Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Eco Environment News feeds

  • Funeral for fossil fuels held as part of ‘Great People’s March’ calling on governments to step up climate efforts

    The streets of Belém echoed with indigenous chants, classical Brazilian songs and calls for environmental justice on Saturday as tens of thousands of people marched to demand urgent action on the climate and nature crisis.

    Activists from around the world converged on the Amazonian host city of COP30, urging negotiators to ramp up ambition.

    Continue reading...

  • Desert kingdom depends on oil dollars but its people already face a climate ‘at the verge of livability’. What’s going on?

    Continue reading...

  • A huge cleanup effort has seen volunteers working to remove beads by hand and machine. They can only wait and see the extent of damage to wildlife and dune habitat

    Just past a scrum of dog walkers, about 40 people are urgently combing through the sand on hands and knees. Their task is to try to remove millions of peppercorn-sized black plastic biobeads from where they have settled in the sand. Beyond them, a seal carcass grins menacingly, teeth protruding from its rotting skull.

    Last week, an environmental disaster took place on Camber Sands beach, on what could turn out to be an unprecedented scale. Eastbourne Wastewater Treatment Works, owned by Southern Water, experienced a mechanical failure and spewed out millions of biobeads on to the Sussex coastline. Southern Water has since taken responsibility for the spill. Ironically, biobeads are used to clean wastewater – bacteria attach to their rough, crinkly surface and clean the water of contaminants.

    Camber Sands is one of England’s most popular beaches, with rare dune habitat

    Continue reading...

  • Respected ocean expert Katy Soapi continues to advocate to protect Tetepare, one of the last untouched places in Solomon Islands

    Scientist Katy Soapi’s earliest memories are of the sea. She grew up on Rendova, a lush island in western Solomon Islands, and life centred around the ocean.

    “I remember when the big waves came, we would dive under them and come up laughing on the other side. Being part of those natural elements brought me so much joy.”

    Continue reading...

  • Area’s MP says it would cost more than local council’s annual budget to remove the 10-metre high pile of waste

    Fly-tippers have dumped a “mountain of illegal waste” in Oxfordshire so large that removing it could cost more than the local council’s annual budget, the area’s MP has said.

    Hundreds of tonnes of waste, stacked 10 metres high, appeared in a field between the River Cherwell and the A34 near Kidlington. One charity called the huge dump of rubbish “an environmental catastrophe unfolding in plain sight”.

    Continue reading...

  • In January the island’s beaches were inundated with waves of plastic pollution, a phenomenon that has been getting worse by the year. Photographer and film-maker Sean Gallagher travelled to Bali to document the increasing tide of rubbish washing up on beaches and riverbanks, and the people facing the monumental challenge of cleaning up. His portraits are on show as part of the 2025 Head On photo festival at Bondi Beach promenade until 30 November

    Continue reading...

  • Cranbrook, Kent: We have no culture of consuming acorns in Britain, but they have a place in my kitchen, especially in a boom year such as this

    I tire of hearing the term “abundance” in relation to autumn, and yet the word unavoidably reverberates as the season unfolds, until even I am tempted to use it. Wild food is everywhere, as is a frenzy of gathering and preservation, a ritualised nod to that which was once essential.

    Not every year is the same, though. Several species don’t fruit every autumn, but instead coordinate with others of their kind on so called mast years to produce a bumper crop: a highly evolved tactic that serves to overwhelm the frenzied gatherers, both human and animal, so enough seed will survive to germination.

    Continue reading...

  • Climate summit in Brazil needs to find way to stop global heating accelerating amid stark divisions

    “It broke my heart.” Surangel Whipps, president of the tiny Pacific nation of Palau, was sitting in the front row of the UN’s general assembly in New York when Donald Trump made a long and rambling speech, his first to the UN since his re-election, on 23 September.

    Whipps was prepared for fury and bombast from the US president, but what followed was shocking. Trump’s rant on the climate crisis – a “green scam”, “the greatest con job ever perpetrated”, “predictions made by stupid people” – was an unprecedented attack on science and global action from a major world leader.

    Continue reading...

  • Host uses Indigenous concepts and changes agenda to help delegates agree on ways to meet existing climate goals

    Shipping containers, cruise ships, river boats, schools and even army barracks have been pressed into service as accommodation for the 50,000 plus people descending on the Amazon: this year’s Cop30 climate summit is going to be, in many ways, an unconventional one.

    Located in Belém, a small city at the mouth of the Amazon river, the Brazilian hosts have been criticised for the exorbitant cost of scarce hotel rooms and hastily vacated apartments. Many delegations have slimmed down their presence, while business leaders have decamped to hold their own events in São Paulo and Rio de Janeiro.

    Continue reading...

  • Brazil’s president welcomes world leaders while navigating divided government, promising action on deforestation and emissions

    Brazil’s president, Luiz Inácio Lula da Silva, has welcomed world leaders to Belém for the first climate summit in the Amazon, where conservationists hope he can be a champion for the rainforest and its people.

    But with a divided administration, a hostile Congress and 20th-century developmentalist instincts, this global figurehead of the centre left has a balancing act to perform in advocating protection of nature and a reduction of emissions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen