Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • Frontrunner Zack Polanski has dismissed claims of a ‘hostile takeover’ but contest has been unusually fractious

    The Green party will name its next leader on Tuesday after a fiercely fought leadership contest that has exposed tensions over tone, strategy and the party’s ambitions on the national stage.

    The frontrunner, Zack Polanski, has pitched himself as a bold communicator able to turn rising support into a mass movement. He is facing the joint candidates Ellie Chowns and Adrian Ramsay, two impactful Green MPs elected last year who are seen as offering a steadier, more targeted route to growth.

    Continue reading...

  • Weather services of UK, Ireland and Netherlands chose list of 21 names from 50,000 suggestions by the public

    Meteorologists in the UK, Ireland and the Netherlands have announced this year’s north Atlantic winter storm names, chosen after 50,000 suggestions were submitted by the public.

    Amy, Bram and Chandra will be the first named storms of winter 2025-2026, the Met Office said on Monday.

    Continue reading...

  • Most of these little-known but already endangered fish have never been seen alive in their natural habitat, but are under threat from bottom trawling and deep-sea mining

    Three years ago I was running a research project from a bottom trawler off Namibia about deep-sea sharks – all of which live under enormous water pressure, close to the seafloor and are rarely seen by humans.

    These sharks were being brought up in the trawler’s nets. By the time they were brought to the surface, they had experienced such a dramatic change in pressure that they had undergone barotrauma, so they were internally damaged and unlikely to survive.

    Continue reading...

  • Cadair Idris, Gwynedd: The heather is dominant on the slopes today, as I embark on a steep climb in the heavy heat

    As I head over the top of the pass from Corris, the great mass of Cadair Idris emerges against a leaden sky. The steep crags that stand above the thickly wooded slopes are coloured a deep purple by the flowering heather, but the usual vibrancy is subdued by the flat, almost sullen, light.

    Getting off the bus at Minffordd, I wander up the avenue of chestnut trees that form such an impressive welcome to the mountain. A drift of dry, discoloured leaves stands at the edge of the path, something I wouldn’t expect to see for another month or so, suggesting that the trees are suffering water-stress after the dry summer.

    Continue reading...

  • Heavy rain, lightning and tornadoes lash swaths of continent, with France, Italy and Slovenia among worst hit

    Severe storms linked to a deep upper air trough formed from the ex-hurricane Erin lashed parts of western and southern Europe last week.

    Italy was hit by severe rainfall on Thursday that caused flooding in the Lombardy region. The commune of Busto Arsizio was badly affected, with more than 100mm of rain and frequent lightning.

    Continue reading...

  • Unspecified number of vessels due to depart Barcelona on Sunday, with dozens more expected to leave other Mediterranean ports on 4 September

    A flotilla carrying humanitarian aid and activists, including Swedish climate campaigner Greta Thunberg, is due to leave from Barcelona on Sunday to try to “break the illegal siege of Gaza”, organisers said.

    The vessels will set off from the Spanish port city to “open a humanitarian corridor and end the ongoing genocide of the Palestinian people”, said the Global Sumud Flotilla.

    Continue reading...

  • The political pushback against positive green progress has been shocking. But as corporations and those in power turn away, the overwhelming majority of people in the world want more ambitious climate action

    Support independent environment journalism today

    Extreme politics and extreme weather go hand in hand, and both have to be confronted if we are to understand and overcome the polycrisis we are living through.

    Yet few media organisations are examining why the climate emergency is creating a new era of demagogues. Even fewer are scrutinising how those authoritarian leaders are trying to misdirect public attention away from the root cause of our current global malaise.

    Join George Monbiot and special guests on 16 September for a special climate assembly to discuss the growing and dramatic political and corporate threats to the planet. Book tickets – in person or livestream

    Continue reading...

  • Across the world, women at the heart of their communities are leading the struggle to protect their culture, land and way of life

    “We, the daughters of mother earth … have come together to collectively decide what we can do to bring about a world which we would like our children and our children’s children to live in,” so states the Beijing Declaration of Indigenous Women.

    Adopted in 1995, the document outlined the oppression of women around the world and demanded governments recognise “the social, cultural, economic, and religious rights of the Indigenous peoples in their constitutions and legal systems”.

    Continue reading...

  • Ditching sanitary towels and tampons has made my period much less stressful. Crucially, it’s better for the environment too

    I was 18 when I tried a menstrual cup for the first time. I was studying at the University of Edinburgh and Scotland had just become the first country in the world to make period products free to those who need them. The university health service was offering menstrual cups alongside the usual sanitary pads and tampons. I picked one up out of curiosity and because I just couldn’t resist a freebie.

    I was used to spending £10 to £15 a month on period products, more if I was caught short and had to do a panicked dash to an overpriced off-licence. As an eco-conscious teenager I already bought non-applicator tampons but often wore a security sanitary liner underneath. It was an attempt to keep the endless worry of heavy periods at bay: will I leak, run out of supplies, or find a clean loo in time? Even so, I leaked more often than I cared to admit.

    Continue reading...

  • Pollution, warm oceans and hungry urchins devastated Pacific kelp. Now, thanks to divers with hammers, one of the world’s most successful rehabilitation projects has helped it rebound

    On an overcast Tuesday in July, divers Mitch Johnson and Sean Taylor shimmy into their wetsuits on the back of the R/V Xenarcha, a 28ft boat floating off the coast of Rancho Palos Verdes, south of Los Angeles. Behind them, the clear waters of the Pacific are dotted with a forest of army-green strands, waving like mermaid hair underwater.

    We are here to survey the giant Pacific kelp, a species that once thrived in these ice cold waters. But over the past two decades, a combination of warm ocean temperatures, pollution, overfishing and the proliferation of hungry sea urchins that devour the kelp has led to an 80% decline in the forest along the southern California coast.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen