorists pitted themselves against scientists and animal lovers argued with vets. Why did the animal trigger such an intense derangement?

    What surprised Bodo Köpnick was how loud the whale was. “You could hear it as far away as the next village. It was eerie, but also impressive,” he says, then pauses to think how best to describe the noise a suffering humpback makes at night. “It was like a cow moaning. It went to your marrow.”

    Köpnick, 65, is everything you would hope for in a volunteer fire chief on a sleepy holiday island: a grandfatherly figure who mostly spends his weekends teaching local children about health and safety, and letting them climb on the engines. But on 31 March his life was made infinitely more stressful by the appearance of a lost whale that had got itself stranded on the shores of his island of Poel, in northern Germany. It became his fate to stand on the shoreline and guard the huge creature while behind him an entire country lost its mind.

    Continue reading...

  • Hurstpierpoint, West Sussex: The way that it sits patiently, and solves problems … it’s hard not to wonder if it has some kind of inner life

    Three months with a newborn has given me a fresh perspective on nature. What will Tom enjoy out here, I wonder, as we step outside. I hold him under trees and watch his astonished eyes. Every morning, as a hopeful inoculation against arachnophobia, I show him the garden spider (Araneus diadematus) outside our back window. Is that a smile?

    Attending to a baby’s developing preferences has got me thinking about what makes an individual creature unique. Recently I learned that Len Howard – whose 1952 book Birds As Individuals lovingly described the quirks of her garden tits and thrushes – lived nearby. Contemporary experiments with honeybees have shown that diversity in workers’ personality traits makes for an adaptable and resilient hive.

    Continue reading...

  • She had been worrying about her elderly parents, but the ferocity of the heatwave took them all by surprise. This is Anne-Sophie Woronoff’s story

    Location:Besançon, France

    Disaster:European heatwaves, 2026

    Colette Woronoff was one of at least 50,000 people killed by this year’s ferociously hot summer, a modelling study of 854European cities found last month. The scientists said two in every three of the heat-related deaths resulted from additional warming due to fossil fuel pollution and the destruction of nature.

    Continue reading...

  • Experts say seaweed could be a solution in the fight against global plastic waste, which doubled between 2000 and 2019

    The name of the Northamptonshire hamlet of Nobottle means “new building” in Old English. But on a Tuesday last month, the name of the tiny cluster of houses in the East Midlands took on a whole different meaning.

    Parked on a driveway opposite the village green, a van handed out Innocent ginger shots with one notable difference: there was no bottle. The drinks were in edible pods as part of a pilot project with Notpla, a company that makes biodegradable packaging. Roughly half of the 30 or so local residents tried the product lined up on trays.

    Continue reading...

  • Dutch researchers discover sections of coastal wetland suffer remarkably little erosion after 21 hours of powerful waves

    Researchers in the Netherlands have investigated how salt marshes withstand powerful storms using the world’s biggest wave machine.

    As sea levels rise and storms become more powerful, salt marshes could play an increasingly important role in coastal protection. A crucial question is whether severe storms will wash away vegetation and sediment from salt marshes and reshape the coastline, or whether marshes can act as a barrier.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com