Mravi i humano rješenje

Objavljeno u Priroda zna bolje!

O mravima i vrstama mrava, uz opis njihovih uloga i kako njih riješiti, ako treba, na human način

Mravi i humano rješenje kookabee, design by Melita Kukac

MRAVI: Prijatelji ili štetočine?

Na svijetu je nevjerojatan broj mrava, raznih vrsta s različitim karakteristikama. Članovi su porodice Formicidae, te potičući iz reda Hymenoptera (opnokrilci) srodni su pčelama i osama. Žive u vrlo organiziranim kolonijama, u mnogim potpuno različitim uvjetima, no pravo mjesto za mrave je na otvorenom. Tamo rade svoja gnijezda pod zemljom ili na drugim odabranim sigurnim mjestima kako bi skladištili hranu i osigurali prostor za razmnožavanje kraljica.

Mravi kao pomagači:

- mravi održavaju okoliš čistim razgrađujući organski otpad, insekte i mrtve životinje

- mnogi mravi sakupljaju i koriste otpad od lišća

- mravi stolari ubrzavaju razgradnju mrtvog i bolesnog drveta

- mravi poboljšavaju drenažu tla: okretanjem i prozračivanjem tla omogućuju da voda i kisik dopru do korijena biljaka; također donose kamenčiće i druge čestice do vrha tla

- mravi poboljšavaju i kemiju tla unoseći svoje zalihe hrane, obogaćujući tlo hranom i izlučevinama; posebno tako povećavaju dušik i fosfor, čime ostavljaju za sobom tlo koje je više-manje pH neutralno

- mnogi mravi raspršuju sjeme na mjesta gdje mogu cvjetati: čuvaju sjeme prenoseći ga u sigurnija staništa bogata hranjivim tvarima gdje su zaštićeni od žderača sjemenja, suše i požara; ljudi mogu sakupljati ta spremišta sjemena kada je to potrebno

- neki mravi štite biljke koje proizvode poseban nektar od drugih insekata koji bi im mogli naštetiti.

- mravi love insekte štetočine i njihova jajašca – uključujući druge mrave, krpelje, termite, škorpione i smrdibube

- mravi tkalci koriste se kao biološka kontrola u uzgoju citrusa, posebno u Kini

- vatreni mravi suzbijaju štetnike na obrađenim poljima

- šumski mravi pomažu u suzbijanju potkornjaka i gusjenica

- u rijetkim slučajevima mravi mogu biti oprašivači, na primjer nekih orhideja

- u nekim dijelovima svijeta ljudi jedu određene vrste mrava

- u nekim se zemljama veliki mravi, kao što su vojnički mravi, koriste umjesto šavova nakon operacija

Mravi kao štetočine
- neki mravi grizu, što može uzrokovati razne reakcije od blage iritacije do ozbiljne alergije, ovisno o vrsti mrava
- neki mravi štite biljne uši i brašnaste stjenice kako bi si osigurali izvor visokoenergetskog cvjetnog meda: zaštićene brašnaste stjenice mogu uzrokovati probleme u uzgoju voća, osobito ananasa

- mravi mogu biti štetni ako se odluče ugnijezditi u zgradi ili nečijem domu

Prirodni predatori

- djetlići i druge ptice koje se hrane kukcima

- određene vrste žaba

- muhe

- određene gljive

- neke gusjenice

- mravojedi, ljuskavci, ješci i numbati

- smeđi medvjedi, koji prvenstveno jedu ličinke i kukuljice mrava stolara

Prirodna sredstva protiv mrava

Higijena je naravno ključna. Kako bi ste spriječili ulazak mrava u dom ili ih istjerali, možete pomiješati bijeli ocat pola-pola s vodom i njime oribati sve površine na kojima su se mravi pojavili.

Mirisi bijelog octa i raznih eteričnih ulja poput paprene metvice, ulja čajevca, ulja cimeta ili ulja nima, učinkovita su sredstva protiv mrava. Vlastiti sprej možete napraviti tako da napunite špricaljku s vodom i dodate žličicu-dvije odabrane tvari te poprskate oko mjesta kuda su mravi ušli. Alternativno, možete namočiti štapiće od vate u sredstvo i postaviti ih oko najezde mrava. NAPOMENA: imajte na umu da su mnoga eterična ulja, posebice ulje paprene metvice i čajevca, otrovna za kućne ljubimce, pa osigurajte da oni ne dođu u kontakt s tim tvarima.

Ostale metode uključuju posipanje taloga kave, papra, kajenskog papra ili cimeta u prahu po putevima mrava ili postavljanje kore citrusa oko njih.

NAPOMENA: Ne preporučujemo ubijanje mrava.

Međutim, za one koje to ipak žele, prirodni insekticidi uključuju boraks, bornu kiselinu, kukuruzno brašno i kremenu zemlju.

NAPOMENA: kremena ili dijatomejska zemlja povezuje se s kožnim alergijskim reakcijama i problemima s plućima kod ljudi.

NADA KOZULIĆ: JEDNO OSOBNO ISKUSTVO

Kako riješiti mrave koji su ušli u prostor bez otrova i bez ubijanja.

Mravi su vrlo korisna stvorenja, ali ne u našoj kući ili stanu. A kad nam „usele“ u stambeni prostor, počinje ogorčena borba kako ih se riješiti, pogotovo ako ne želite ni mrave, a posredno ni sebe, trovati raznim otrovima.

Pred nekoliko godina mravi iz zemlje odlučili se smjestiti u dnu ulaznih vrata, čak su pojeli jedan dio gdje su smjestili maticu i njena jaja. Probala sam različita sredstva (osim otrova) da ih otjeram i da ih usmjerim drugamo, gdje bi stvorili novo stanište.

Na kraju pokušala sam ih se riješiti jednostavnim sredstvom koje ima svatko u kući – alkoholnim octom. Čim su osjetili miris octa počeli su bježati, dobro sam prskala  octom tu „cestu“ kojom su se kretali kao i njihovo stanište. Ponovila sam to idućih 2 – 3 dana i cijelo ljeto bila mirna.

Sljedeće godine, sredinom lipnja opet sam vidjela da su krenuli prema starom staništu, ponovila sam tretman alkoholnim octom i rezultat je bio isti, mravi su nestali. Još sam posipala prahom buhača, za svaki slučaj. Mravi su otišli negdje drugdje gdje ne smetaju.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić

 

Više u ovoj kategoriji: Healthy Herbs and Spices »
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Priroda zna bolje! Mravi i humano rješenje

Eco Environment News feeds

  • Food produce and other waste has been littering Sussex coastline as capsized shipping containers wash ashore

    Coral Evans was walking along the beach in Brighton on Tuesday evening when she came across an unfamiliar sight.

    “Hundreds of dust masks had washed up, along with single-use plastic gloves and cans of dried milk,” she said. “It was odd to see in winter – because nothing surprises us in summertime with the amount of people on the beach.”

    Continue reading...

  • Tony Cholerton created Robovacc to inoculate a timid tiger at London zoo – but says it could administer jabs to badgers

    It began with the tiger who wouldn’t come to tea. Cinta was so shy that she refused to feed when keepers at London zoo were around, and staff wondered how they would ever administer the young animal’s vaccinations without traumatising her.

    So Tony Cholerton, a zookeeper who had been a motorcycle engineer for many years, invented Robovacc – a machine to quickly administer vital jabs without the presence of people.

    Continue reading...

  • The cost of producing milk is higher than that being paid by milk processors, leaving farmers operating at a loss

    “Every morning that I roll out of bed at 4.40am, I know I’m losing £1,800 that day, just by getting up.” This is the stark daily reality for Paul Tompkins, as he and his fellow dairy farmers struggle in the face of plummeting milk prices.

    Tompkins, who is the third generation to run his family’s 234-hectare (600-acre) farm in the Vale of York, can produce milk for about 40p a litre from his 500-strong herd of black and white Holstein cows. However, he is being paid only 29p a litre by his milk processor, leaving him operating at a loss, despite trying to run his business as efficiently as possible.

    Continue reading...

  • Virunga park ranger says babies are well cared for by mother Mafuko but high infant mortality makes first weeks critical

    It was noon by the time Jacques Katutu first saw the newborn mountain gorillas. Cradled in the arms of their mother, Mafuko, the tiny twins clung to her body for warmth in the forest clearing in Virunga national park, in eastern Democratic Republic of the Congo (DRC).

    Katutu, head of gorilla monitoring in Virunga, has seen dozens of newborns in his 15 years as a ranger. But, he tells the Guardian, even he was touched by the sight of the fragile infant males, who face serious obstacles if they are to become silverbacks one day.

    Continue reading...

  • As international treaty comes into force, bill to make it law in Britain is moving at ‘glacial pace’ through parliament

    The UK risks being shut out of a historic oceans summit because parliament has failed to ratify the UN’s high seas treaty, environmental charities and campaigners have warned.

    The high seas treaty, formally known as the Agreement on the Conservation and Sustainable Use of Marine Biological Diversity of Areas Beyond National Jurisdiction, comes into force on Saturday, after two decades of talks.

    Continue reading...

  • Cranbrook, Kent: I have a stretch of leggy hawthorn that needs attention, so I head out into the cold with my axe and billhook

    Wire netting is everywhere in the Kent Weald – barbed boundaries to ancient pastures where sheep and cattle still idly graze. But what did farmers do for the hundreds of years before stock fencing was invented?

    Hedges, so rooted in what we wistfully consider to be our natural landscape, are in fact human-made features, planted almost solely for the purpose of enclosure. Unmanaged hedges are not a permanent solution, though: young trees mature, trunks become bare, and animal‑sized holes appear, rendering them useless. To remedy this, the practice of hedge laying was developed; unlike bricklaying, it is an act of maintenance rather than creation.

    Continue reading...

  • Todolí foundation produces varieties from Buddha’s hands to sudachi and hopes to help citrus survive climate change

    It was on a trip with a friend to the east coast of Spain that the chef Matthew Slotover came across the “Garden of Eden”, an organic farm growing citrus varieties he had never heard of. The Todolí Citrus Foundation is a nonprofit venture and the largest private collection of citrus in the world with more than 500 varieties, and its owners think the rare fruit could hold the genetic secrets to growing citrus groves that can deal with climate change.

    The farm yields far more interesting fruit than oranges and lemons for Slotover’s menu, including kumquat, finger lime, sudachi and bergamot.

    Continue reading...

  • Pioneering scheme hopes species that thrived for thousands of years in Irish waters can do so again

    The dinghy slowed to a stop at a long line of black bobbing baskets and David Lawlor reached out to inspect the first one.

    Inside lay 60 oysters, all with their shells closed, shielding the life within. “They look great,” beamed Lawlor. So did their neighbours in the next basket and the ones after that, all down the line of 300 baskets, totalling 18,000 oysters.

    Continue reading...

  • Some regions of the continent have enough ice to push up sea levels by 15 metres if they all melt, but researchers don’t yet fully understand the consequences

    On one side of Dr Ben Galton-Fenzi’s view across the vast Totten ice shelf, the sun sat low on the Antarctic horizon. On the other, a full moon.

    The ice shelf is “flat and white”, says Galton-Fenzi. “If there’s cloud around, you lose the horizon.”

    Continue reading...

  • The cattlewoman is stranded alone, rationing her supplies and worried about her health. Meanwhile the mine sits mothballed

    Cattlewoman Trish Goodwin should be celebrating.

    Last Friday, her parched property off the Capricorn Highway near the tiny town of Bluff in the central highlands of Queensland received “very good soaking rain” – nearly 200mm would fall in a few days.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen