Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 8. redovne godišnje skupštine i izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. lipnja 2021. godine u 09:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Nada Kozulić - Potpredsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Jessica Romano, Sara Radonić, Bianka Jakas, Frank John Dubokovich, Ingrid Bujis, Dubravka Wurzberg Bodlović, Olivier Schweitzer, Đani Bodlović, Matej Bodlović

Odsutni članovi/simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Katija Barbić, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Marija Bunčuga, Martin Gannon, Žarko Grisogono, Heather Lambourn, Kruno Peronja, Mirela Peronja, Vilma Plazonja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović,

Započeto u 10,15 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 7. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2020. godini

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2020. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2021. godinu

  6. Izborna skupština

  7. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana gđa Sara Radonić. Skupštinu će voditi Nada Kozulić, Potpredsjednica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK SEDME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Nada Kozulić je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2020. godini:

Zbog pandemije, nismo mogli organizirati planirane aktivnoste kao što su predavanja u vezi ekološke poljoprivrede i foto-natječaj za djecu, ali je bilo dosta posla oko životinja, te smo nastavili naš rad preko interneta.

Upiti za pomoć ili savjetovanje

Kao svake godine, u 2020. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.

Sve više imamo upita u vezi ekoloških proizvoda: nažalost, zbog problema uzrokovanih epidemijom Covid-19, mali dučani koji su se bavili ekološkim proizvodima uglavnom nisu radili kroz 2020. god.

Životinje

Primili smo 58 upita vezanih uz životinje, od kojih 20 o psima, 33 o mačkama, 2 o pticama, 1 o divljoj svinji, 1 o magarcu i 1 o konju. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Splitu, Trogiru i na Kornatima. Primili smo i upite iz inozemstva.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Najtužnije je bilo trovanje mačaka na veliko u Gradu Hvaru, nažalost ta trovanja se nastavljaju. Zapušteni mali mačići su bili najveći problem u vezi mačaka i najteže riješivi problem.

Što se tiče pasa, najbrojnije žalbe su u vezi lovačkih pasa. Maltretiranje lovačkih pasa je još uvijek poseban problem, ali je teško nači pravi način za promijeniti situaciju. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa. Često nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, kroz godinu smo smjestili 12 pasa (2 kuje i 10 štenaca) tamo. Usprskos pandemiji 'Bestie' Sklonište vrlo uspješno pronalaze nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati.

Spašavanje pasa, posebni slučajevi u 2020. godini:

U sječnju 2020. godine smo oko 3 tjedna čuvali štene koje je bilo napola paralizirano od neosporoze, dok je njegov vlasnik bio bolestan. To je uključivalo danonoćnu njegu, jer je bio inkontinentan i nije mogao koristiti stražnje noge. Jako smo zahvalni Bojani Marijan i njezinoj obitelji i prijateljima što su preuzeli Zigijevu skrb. Nažalost, unatoč svim naporima, bilo je previše teško osigurati Zigiju bilo kakav normalan život, pa je njegov vlasnik donio odluku da ga se humano uspava i poštedi daljnje patnje.

U travnju smo bili zamoljeni da pomognemo lovačkom psu koji je bio izuzetno loše tretiran. Na naš su zahtjev intervenirale vlasti i uklonile kujicu od njenog vlasnika, koji nije ni primijetio da je trudna. Budući da je bila vrlo slaba i pothranjena i vrlo blizu termina, odlučili smo je čuvati dok je ne bude moguće premjestiti u sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. U dva tjedna dobila je snagu i uspješno okotila 7 štenaca. Lokalna vlast koja je bila odgovorna za nju, rekla je da će financirati transfer u sklonište, ali kad je došlo do realizacije ovog nauma, lokalna vlast nas je informirala da im je ponestalo sredstava. Izuzetno smo zahvalni svima koji su doprinjeli da se skupi 28.000 kuna potrebnih za pokrivanje troškova smještaja kuje i njenih 7 štenaca u Sklonište. Drago nam je izvjestiti da su kuja i nekoliko štenaca uspješno udomljeni, uglavnom u Njemačkoj, a nekoliko štenaca i u Splitu.

U listopadu je lovački pas pao upao u jamu na brdu iznad Pitava. Nakon 10 dana ju je pronašla Austrijanka Susanne Pieper, koja podupire udrugu Eco Hvar i uz pomoć Romana Radonića, šefa jelšanskih vatrogasaca bila je spašena iz jame. Sara Radonić je Dijani profesionalno očistila krzno, nakon čega je Dijana vraćena vlasniku. Međutim, vlasnik je zaključio da je više ne može zadržati. Početkom godine, kada je došla na Hvar je sudjelovala u automobilskoj nesreći a teško joj je oštećena desna strana njuške: oštećen joj je i vid i njuh, pa više nije bila za lovačkog psa. Znajući da će joj biti teško pronaći dobar dom, donijeli smo odluku da je zadržimo s ostalim spašenim psima udruge Eco Hvar, gdje se vrlo dobro nastanila.

Akcije spašavanja beskonačnog broja potrebitih mačaka mnogo je teži problem od pomoći psima. Sretni smo da se pojedinci, prijatelji životinja brinu za mačke u njihovim mjestima, npr. u Gradu Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Dolu, Vrbanju, Vrboskoj, Pitvama, Humcu itd. Njihov napor i trud znače puno.

Posebno bismo istaknuli rad jednog bračnog para iz Starog Grada. Svaka čast Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu, vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu. Potaknuli su program sponzoriranih sterilizacija koji je danas uobičajen u gradu Hvaru i na području općine Jelsa, po uzoru na Stari Grad. Također su financirali puno troškova veterinara kako privatnih tako i putem njihovog Fonda za mačke i mačiće Stari Grad. Unatoč pustoši koju je Covid-19 kriza uzrokovala u njihovom hotelskom poslovanju, nastavili su neumorno pomagati nebrojnim mačkama i mačićima, također nekolicini pasa, o svom trošku, kako financijskom tako i emocionalnom. Divimo se njihovoj predanosti i vrlo smo zahvalni što su primjer istinske brige.

Magarci i konji: Jana Appleyard iz Dola je prava spasiteljica tih životinja. Prije su magarci, mule i konji bili korisni, pogotovo u poljima. Sad su nažalost, često zanemareni ili čak maltretirani. Jana je napravila čudo kao i Amanda i Chris pokazaujući poštovanje prema životinjama koje djele naš svijet.

Okoliš

Primili smo različita pitanja vezanih uz okoliš preko maila i Feisa. Među predmetima su: ekološka rješenja za suzbijanje korova, golaća (balavaca) i miševa; ekološki proizvodi za čišćenje; prodaja ulja od lavande; identifikacija cvjetova; suzbijanje stjenica; korištenje pesticida; nestanak periski (pinna nobilis) iz Jadranskog mora; onečišćenje mora kad se ponton na Igi rušio.

Imali smo korespondenciju sa g. Ivanom Viliborom Sinčićem, jedinim hrvatskim zastupnikom pri Europskom parlamentu koji je odgovorio na naša pitanja i pokazao interes da se informira u vezi problema u okolišu.

Kampanje

Nastavili smo suradnju s drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network - PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi korištenja pesticida i za bolju kontrolu. Radimo još uvijek na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Nastavili smo sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticiji u svim zemljama članicama EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Sudjelovali smo i u kampanji protiv gensko-editiranih sjemenka

Vidljivost u medijima. U 2020.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: „Susanne i vatrogasci spasili iz jame bijegu sklona Dijanu“ (11.11.2020.); „U jelšanskoj luci raspao se ponton propalih hidroaviona i zagadio plaže“ (25.11.2020.); „Teror u srcu Hvara“ (27.08.2020.); „Općina Jelsa trebala bi nam dati zemljište za spašavanje lutalica“ (12.7.2020.); „Ekoproizvodnja je budućnost hvarskih poljoprivrednika“ (16.04.2020.); „Zeleni raj na Katovnici“ (18.01.2020.). I u časopisu 'Dobra kob': „Na pomolu kolaps prirode“ (siječanj 2020.) „Pernati turizam, hvarske pčelarice privlače Engleze“ (srpanj 2020.).

Facebook. Još uvijek prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Stranica ima oko 846 pratiitelja (lipanj 2021.).

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Dobre vijesti: Naša Udruga nije javna institucija, ne prima sredstva iz lokalnih ili državnih fondova i nema zaposlenike. Sve ovisi o dobroj volji i trudu volontera. Eco Hvar služi kao okvir za povezivanje istomišljenika, kao izvor informacija za njih i za javnost. Organizatori smo kampanja koje imaju za cilj poboljšanje društvenog života na otoku vezane uz naše ciljeve. Pohvaljujemo sve pojedince koji pomažu Udruzi, a sretni smo i ponosni da su neki od njih dobili javna priznanja. Tako su u 2020.godini priznanja primili gđa. Daniela Lučić i g. Mario Cvrković povodom Dana Općine Jelsa. Daniela radi neustrašivo i neumorno kako bi spasila životinje u nevolji. Kao učiteljica u jelšanskoj osnovnoj školi ima pozitivan utjecaj na generacije učenika koji su uz nju naučili voljeti i njegovati sva velika i mala stvorenja. Daniela je također odlična pjevačica i kao članica Zbora Sv. Cecilije sudjelovala je na koncertu za prikupljanje stredstava za pomoć udruzi Eco Hvar u listopadu 2018. godine, zajedno sa svojim slijepim malteškim terijerom Čorom. Daniela itekako zaslužuje priznanje i sigurno će nastaviti ovim putem još mnogo godina i svi smo joj zahvalni na dobrim djelima koje je učinila.

Mario Cvrković, omiljeni lokalni lik, porijeklom iz Slavonije, dobio je posebnu Zahvalnicu za dosljedan doprinos podizanju raspoloženja svima, svojim živo uređenim dostavnim vozilom! Poput Daniele, i Mario je ljubitelj životinja i uvijek pazi na jelšanske pse kako bi bili sigurni.

Njegovo ekološki prihvatljivo vozilo na električni pogon obilazi lokalne ugostitelje dostavljajući svima dobro raspoloženje (i naravno zalihe piva i ostalog), po svim vremenskim uvjetima. Većinom ukrašeno u vesele navijačke boje, vozilo zna biti i na usluzi Jelšanskom karnevalu, pokazujući svoju svestranost kao jedna od zvijezda showa.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2020.god.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2020. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2020. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 24.108,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 35.225,00 kn. Stanje na dan 01.01.2020. godine iznosilo je 16.932,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje na dan 31.12.2020. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.818,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

 USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU.

Ad 5. Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 6. Program rada za 2021. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad. Mi se nadamo da pandemija neće više ograničiti naše djelovanje.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Organizirat ćemo radionice i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Pokušat ćemo stupiti u kontakt s rukovodstvom Lovačkog društva i s njima započeti razgovore oko brige i tretiranja lovačkih pasa kako bi se i tu napraviti pozitivni pomaci.

Organizirat ćemo projekt stvaranja hranilišta za ulične mačke na više mjesta na otoku.

Nastavljamo rad na projektu stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge)

Podržavat ćemo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače. Da bi projekt bio uspješan, trebat će puteve očistiti i održavati. Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Nastavit ćemo razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2021. GODINU.

Ad 7. Razno.

i). Đani Bodlović je izvjestio o slučajevima trovanja mačaka u Gradu Hvaru. Napomenuo je da je do problema došlo zbog promjene načina prikupljanja otpada u Gradu 2019. godine. Prije toga otpad se odlagao u kontejnere (smećnike) a nakon 2019. g. svaka kuća dobila je svoju kantu za otpad (ili kôd za otključati kontejner). Time se promijenio izbor hrane za mačke, koje su se približile kućnim pragovima. Ljubitelji životinja počeli su ih hraniti i rezultat toga bio je da su se na tim mjestima skupljalo više mačaka. Istovremeno ti ljudi su te mačke sterilizirali. Pogotovo u Križnom ratu, zlonamjerni ljudi koji ne vole životinje počeli su ih na veliko ubijati, na više ružnih i bolnih načina. Leševi mačaka bili su vidljivi što je stvorila dosta problema i mještanima i turistima. Neki od turista su radi toga i napustili otok. Na žalost, usprkos intervencije policije, pravosudni organi nisu adekvatno reagirali tako da je tužba protiv jedne od osumjeničenih osoba odbijena. Na taj način poslana je poruka da se mogu raditi takve stvari, iako je nesporno da je takvo ponašanje protivno zakonima RH. Tako da su trovanja mačaka nastavljena i u 2021. godini i to na više mjesta u Gradu Hvaru. Računa se da je stradalo oko 50 mačaka. Ljubitelji životinja su zbog svega toga zabrinuti za svaku uličnu mačku i traže načina da ih spase.

Svi prisutni su bili šokirani. Obzirom da Udruga u okviru svog plana rada ima projekt uspostave hranilišta za mačke, potrebno je osigurati da ta mjesta budu tako raspoređena da maćke nikoga ne uznemiravaju i da ne daju razloga da ih se ubija.

ii. Frank John Dubokovich spomenuo je da svuda ima smeća i da on ga kupi. Trebalo bi razmisliti na lokalnom nivou da se uvedu novčane kazne za ljude koji bacaju smeće, od papirića i čikova pa sve do većeg smeća, izvan posuda za otpad.

Svi prisutni su bili suglasni da bi to bilo dobro.

iii. Sara Radonić je spomenula mogućnost skupljanja hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase. Također je objasnila neuspješnu komunikaciju sa Dm-om preko online obrazca za slične akcije.

Svi prisutni su bili suglasni da treba pokušati realizirati taj prijedlog.

Sara je i predožila nabavu kaveza za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije.

Svi prisutni su prihvatili taj prijedlog.

Sara je još predložila idejno riješenje za gradnju kučica za ulične mačke od otpadnih materijala - npr stare gume. Projekt bi uključivao radionice za recikliranje starih guma od kojih bi se napravila skloništa za mačke. Stare gume bi donirao vulkanizer u Jelsi.

Svi prisutni su podržavali prijedlog.

iv. Ingrid Bujis je spomenula da je čudi da udruge u Hrvatskoj nemaju povoljniju tarifu za bankarske transakcije, što je vani uobičajeno. Preporučila je i jednostavniji postupak doniranja sredstava udruzi preko interneta.

Jess Romano (digitalni nomad) je ponudila da će ona provjeriti tu mogućnost.

Svi su bili suglasni s ovim prijedlozima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono i zahvalila na ukazanom povjerenju na novom izboru za Predsjednicu Udruge. Zahvalila se dosadašnjoj Potpredsjednicu Udruge Nadi Kozulić kojoj prestaje mandat s današnjim danom. Spomenula je da bi bez stručne pomoći Potpredsjednice gotovo bilo bi nemoguće osnovati Udrugu.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 11:30

Sara Radonić                                                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                    Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Eco Environment News feeds

  • Defenders say AI can do good to fight the climate crisis. But spiralling energy and water costs leave experts worried

    During a golden sunset in Memphis in May, Sharon Wilson pointed a thermal imaging camera at Elon Musk’s flagship datacentre to reveal a planetary threat her eyes could not. Free from pollution controls, the gas-fired turbines that power the world’s biggest AI supercomputer were pumping invisible fumes into the Tennessee sky.

    “It was jaw-dropping,” said Wilson, a former oil and gas worker from Texas who has documented methane releases for more than a decade and estimates xAI’s Colossus datacentre was spewing more of the planet-heating gas than a large power plant. “Just an unbelievable amount of pollution.”

    Continue reading...

  • Bird organisations say more research on the species needed to control impact on other wildlife

    In the past 20 years, the soundscape in the ancient wild, rolling landscape of Richmond Park has been transformed. Once you would have heard the chirrup of the stonechat, the chirp of the greater spotted woodpecker or the song of the skylark. Today, the auditory power of one bird dominates.

    The bright green ring-necked parakeet increased 25-fold from 1994-2023 in the UK. They are still mainly based in the skies, parks, and woodlands around London and suburban areas in the south east, but in recent years they have made their way to northern cities including Manchester and Newcastle.

    Continue reading...

  • London predicted to be the first UK city to go diesel-free, largely because of the ultra-low emission zone

    Battery electric cars are poised to overtake diesels on Great Britain’s roads by 2030, according to analysis that suggests London will be the first UK city to go diesel-free.

    The number of diesel cars on Great Britain’s roads in June had fallen to 9.9m in June last year, 21% below its peak of 12.4m vehicles, according to analysis by New AutoMotive, a thinktank focused on the transition to electric cars. Electric car sales are still growing rapidly, albeit more slowly than manufacturers had expected.

    Continue reading...

  • Other firms are taking advantage of Tesla’s sales slump, while technological advances mean that glitches are being left in the rear-view mirror

    In another era, before Elon Musk bought Twitter, changed its name to X to mark the spot of its descent into barbarism, honed Grok, a generator of far-right propaganda, swung behind Donald Trump and made what appeared to be a Nazi salute, I already knew he was a wrong ’un. The year was 2019, and I was test-driving a Tesla; while I was ambling off the forecourt, the PR told me jauntily that the windscreen was made of a material that would protect the driver from biohazards. I hit the brakes. “You what? What kind of biohazard? Like, a war?” She misconstrued me, thinking I intended to go and find some toxic waste site to see if it worked, and said: “I’m not sure it’s operational in the press fleet.”

    That wasn’t my question: rather, what kind of a world was Tesla preparing for? One so unstable that an average (though affluent) private citizen would do well to prepare for a chemical weapons attack? What model of consumption was this, that the rich used their wealth to prepare for the mayhem their resource-capture would unleash, while the less-rich prepared slightly less well? Was Musk trying to bring to market the apocalypse planning that elites had already embarked on? Because if he was, then it was possible that he was not a great guy. And that turned out to be correct.

    Continue reading...

  • Mean temperature for year was 10.09C, surpassing 2022 record, and 1,648.5 hours of sunshine were recorded

    2025 was the UK’s warmest and sunniest year on record, the Met Office has confirmed.

    The UK’s three hottest years on record have now all been in this decade, which meteorologists say is proof of a rapidly changing climate. All of the top 10 warmest years have happened in the past two decades.

    Continue reading...

  • Tebay, Cumbria: Small farms like ours contribute to society, but we need help to survive. A huge cloud has lifted over our future

    Just before Christmas I attended a farmers’ conference near Penrith, which included a presentation on the inheritance tax rules for agricultural land. An accountant worked through an example of a typical hill farm like ours: the bill worked out as £59,000 every year for 10 years.

    Between the farm and our off‑farm jobs, we can’t generate that kind of profit, so this terrified me – we didn’t know what would happen to the farm if we had to pay that bill. We sought advice from a solicitor, but, thank goodness, there was a surprise announcement from the government on 23 December that the threshold on land and assets was raised from £1m to £2.5m.

    Continue reading...

  • Exclusive: Critics say removing battery installation requirement will reduce amount homebuyers save on energy bills

    Ministers are poised to allow homes in England to be built without carbon-cutting technology in what experts have said is a climbdown after pressure from housebuilders.

    The future homes standard (FHS), due to be published in January, will regulate how all homes are built and is expected to enforce tough new regulations such as mandating solar panels on nearly all houses and high standards of insulation and heat pumps in most cases.

    Continue reading...

  • The monsoon season is crucial for agriculture, making up 80% of annual rainfall, but also extremely destructive

    January brings torrential rain to south-east Asia – more than 250mm fell in just two days in Singapore last year. This is because of the monsoon, a pattern of wind and rainfall, the name of which stems from the Arabic word for “season”.

    The monsoon is sometimes described in terms of a sea breeze, in which the wind reverses direction in the morning and evening as the relative temperature of land and sea change, blowing out to sea at first and then inland as the land cools.

    Continue reading...

  • Extreme heat and drought has destroyed 70% of Jordan’s olive crop, endangering livelihoods of 80,000 families and a centuries-old tradition

    Abu Khaled al-Zoubi, 67, walks slowly through his orchard in Irbid, northern Jordan, his footsteps kicking up dust from the parched earth beneath centuries-old olive trees. He stops at a gnarled trunk, its bark split and peeling from months of unrelenting heat.

    He points out that the branches should be sagging under the weight of ripening fruit, but instead they stretch upward, nearly bare, with only a few shrivelled olives clinging to the withered stems.

    Continue reading...

  • The Colla Indigenous people claim Rio Tinto’s plans to extract the key mineral will harm fragile ecosystems and livelihoods

    Miriam Rivera Bordones tends her goats in a dusty paddock in the russet mountains of Chile’s Atacama desert. She also keeps chickens and has planted quince and peach trees and grapevines, which are watered by a stream winding down the hills towards the Indigenous community of Copiapó.

    But now the huge British-Australian mining multinational Rio Tinto has signed a deal to extract lithium, the “white gold” of the energy transition, from a salt flat farther up the mountains, and she fears the project could affect the water sources of several communities in the area.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Problemi sa spavanjem mogli bi biti rani znak upozorenja na demenciju, tvrdi nova studija. Naime, slabiji i fragmentiraniji cirkadijalni ritmovi povezani su s povećanim rizikom od demencije. Zapravo, rezultati su pokazali da ljudi sa slabim cirkadijalnim ritmovima imaju više nego dvostruko veći rizik od demencije.

  • Spektar placenta accreta (PAS) nekada je bio rijetko stanje u trudnoći, ali sada pogađa otprilike 14.000 trudnoća godišnje, što predstavlja glavni uzrok smrti majki. Ipak, zašto se to događa još uvijek nije dobro shvaćeno. Placenta accreta (urasla posteljica) nastaje kada posteljica previše duboko raste u stijenku maternice i ne odvaja se nakon poroda, što često rezultira krvarenjem opasnim po život i potrebom za histerektomijom (kirurški zahvat uklanjanja maternice).

  • Američki znanstvenici s Cleveland Clinic otkrili su da bakterije unutar kancerogenih tumora mogu biti ključne za razumijevanje zašto imunoterapija djeluje kod nekih pacijenata, a kod drugih ne.

  • Prema rezultatima nove studije, izgleda da je težina kronične bolesti bubrega (CKD) povezana s povećanim rizikom od gastropareze. Porast prevalencije gastropareze bio je proporcionalan težini kronične bubrežne bolesti, s najvećom vjerojatnošću uočenom u uznapredovalim stadijima u odnosu na pacijente bez kronične bolesti bubrega.

  • Sve više dokaza upućuje na to da teška bolest desni, parodontitis, može doprinijeti poremećajima središnjeg živčanog sustava putem kronične upale. Međutim, njegova uloga u multiploj sklerozi, kroničnoj autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava, nije bila jasna. No, rezultati nove studije upućuju na potencijalnu povezanost između relativne brojnosti Fusobacterium nucleatum, bakterije koja se nalazi u ustima, i težine bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom.

  • Rezultati nove studije ukazuju na potencijalne terapijske učinke dihidrotanshinona I (DHT), spoja dobivenog iz tradicionalne kineske biljke Salvia miltiorrhiza, na rak jajnika. Istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici sa Zhejiang Chinese Medical University i Jiangsu Normal University, otkriva da dihidrotanshinon I može izazvati autofagnu staničnu smrt u stanicama raka jajnika ometanjem puta autofagije-lizosoma posredovanog sortilinom 1 (SORT1).

  • Nedavno objavljena studija bacila je novo svjetlo na ulogu proteina NSUN2 u razvoju srčane hipertrofije i zatajenja srca. Naime, istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici s Harbin Medical University pokazalo je, da NSUN2, član obitelji domena NOL1/NOP2/Sun, značajno doprinosi patološkoj srčanoj hipertrofiji aktiviranjem osi LARP1-GATA4, potencijalno nudeći novu terapijsku metu za zatajenje srca.

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen