Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 8. redovne godišnje skupštine i izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. lipnja 2021. godine u 09:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Nada Kozulić - Potpredsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Jessica Romano, Sara Radonić, Bianka Jakas, Frank John Dubokovich, Ingrid Bujis, Dubravka Wurzberg Bodlović, Olivier Schweitzer, Đani Bodlović, Matej Bodlović

Odsutni članovi/simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Katija Barbić, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Marija Bunčuga, Martin Gannon, Žarko Grisogono, Heather Lambourn, Kruno Peronja, Mirela Peronja, Vilma Plazonja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović,

Započeto u 10,15 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 7. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2020. godini

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2020. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2021. godinu

  6. Izborna skupština

  7. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana gđa Sara Radonić. Skupštinu će voditi Nada Kozulić, Potpredsjednica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK SEDME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Nada Kozulić je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2020. godini:

Zbog pandemije, nismo mogli organizirati planirane aktivnoste kao što su predavanja u vezi ekološke poljoprivrede i foto-natječaj za djecu, ali je bilo dosta posla oko životinja, te smo nastavili naš rad preko interneta.

Upiti za pomoć ili savjetovanje

Kao svake godine, u 2020. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.

Sve više imamo upita u vezi ekoloških proizvoda: nažalost, zbog problema uzrokovanih epidemijom Covid-19, mali dučani koji su se bavili ekološkim proizvodima uglavnom nisu radili kroz 2020. god.

Životinje

Primili smo 58 upita vezanih uz životinje, od kojih 20 o psima, 33 o mačkama, 2 o pticama, 1 o divljoj svinji, 1 o magarcu i 1 o konju. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Splitu, Trogiru i na Kornatima. Primili smo i upite iz inozemstva.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Najtužnije je bilo trovanje mačaka na veliko u Gradu Hvaru, nažalost ta trovanja se nastavljaju. Zapušteni mali mačići su bili najveći problem u vezi mačaka i najteže riješivi problem.

Što se tiče pasa, najbrojnije žalbe su u vezi lovačkih pasa. Maltretiranje lovačkih pasa je još uvijek poseban problem, ali je teško nači pravi način za promijeniti situaciju. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa. Često nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, kroz godinu smo smjestili 12 pasa (2 kuje i 10 štenaca) tamo. Usprskos pandemiji 'Bestie' Sklonište vrlo uspješno pronalaze nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati.

Spašavanje pasa, posebni slučajevi u 2020. godini:

U sječnju 2020. godine smo oko 3 tjedna čuvali štene koje je bilo napola paralizirano od neosporoze, dok je njegov vlasnik bio bolestan. To je uključivalo danonoćnu njegu, jer je bio inkontinentan i nije mogao koristiti stražnje noge. Jako smo zahvalni Bojani Marijan i njezinoj obitelji i prijateljima što su preuzeli Zigijevu skrb. Nažalost, unatoč svim naporima, bilo je previše teško osigurati Zigiju bilo kakav normalan život, pa je njegov vlasnik donio odluku da ga se humano uspava i poštedi daljnje patnje.

U travnju smo bili zamoljeni da pomognemo lovačkom psu koji je bio izuzetno loše tretiran. Na naš su zahtjev intervenirale vlasti i uklonile kujicu od njenog vlasnika, koji nije ni primijetio da je trudna. Budući da je bila vrlo slaba i pothranjena i vrlo blizu termina, odlučili smo je čuvati dok je ne bude moguće premjestiti u sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. U dva tjedna dobila je snagu i uspješno okotila 7 štenaca. Lokalna vlast koja je bila odgovorna za nju, rekla je da će financirati transfer u sklonište, ali kad je došlo do realizacije ovog nauma, lokalna vlast nas je informirala da im je ponestalo sredstava. Izuzetno smo zahvalni svima koji su doprinjeli da se skupi 28.000 kuna potrebnih za pokrivanje troškova smještaja kuje i njenih 7 štenaca u Sklonište. Drago nam je izvjestiti da su kuja i nekoliko štenaca uspješno udomljeni, uglavnom u Njemačkoj, a nekoliko štenaca i u Splitu.

U listopadu je lovački pas pao upao u jamu na brdu iznad Pitava. Nakon 10 dana ju je pronašla Austrijanka Susanne Pieper, koja podupire udrugu Eco Hvar i uz pomoć Romana Radonića, šefa jelšanskih vatrogasaca bila je spašena iz jame. Sara Radonić je Dijani profesionalno očistila krzno, nakon čega je Dijana vraćena vlasniku. Međutim, vlasnik je zaključio da je više ne može zadržati. Početkom godine, kada je došla na Hvar je sudjelovala u automobilskoj nesreći a teško joj je oštećena desna strana njuške: oštećen joj je i vid i njuh, pa više nije bila za lovačkog psa. Znajući da će joj biti teško pronaći dobar dom, donijeli smo odluku da je zadržimo s ostalim spašenim psima udruge Eco Hvar, gdje se vrlo dobro nastanila.

Akcije spašavanja beskonačnog broja potrebitih mačaka mnogo je teži problem od pomoći psima. Sretni smo da se pojedinci, prijatelji životinja brinu za mačke u njihovim mjestima, npr. u Gradu Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Dolu, Vrbanju, Vrboskoj, Pitvama, Humcu itd. Njihov napor i trud znače puno.

Posebno bismo istaknuli rad jednog bračnog para iz Starog Grada. Svaka čast Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu, vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu. Potaknuli su program sponzoriranih sterilizacija koji je danas uobičajen u gradu Hvaru i na području općine Jelsa, po uzoru na Stari Grad. Također su financirali puno troškova veterinara kako privatnih tako i putem njihovog Fonda za mačke i mačiće Stari Grad. Unatoč pustoši koju je Covid-19 kriza uzrokovala u njihovom hotelskom poslovanju, nastavili su neumorno pomagati nebrojnim mačkama i mačićima, također nekolicini pasa, o svom trošku, kako financijskom tako i emocionalnom. Divimo se njihovoj predanosti i vrlo smo zahvalni što su primjer istinske brige.

Magarci i konji: Jana Appleyard iz Dola je prava spasiteljica tih životinja. Prije su magarci, mule i konji bili korisni, pogotovo u poljima. Sad su nažalost, često zanemareni ili čak maltretirani. Jana je napravila čudo kao i Amanda i Chris pokazaujući poštovanje prema životinjama koje djele naš svijet.

Okoliš

Primili smo različita pitanja vezanih uz okoliš preko maila i Feisa. Među predmetima su: ekološka rješenja za suzbijanje korova, golaća (balavaca) i miševa; ekološki proizvodi za čišćenje; prodaja ulja od lavande; identifikacija cvjetova; suzbijanje stjenica; korištenje pesticida; nestanak periski (pinna nobilis) iz Jadranskog mora; onečišćenje mora kad se ponton na Igi rušio.

Imali smo korespondenciju sa g. Ivanom Viliborom Sinčićem, jedinim hrvatskim zastupnikom pri Europskom parlamentu koji je odgovorio na naša pitanja i pokazao interes da se informira u vezi problema u okolišu.

Kampanje

Nastavili smo suradnju s drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network - PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi korištenja pesticida i za bolju kontrolu. Radimo još uvijek na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Nastavili smo sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticiji u svim zemljama članicama EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Sudjelovali smo i u kampanji protiv gensko-editiranih sjemenka

Vidljivost u medijima. U 2020.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: „Susanne i vatrogasci spasili iz jame bijegu sklona Dijanu“ (11.11.2020.); „U jelšanskoj luci raspao se ponton propalih hidroaviona i zagadio plaže“ (25.11.2020.); „Teror u srcu Hvara“ (27.08.2020.); „Općina Jelsa trebala bi nam dati zemljište za spašavanje lutalica“ (12.7.2020.); „Ekoproizvodnja je budućnost hvarskih poljoprivrednika“ (16.04.2020.); „Zeleni raj na Katovnici“ (18.01.2020.). I u časopisu 'Dobra kob': „Na pomolu kolaps prirode“ (siječanj 2020.) „Pernati turizam, hvarske pčelarice privlače Engleze“ (srpanj 2020.).

Facebook. Još uvijek prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Stranica ima oko 846 pratiitelja (lipanj 2021.).

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Dobre vijesti: Naša Udruga nije javna institucija, ne prima sredstva iz lokalnih ili državnih fondova i nema zaposlenike. Sve ovisi o dobroj volji i trudu volontera. Eco Hvar služi kao okvir za povezivanje istomišljenika, kao izvor informacija za njih i za javnost. Organizatori smo kampanja koje imaju za cilj poboljšanje društvenog života na otoku vezane uz naše ciljeve. Pohvaljujemo sve pojedince koji pomažu Udruzi, a sretni smo i ponosni da su neki od njih dobili javna priznanja. Tako su u 2020.godini priznanja primili gđa. Daniela Lučić i g. Mario Cvrković povodom Dana Općine Jelsa. Daniela radi neustrašivo i neumorno kako bi spasila životinje u nevolji. Kao učiteljica u jelšanskoj osnovnoj školi ima pozitivan utjecaj na generacije učenika koji su uz nju naučili voljeti i njegovati sva velika i mala stvorenja. Daniela je također odlična pjevačica i kao članica Zbora Sv. Cecilije sudjelovala je na koncertu za prikupljanje stredstava za pomoć udruzi Eco Hvar u listopadu 2018. godine, zajedno sa svojim slijepim malteškim terijerom Čorom. Daniela itekako zaslužuje priznanje i sigurno će nastaviti ovim putem još mnogo godina i svi smo joj zahvalni na dobrim djelima koje je učinila.

Mario Cvrković, omiljeni lokalni lik, porijeklom iz Slavonije, dobio je posebnu Zahvalnicu za dosljedan doprinos podizanju raspoloženja svima, svojim živo uređenim dostavnim vozilom! Poput Daniele, i Mario je ljubitelj životinja i uvijek pazi na jelšanske pse kako bi bili sigurni.

Njegovo ekološki prihvatljivo vozilo na električni pogon obilazi lokalne ugostitelje dostavljajući svima dobro raspoloženje (i naravno zalihe piva i ostalog), po svim vremenskim uvjetima. Većinom ukrašeno u vesele navijačke boje, vozilo zna biti i na usluzi Jelšanskom karnevalu, pokazujući svoju svestranost kao jedna od zvijezda showa.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2020.god.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2020. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2020. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 24.108,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 35.225,00 kn. Stanje na dan 01.01.2020. godine iznosilo je 16.932,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje na dan 31.12.2020. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.818,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

 USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU.

Ad 5. Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 6. Program rada za 2021. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad. Mi se nadamo da pandemija neće više ograničiti naše djelovanje.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Organizirat ćemo radionice i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Pokušat ćemo stupiti u kontakt s rukovodstvom Lovačkog društva i s njima započeti razgovore oko brige i tretiranja lovačkih pasa kako bi se i tu napraviti pozitivni pomaci.

Organizirat ćemo projekt stvaranja hranilišta za ulične mačke na više mjesta na otoku.

Nastavljamo rad na projektu stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge)

Podržavat ćemo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače. Da bi projekt bio uspješan, trebat će puteve očistiti i održavati. Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Nastavit ćemo razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2021. GODINU.

Ad 7. Razno.

i). Đani Bodlović je izvjestio o slučajevima trovanja mačaka u Gradu Hvaru. Napomenuo je da je do problema došlo zbog promjene načina prikupljanja otpada u Gradu 2019. godine. Prije toga otpad se odlagao u kontejnere (smećnike) a nakon 2019. g. svaka kuća dobila je svoju kantu za otpad (ili kôd za otključati kontejner). Time se promijenio izbor hrane za mačke, koje su se približile kućnim pragovima. Ljubitelji životinja počeli su ih hraniti i rezultat toga bio je da su se na tim mjestima skupljalo više mačaka. Istovremeno ti ljudi su te mačke sterilizirali. Pogotovo u Križnom ratu, zlonamjerni ljudi koji ne vole životinje počeli su ih na veliko ubijati, na više ružnih i bolnih načina. Leševi mačaka bili su vidljivi što je stvorila dosta problema i mještanima i turistima. Neki od turista su radi toga i napustili otok. Na žalost, usprkos intervencije policije, pravosudni organi nisu adekvatno reagirali tako da je tužba protiv jedne od osumjeničenih osoba odbijena. Na taj način poslana je poruka da se mogu raditi takve stvari, iako je nesporno da je takvo ponašanje protivno zakonima RH. Tako da su trovanja mačaka nastavljena i u 2021. godini i to na više mjesta u Gradu Hvaru. Računa se da je stradalo oko 50 mačaka. Ljubitelji životinja su zbog svega toga zabrinuti za svaku uličnu mačku i traže načina da ih spase.

Svi prisutni su bili šokirani. Obzirom da Udruga u okviru svog plana rada ima projekt uspostave hranilišta za mačke, potrebno je osigurati da ta mjesta budu tako raspoređena da maćke nikoga ne uznemiravaju i da ne daju razloga da ih se ubija.

ii. Frank John Dubokovich spomenuo je da svuda ima smeća i da on ga kupi. Trebalo bi razmisliti na lokalnom nivou da se uvedu novčane kazne za ljude koji bacaju smeće, od papirića i čikova pa sve do većeg smeća, izvan posuda za otpad.

Svi prisutni su bili suglasni da bi to bilo dobro.

iii. Sara Radonić je spomenula mogućnost skupljanja hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase. Također je objasnila neuspješnu komunikaciju sa Dm-om preko online obrazca za slične akcije.

Svi prisutni su bili suglasni da treba pokušati realizirati taj prijedlog.

Sara je i predožila nabavu kaveza za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije.

Svi prisutni su prihvatili taj prijedlog.

Sara je još predložila idejno riješenje za gradnju kučica za ulične mačke od otpadnih materijala - npr stare gume. Projekt bi uključivao radionice za recikliranje starih guma od kojih bi se napravila skloništa za mačke. Stare gume bi donirao vulkanizer u Jelsi.

Svi prisutni su podržavali prijedlog.

iv. Ingrid Bujis je spomenula da je čudi da udruge u Hrvatskoj nemaju povoljniju tarifu za bankarske transakcije, što je vani uobičajeno. Preporučila je i jednostavniji postupak doniranja sredstava udruzi preko interneta.

Jess Romano (digitalni nomad) je ponudila da će ona provjeriti tu mogućnost.

Svi su bili suglasni s ovim prijedlozima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono i zahvalila na ukazanom povjerenju na novom izboru za Predsjednicu Udruge. Zahvalila se dosadašnjoj Potpredsjednicu Udruge Nadi Kozulić kojoj prestaje mandat s današnjim danom. Spomenula je da bi bez stručne pomoći Potpredsjednice gotovo bilo bi nemoguće osnovati Udrugu.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 11:30

Sara Radonić                                                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                    Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Eco Environment News feeds

  • Study identified eight areas that can sustain a population and government has given £1m for recovery programme

    “The world is grown so bad that wrens make prey where eagles dare not perch.” So wrote Shakespeare in Richard III, in a line of social commentary that feels ever more relevant with age.

    A note of good news then, in a world of so much bad, that the eagles the Bard was probably referring to could finally be reintroduced to England after more than 150 years.

    Continue reading...

  • Experts say climate pattern could supercharge extreme weather events and push temperatures to record highs

    There is a high likelihood that the phenomenon known as “El Niño” will emerge this summer – and it could be exceptionally strong. A so-called “super El Niño” could supercharge extreme weather events and push global temperatures to record heights next year if it develops, according to experts.

    Meteorologists are keeping a close eye on the climate patterns developing in the Pacific Ocean that will enable stronger predictions about what’s to come in the year ahead.

    Continue reading...

  • Ludwig Koch was once as influential as David Attenborough is today – a new film by his granddaughter sheds light on a tragic event in the naturalist’s life in Berlin before he fled the Nazis

    In his lifetime, pioneering German sound recordist Ludwig Koch’s heavily accented voice was as familiar to British audiences as David Attenborough’s is today. His tireless passion for capturing birdsong and bringing it first into German and, after his exile from Nazi Germany, British homes via sound books and BBC radio, made him a household name from the late 1930s onwards.

    He was celebrated beyond his life, parodied by Peter Sellers (playing Koch observing life at a Glasgow traffic junction) and immortalised in Penelope Fitzgerald’s 1980 novel Human Voices, about the wartime BBC, which depicts Koch’s assiduous approach to capturing natural sounds and indirectly highlights how the organisation benefited from new voices like his.

    Continue reading...

  • Bowlees, Teesdale: It’s been a long road to this point, but now these pots of rare rock whitebeam are ready for the soil

    My route along Teesdale is full of distractions. I stop twice, awed by the sight of 30 black grouse in a field, then to watch displaying peewits, tumbling and diving with sweet, airy calls. This is the heart of the North Pennines national landscape (NPNL), and its visitor centre at Bowlees is in a 19th-century Methodist chapel. The Bow Lee beck runs close by, winding through a wooded dene, then dropping down Summerhill Force, the pretty waterfall camouflaging Gibson’s Cave.

    A small limestone quarry by the beck resounds to the cascading songs of chaffinches, spring warmth held within its rocky bowl. The ledges of these cliffs, inaccessible to sheep and rabbits, have been chosen for the planting of a rare native tree, the rock whitebeam, Sorbus rupicola. Seed was collected in autumn 2022 from a craggy site by the fast-flowing Tees, carefully packed, and sent to the Millennium Seed Bank managed by Kew Gardens. Further seed was germinated in the small wildflower nursery at Bowlees so that rock whitebeam could be re-established in Teesdale.

    Continue reading...

  • Charity advises replacing seed and nut feeders, where birds gather, with small amounts of mealworms, fat balls or suet

    Garden birds should not be fed seeds and nuts over the summer months, the RSPB has said, in an attempt to reduce the spread of avian diseases.

    Bird lovers are being urged to take down their bird feeders between May and October to help birds such as the greenfinch, whose numbers have plummeted after the spread of trichomonosis, a parasitic disease transmitted more easily when birds cluster around feeders in the warmer months.

    Continue reading...

  • Brigg, Lincolnshire: The peas are in and next up are maize and wildflowers, but with our fuel use running to 50,000 litres a year, I have one eye on the news

    Spring has sprung, and with warming soils we start planting our more delicate crops such as peas. With the chatter of skylarks in the background, we slowly drill our way across this 15-hectare field using a three-metre precision drill that carefully places the seed. Six weeks ago, this would have cost £7.50 per hectare on fuel, now it’s £15 per hectare – a severe shock to the farm’s finances.

    It’s not often that an arable farmer’s mind is so focused on global events, but our fuel use tops 50,000 litres a year and the Middle East conflict is having profound consequences. Thankfully, we’re partly protected. Over the last seven or eight years, we have transitioned to a low-disturbance approach to establishing crops, disturbing the top inch only. This means less tractor use and healthier soil – a big priority here. Fertiliser prices are also a worry. Common practice is to buy a year’s worth every June, but prices are skyrocketing, and there’s no UK production any more to help us out.

    Continue reading...

  • In a village in Norway, humans representing flora and fauna of all kinds meet to reimagine ‘nature-centric governance’

    “My ask of humans is quite large,” says the northern bat to a room of reindeer, wolf lichen, bog, and other beings. “It’s a shift of consciousness, and an understanding that … we are a relation.”

    The scene could come from a sci-fi novel imagining a more-than-human uprising. In fact, it’s from a recent “interspecies council” in Oppdal, Norway, in which non-humans – spoken for by humans – convened to discuss the region’s future.

    Continue reading...

  • Swedish retailer continued to advertise partnership with Soly and failed to offer me any advice

    I am one ofmany left thousands of pounds out of pocket after signing upfor solar panels via Ikea’s website late lastyear.

    Ikea had partnered with the European installer Soly, and the fact the panels were being advertisedvia such a well-known company gave us confidence.

    Continue reading...

  • From California to Alabama, people of color are building communal spaces rooted in care and tradition

    Zappa Montag steps outside his home to a thicket of redwoods, Pacific madrones and oak trees. Dozens of fruit trees dot the 76 hectares (189 acres), along with a large garden replete with squash, cucumbers, tomatoes, beans, corn and peppers. Nearby, a small stream runs through a valley surrounded by hills. At Black to the Land, the ecovillage in Boonville, California, Montag and five other Black people steward the land off the grid, relying on well water and powered solely by solar panels. The intentional community, as it’s called, is located in a rural area 115 miles (185km) north of San Francisco. Montag said it was an effort to “reverse-gentrify the country”.

    Black Americans and Indigenous people have long gathered in intentional communities, defined as small groups of people who live in the same area based on shared values and a common vision. They come in many forms, including co-housing spaces in urban environments where people have their own units and share communal spaces.

    Continue reading...

  • On Monday, a public inquiry will reopen, nine years after the plan was proposed and a toxic local battle began

    When Fidelma O’Kane retired more than a decade ago from her career as a social worker and lecturer, she thought she would be “travelling and having a glass of wine and eating chocolate and reading books” while based in the quiet, hilly corner of rural County Tyrone where she has lived almost all her life.

    It didn’t quite work out that way. Instead, an idle remark from a neighbour would set O’Kane on a path that would become an all-consuming mission. A mining company, the neighbour told her, was planning to drill for long-rumoured reserves of gold in the Sperrins, the low peatland mountain range in Northern Ireland where O’Kane’s family has lived for generations.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen