Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 8. redovne godišnje skupštine i izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. lipnja 2021. godine u 09:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Nada Kozulić - Potpredsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Jessica Romano, Sara Radonić, Bianka Jakas, Frank John Dubokovich, Ingrid Bujis, Dubravka Wurzberg Bodlović, Olivier Schweitzer, Đani Bodlović, Matej Bodlović

Odsutni članovi/simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Katija Barbić, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Marija Bunčuga, Martin Gannon, Žarko Grisogono, Heather Lambourn, Kruno Peronja, Mirela Peronja, Vilma Plazonja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović,

Započeto u 10,15 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 7. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2020. godini

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2020. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2021. godinu

  6. Izborna skupština

  7. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana gđa Sara Radonić. Skupštinu će voditi Nada Kozulić, Potpredsjednica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK SEDME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Nada Kozulić je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2020. godini:

Zbog pandemije, nismo mogli organizirati planirane aktivnoste kao što su predavanja u vezi ekološke poljoprivrede i foto-natječaj za djecu, ali je bilo dosta posla oko životinja, te smo nastavili naš rad preko interneta.

Upiti za pomoć ili savjetovanje

Kao svake godine, u 2020. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.

Sve više imamo upita u vezi ekoloških proizvoda: nažalost, zbog problema uzrokovanih epidemijom Covid-19, mali dučani koji su se bavili ekološkim proizvodima uglavnom nisu radili kroz 2020. god.

Životinje

Primili smo 58 upita vezanih uz životinje, od kojih 20 o psima, 33 o mačkama, 2 o pticama, 1 o divljoj svinji, 1 o magarcu i 1 o konju. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Splitu, Trogiru i na Kornatima. Primili smo i upite iz inozemstva.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Najtužnije je bilo trovanje mačaka na veliko u Gradu Hvaru, nažalost ta trovanja se nastavljaju. Zapušteni mali mačići su bili najveći problem u vezi mačaka i najteže riješivi problem.

Što se tiče pasa, najbrojnije žalbe su u vezi lovačkih pasa. Maltretiranje lovačkih pasa je još uvijek poseban problem, ali je teško nači pravi način za promijeniti situaciju. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa. Često nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, kroz godinu smo smjestili 12 pasa (2 kuje i 10 štenaca) tamo. Usprskos pandemiji 'Bestie' Sklonište vrlo uspješno pronalaze nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati.

Spašavanje pasa, posebni slučajevi u 2020. godini:

U sječnju 2020. godine smo oko 3 tjedna čuvali štene koje je bilo napola paralizirano od neosporoze, dok je njegov vlasnik bio bolestan. To je uključivalo danonoćnu njegu, jer je bio inkontinentan i nije mogao koristiti stražnje noge. Jako smo zahvalni Bojani Marijan i njezinoj obitelji i prijateljima što su preuzeli Zigijevu skrb. Nažalost, unatoč svim naporima, bilo je previše teško osigurati Zigiju bilo kakav normalan život, pa je njegov vlasnik donio odluku da ga se humano uspava i poštedi daljnje patnje.

U travnju smo bili zamoljeni da pomognemo lovačkom psu koji je bio izuzetno loše tretiran. Na naš su zahtjev intervenirale vlasti i uklonile kujicu od njenog vlasnika, koji nije ni primijetio da je trudna. Budući da je bila vrlo slaba i pothranjena i vrlo blizu termina, odlučili smo je čuvati dok je ne bude moguće premjestiti u sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. U dva tjedna dobila je snagu i uspješno okotila 7 štenaca. Lokalna vlast koja je bila odgovorna za nju, rekla je da će financirati transfer u sklonište, ali kad je došlo do realizacije ovog nauma, lokalna vlast nas je informirala da im je ponestalo sredstava. Izuzetno smo zahvalni svima koji su doprinjeli da se skupi 28.000 kuna potrebnih za pokrivanje troškova smještaja kuje i njenih 7 štenaca u Sklonište. Drago nam je izvjestiti da su kuja i nekoliko štenaca uspješno udomljeni, uglavnom u Njemačkoj, a nekoliko štenaca i u Splitu.

U listopadu je lovački pas pao upao u jamu na brdu iznad Pitava. Nakon 10 dana ju je pronašla Austrijanka Susanne Pieper, koja podupire udrugu Eco Hvar i uz pomoć Romana Radonića, šefa jelšanskih vatrogasaca bila je spašena iz jame. Sara Radonić je Dijani profesionalno očistila krzno, nakon čega je Dijana vraćena vlasniku. Međutim, vlasnik je zaključio da je više ne može zadržati. Početkom godine, kada je došla na Hvar je sudjelovala u automobilskoj nesreći a teško joj je oštećena desna strana njuške: oštećen joj je i vid i njuh, pa više nije bila za lovačkog psa. Znajući da će joj biti teško pronaći dobar dom, donijeli smo odluku da je zadržimo s ostalim spašenim psima udruge Eco Hvar, gdje se vrlo dobro nastanila.

Akcije spašavanja beskonačnog broja potrebitih mačaka mnogo je teži problem od pomoći psima. Sretni smo da se pojedinci, prijatelji životinja brinu za mačke u njihovim mjestima, npr. u Gradu Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Dolu, Vrbanju, Vrboskoj, Pitvama, Humcu itd. Njihov napor i trud znače puno.

Posebno bismo istaknuli rad jednog bračnog para iz Starog Grada. Svaka čast Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu, vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu. Potaknuli su program sponzoriranih sterilizacija koji je danas uobičajen u gradu Hvaru i na području općine Jelsa, po uzoru na Stari Grad. Također su financirali puno troškova veterinara kako privatnih tako i putem njihovog Fonda za mačke i mačiće Stari Grad. Unatoč pustoši koju je Covid-19 kriza uzrokovala u njihovom hotelskom poslovanju, nastavili su neumorno pomagati nebrojnim mačkama i mačićima, također nekolicini pasa, o svom trošku, kako financijskom tako i emocionalnom. Divimo se njihovoj predanosti i vrlo smo zahvalni što su primjer istinske brige.

Magarci i konji: Jana Appleyard iz Dola je prava spasiteljica tih životinja. Prije su magarci, mule i konji bili korisni, pogotovo u poljima. Sad su nažalost, često zanemareni ili čak maltretirani. Jana je napravila čudo kao i Amanda i Chris pokazaujući poštovanje prema životinjama koje djele naš svijet.

Okoliš

Primili smo različita pitanja vezanih uz okoliš preko maila i Feisa. Među predmetima su: ekološka rješenja za suzbijanje korova, golaća (balavaca) i miševa; ekološki proizvodi za čišćenje; prodaja ulja od lavande; identifikacija cvjetova; suzbijanje stjenica; korištenje pesticida; nestanak periski (pinna nobilis) iz Jadranskog mora; onečišćenje mora kad se ponton na Igi rušio.

Imali smo korespondenciju sa g. Ivanom Viliborom Sinčićem, jedinim hrvatskim zastupnikom pri Europskom parlamentu koji je odgovorio na naša pitanja i pokazao interes da se informira u vezi problema u okolišu.

Kampanje

Nastavili smo suradnju s drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network - PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi korištenja pesticida i za bolju kontrolu. Radimo još uvijek na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Nastavili smo sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticiji u svim zemljama članicama EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Sudjelovali smo i u kampanji protiv gensko-editiranih sjemenka

Vidljivost u medijima. U 2020.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: „Susanne i vatrogasci spasili iz jame bijegu sklona Dijanu“ (11.11.2020.); „U jelšanskoj luci raspao se ponton propalih hidroaviona i zagadio plaže“ (25.11.2020.); „Teror u srcu Hvara“ (27.08.2020.); „Općina Jelsa trebala bi nam dati zemljište za spašavanje lutalica“ (12.7.2020.); „Ekoproizvodnja je budućnost hvarskih poljoprivrednika“ (16.04.2020.); „Zeleni raj na Katovnici“ (18.01.2020.). I u časopisu 'Dobra kob': „Na pomolu kolaps prirode“ (siječanj 2020.) „Pernati turizam, hvarske pčelarice privlače Engleze“ (srpanj 2020.).

Facebook. Još uvijek prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Stranica ima oko 846 pratiitelja (lipanj 2021.).

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Dobre vijesti: Naša Udruga nije javna institucija, ne prima sredstva iz lokalnih ili državnih fondova i nema zaposlenike. Sve ovisi o dobroj volji i trudu volontera. Eco Hvar služi kao okvir za povezivanje istomišljenika, kao izvor informacija za njih i za javnost. Organizatori smo kampanja koje imaju za cilj poboljšanje društvenog života na otoku vezane uz naše ciljeve. Pohvaljujemo sve pojedince koji pomažu Udruzi, a sretni smo i ponosni da su neki od njih dobili javna priznanja. Tako su u 2020.godini priznanja primili gđa. Daniela Lučić i g. Mario Cvrković povodom Dana Općine Jelsa. Daniela radi neustrašivo i neumorno kako bi spasila životinje u nevolji. Kao učiteljica u jelšanskoj osnovnoj školi ima pozitivan utjecaj na generacije učenika koji su uz nju naučili voljeti i njegovati sva velika i mala stvorenja. Daniela je također odlična pjevačica i kao članica Zbora Sv. Cecilije sudjelovala je na koncertu za prikupljanje stredstava za pomoć udruzi Eco Hvar u listopadu 2018. godine, zajedno sa svojim slijepim malteškim terijerom Čorom. Daniela itekako zaslužuje priznanje i sigurno će nastaviti ovim putem još mnogo godina i svi smo joj zahvalni na dobrim djelima koje je učinila.

Mario Cvrković, omiljeni lokalni lik, porijeklom iz Slavonije, dobio je posebnu Zahvalnicu za dosljedan doprinos podizanju raspoloženja svima, svojim živo uređenim dostavnim vozilom! Poput Daniele, i Mario je ljubitelj životinja i uvijek pazi na jelšanske pse kako bi bili sigurni.

Njegovo ekološki prihvatljivo vozilo na električni pogon obilazi lokalne ugostitelje dostavljajući svima dobro raspoloženje (i naravno zalihe piva i ostalog), po svim vremenskim uvjetima. Većinom ukrašeno u vesele navijačke boje, vozilo zna biti i na usluzi Jelšanskom karnevalu, pokazujući svoju svestranost kao jedna od zvijezda showa.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2020.god.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2020. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2020. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 24.108,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 35.225,00 kn. Stanje na dan 01.01.2020. godine iznosilo je 16.932,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje na dan 31.12.2020. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.818,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

 USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU.

Ad 5. Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 6. Program rada za 2021. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad. Mi se nadamo da pandemija neće više ograničiti naše djelovanje.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Organizirat ćemo radionice i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Pokušat ćemo stupiti u kontakt s rukovodstvom Lovačkog društva i s njima započeti razgovore oko brige i tretiranja lovačkih pasa kako bi se i tu napraviti pozitivni pomaci.

Organizirat ćemo projekt stvaranja hranilišta za ulične mačke na više mjesta na otoku.

Nastavljamo rad na projektu stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge)

Podržavat ćemo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače. Da bi projekt bio uspješan, trebat će puteve očistiti i održavati. Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Nastavit ćemo razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2021. GODINU.

Ad 7. Razno.

i). Đani Bodlović je izvjestio o slučajevima trovanja mačaka u Gradu Hvaru. Napomenuo je da je do problema došlo zbog promjene načina prikupljanja otpada u Gradu 2019. godine. Prije toga otpad se odlagao u kontejnere (smećnike) a nakon 2019. g. svaka kuća dobila je svoju kantu za otpad (ili kôd za otključati kontejner). Time se promijenio izbor hrane za mačke, koje su se približile kućnim pragovima. Ljubitelji životinja počeli su ih hraniti i rezultat toga bio je da su se na tim mjestima skupljalo više mačaka. Istovremeno ti ljudi su te mačke sterilizirali. Pogotovo u Križnom ratu, zlonamjerni ljudi koji ne vole životinje počeli su ih na veliko ubijati, na više ružnih i bolnih načina. Leševi mačaka bili su vidljivi što je stvorila dosta problema i mještanima i turistima. Neki od turista su radi toga i napustili otok. Na žalost, usprkos intervencije policije, pravosudni organi nisu adekvatno reagirali tako da je tužba protiv jedne od osumjeničenih osoba odbijena. Na taj način poslana je poruka da se mogu raditi takve stvari, iako je nesporno da je takvo ponašanje protivno zakonima RH. Tako da su trovanja mačaka nastavljena i u 2021. godini i to na više mjesta u Gradu Hvaru. Računa se da je stradalo oko 50 mačaka. Ljubitelji životinja su zbog svega toga zabrinuti za svaku uličnu mačku i traže načina da ih spase.

Svi prisutni su bili šokirani. Obzirom da Udruga u okviru svog plana rada ima projekt uspostave hranilišta za mačke, potrebno je osigurati da ta mjesta budu tako raspoređena da maćke nikoga ne uznemiravaju i da ne daju razloga da ih se ubija.

ii. Frank John Dubokovich spomenuo je da svuda ima smeća i da on ga kupi. Trebalo bi razmisliti na lokalnom nivou da se uvedu novčane kazne za ljude koji bacaju smeće, od papirića i čikova pa sve do većeg smeća, izvan posuda za otpad.

Svi prisutni su bili suglasni da bi to bilo dobro.

iii. Sara Radonić je spomenula mogućnost skupljanja hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase. Također je objasnila neuspješnu komunikaciju sa Dm-om preko online obrazca za slične akcije.

Svi prisutni su bili suglasni da treba pokušati realizirati taj prijedlog.

Sara je i predožila nabavu kaveza za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije.

Svi prisutni su prihvatili taj prijedlog.

Sara je još predložila idejno riješenje za gradnju kučica za ulične mačke od otpadnih materijala - npr stare gume. Projekt bi uključivao radionice za recikliranje starih guma od kojih bi se napravila skloništa za mačke. Stare gume bi donirao vulkanizer u Jelsi.

Svi prisutni su podržavali prijedlog.

iv. Ingrid Bujis je spomenula da je čudi da udruge u Hrvatskoj nemaju povoljniju tarifu za bankarske transakcije, što je vani uobičajeno. Preporučila je i jednostavniji postupak doniranja sredstava udruzi preko interneta.

Jess Romano (digitalni nomad) je ponudila da će ona provjeriti tu mogućnost.

Svi su bili suglasni s ovim prijedlozima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono i zahvalila na ukazanom povjerenju na novom izboru za Predsjednicu Udruge. Zahvalila se dosadašnjoj Potpredsjednicu Udruge Nadi Kozulić kojoj prestaje mandat s današnjim danom. Spomenula je da bi bez stručne pomoći Potpredsjednice gotovo bilo bi nemoguće osnovati Udrugu.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 11:30

Sara Radonić                                                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                    Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Eco Environment News feeds

  • Species that is critically endangered in Britain is spotted in Mersey, Bollin and Goyt rivers in north-west

    Young Atlantic salmon have been seen in three rivers in north-west England for the first time since 2015, marking a “significant environmental turnaround”.

    The salmon species was declared critically endangered in Britain in 2023 but fish have been spotted in the Mersey, Bollin and Goyt rivers, meaning they have successfully travelled from the Arctic Circle to spawn.

    Continue reading...

  • Dry and warm 2025 spring gave glimmer of hope for threatened wild birds but many remain in long-term decline

    The warmest and sunniest spring on record this year led to an increase in the breeding of some of Britain’s best-loved songbirds, data has shown.

    Scientists said the dry and warm spring had provided a glimmer of hope for threatened wild birds. In the 2025 breeding season, from May to August, there were higher than average breeding successes for 14 species including the chiffchaff, garden warbler, whitethroat, coal tit, blue tit, great tit and robin.

    Continue reading...

  • Trump ratcheted up his questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it

    In the past decade at the forefront of US politics, Donald Trump has unleashed a barrage of unusual, misleading or dubious assertions about the climate crisis, which he most famously called a “hoax”.

    This year has seen Trump ratchet up his often questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it. In a year littered with lies and wild declarations, these are the five that stood out as the most startling.

    Continue reading...

  • National Trust says these are ‘alarm signals we cannot ignore’ as climate breakdown puts pressure on wildlife

    Extremes of weather have pushed nature to its limits in 2025, putting wildlife, plants and landscapes under severe pressure, an annual audit of flora and fauna has concluded.

    Bookended by storms Éowyn and Bram, the UK experienced a sun-soaked spring and summer, resulting in fierce heath and moorland fires, followed by autumn floods.

    Continue reading...

  • Hove, East Sussex: I’ve had to create a halfway house for him, between the rescue centre and the wild. Only, he’s named after an escapologist for a reason

    In the dark, a three-legged hedgehog trundles clumsily by, gathering leaves to make his bed more comfortable, although apparently not comfortable enough to hibernate. This may be his eighth winter; hedgehogs lose pigment with age and his bright pink nose suggests he’s well over five – the average age of a wild hog. Except he’s not wild, or not for now. I’ve had to lock him in the garden.

    His name is Houdini. He came into my life three years ago, captured on my trail camera with bone exposed from a partially missing leg. I caught him to take to the rescue centre, but he escaped before I got a chance – twice. I finally nabbed him and named him after the great escapologist. Little did I know that this was the beginning of a journey together.

    Continue reading...

  • Planet’s oldest bee species and primary pollinators were under threat from deforestation and competition from ‘killer bees’

    Stingless bees from the Amazon have become the first insects to be granted legal rights anywhere in the world, in a breakthrough supporters hope will be a catalyst for similar moves to protect bees elsewhere.

    It means that across a broad swathe of the Peruvian Amazon, the rainforest’s long-overlooked native bees – which, unlike their cousins the European honeybees, have no sting – now have the right to exist and to flourish.

    Continue reading...

  • Attenborough, 99, enthuses about tube-riding pigeons, foxes, parakeets and others in Wild London for the BBC

    Filming the wildlife of London requires an intrepid, agile presenter, willing to lie on damp grass after dark to encounter hedgehogs, scale heights to hold a peregrine falcon chick, and stake out a Tottenham allotment to get within touching distance of wary wild foxes.

    Step forward Sir David Attenborough, who spent his 100th summer seeking out the hidden nature of his home city for an unusually personal and intimate BBC documentary.

    Continue reading...

  • When developers began circling Espíritu Santo island in the 1990s, a private conservation effort saw them off. But today the Unesco site faces a new threat: mass tourism

    On a clear day over the Sea of Cortez, Espíritu Santo looks untouchable. Turquoise water laps at the shores of the island’s rocky coves; whale sharks cruise past snorkellers; seabirds caw over ancient cliffs. The pristine island and its Unesco-protected surroundings – informally called “Mexico’s Galápagos” – are a cocoon of biodiversity.

    Yet an increase in tourist numbers has led to growing unease among the island’s longstanding stewards, as environmentalists report a decline in the area’s marine life and call for stricter regulations.

    Continue reading...

  • Since Zack Polanski took over as leader, the party has doubled its membership and its four MPs want to take on Reform’s anger and build community spirit

    “Someone has to be out there making the narrative for social security. Someone has to fight the corrosive attitudes to people on benefits,” says Siân Berry, who has just finished her first year as a Green MP in the House of Commons.

    She is speaking to the Guardian in her Brighton constituency office, formerly occupied by the legendary Caroline Lucas who flew a lone flag as the only member of parliament for the Green party for 14 years.

    Continue reading...

  • When the hot winds hit Roebourne, as many as 16 people pile into Yindjibarndi elder Lyn Cheedy’s home – one of the few with air conditioning

    Few places are more exposed to extreme weather than Roebourne, a tiny cyclone-prone town on the Western Australian coast, where public housing residents endure 50C heat without air conditioning.

    Lyn Cheedy, a Yindjibarndi elder, takes her grandson to the pool most afternoons.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

  • Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

  • Američki znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Centre otkrili su da mitohondrijski enzim, GFER, stvara imunosupresivno okruženje unutar tumora gušterače, što dovodi do otpornosti na liječenje, a inhibicija GFER-a u kombinaciji s blokadom imunoloških kontrolnih točaka rezultira snažnim antitumorskim odgovorom u predkliničkim modelima, ističući potencijalnu terapijsku strategiju za pacijente s rakom gušterače.

  • Limfedem nakon raka glave i vrata znatno je češći nego što se prije pretpostavljalo i može trajati dugo nakon završetka liječenja raka. No, sada su švedski znanstvenici s Lund University otkrili da pacijenti s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja limfedema.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen