Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Eco Environment News feeds

  • Olivier De Schutter says new economic agenda needed to tackle crises of rising inequality and ecological collapse

    The global economy must be reordered to ensure it serves ordinary people around the world rather than the “frivolous and destructive demands of the ultra-rich”, according to a leading UN figure.

    Olivier De Schutter, the UN special rapporteur on extreme poverty and human rights, says politicians must stop prioritising “socially and ecologically destructive growth” that only increases the profits – and serves the consumption demands – of the world’s richest individuals and corporations.

    Continue reading...

  • Puffins, guillemots, razorbills and terns are washing up on shores across Europe, after a string of storms affected their ability to find food

    The two puffins washed up among seaweed and bits of plastic on a beach in Newquay, Cornwall, on a damp February morning. Normally, these much-loved seabirds pull in crowds of tourists eager to see their courtship rituals, but these were rolling in the surf, dead. Most people walking past probably missed them.

    Their breast bones were sticking out, they had no fat on them, and their muscles were wasted; the pair probably starved to death, unable to find enough food out in the Atlantic Ocean where they spend the winter.

    Continue reading...

  • Aker QRILL is facing criticism of its fishery management amid calls by environmentalists for curbs on Antarctic fishing of the keystone species

    Environmental groups have objected to the recommendation of a “blue tick” sustainability label being awarded to a Norwegian krill fishing giant, amid concerns over concentrated fishing pressure and dramatic climate-driven effects on the Antarctic’s fragile ecosystem.

    Norway’s Aker QRILL, the world’s largest harvester of krill, a tiny crustacean and keystone of Antarctica’s fragile ecosystem, and its sister company, Aker BioMarine, produce feed additives for aquaculture and dietary supplements for pets and humans.

    Continue reading...

  • Scientists are calling loss of biodiversity the ‘homogenocene’, where niche species are pushed out by generalists like pigeons and rats

    Plants and animals are disappearing at an alarming rate across the planet, with some estimates suggesting a loss of up to 150 species every day. Meanwhile, the versatile species that thrive alongside humans, such as pigeons, rats and cockroaches, expand to fill the vacant gaps. Some scientists are calling this loss of biodiversity the “homogenocene”: the era when the world’s wildlife became more samey.

    It started during the last ice age, when humans hunted large mammals such as the mammoth to extinction, and has continued to the present day as land is cleared to make way for fields, farms and cities. Specialist creatures that exploit a particular niche – such as the flightless Fijian bar-winged rail – have been pushed out by adaptable generalists, like mongooses, brought to Fiji by humans in the 1800s. More recently the homogenocene has hit the oceans, with warmer waters devastating coral reefs for example.

    Continue reading...

  • Instead of removing plant-munching caterpillars, gardeners asked to take relaxed attitude to support the moths many of them grow into

    As spring unfolds and plants come to life, gardeners often fight a losing battle against the caterpillars who munch their cabbages.

    Traditionally, advice for gardeners regarding caterpillars would be about how to get rid of them and stop unsightly holes in plants. But the Royal Horticultural Society (RHS) and the Wildlife Trusts are asking Britons to take a relaxed attitude to caterpillar carnage in order to support the moths many of them grow into.

    Foxgloves:These pretty plants are food for several moths, including the lesser yellow underwing (Noctua comes), angle shades moth (Phlogophora meticulosa) and setaceous Hebrew character (Xestia c-nigrum).

    Lady’s bedstraw: This native wildflower with frothy yellow blooms provides food for the hummingbird hawk-moth (Macroglossum stellatarum), elephant hawk-moth (Deilephila elpenor) and bedstraw hawk-moth (Hyles gallii).

    Mullein:These tall, drought-resistant yellow plants are enjoyed by the brightly striped caterpillars of the mullein moth (Cucullia verbasci).

    Mint:This provides food for the mint moth and beautiful plume moth. It is also loved by bees.

    Hedges:If you have space, a mixed native hedge planted with hawthorn (Crataegus monogyna), blackthorn (Prunus spinosa), hazel (Coryllus avellana) and dog rose (Rosa canina) provides food for a multitude of caterpillars.

    Continue reading...

  • Inkpen, West Berkshire: Its display of crocuses is the largest in the country, and it has a venerable history – but what kind of history, nobody quite knows

    There is a small boggy valley of old pasture at the centre of the village, a Wildlife Trust nature reserve that is remarkable for what has preserved it: a non-native flower more aligned with municipal parks.

    Inkpen crocus field is where spring happens first. A rare example of unimproved, unploughed meadow (the sort we’ve lost 97% of, since this column existed), situated between houses and farmland. It’s rich in wildflowers such as heath spotted-orchid, devil’s-bit scabious, meadow saxifrage, betony and pignut, and with thick old hedgerows and a spring-fed brook in its fold, it’s often the first place I see bumblebees and brimstone butterflies.

    Continue reading...

  • A rare total lunar eclipse on Tuesday night resulted in a spectacular blood moon, captured by Josh Aoraki from the Te Whatu Stardome in Auckland

    Continue reading...

  • Former diplomat Arthur Snell says a heating planet is accelerating conflict and migration – and fostering a new age of empire. Democracies are dangerously unprepared, he warns

    After a diplomatic career spent in the war zones of Afghanistan, Iraq and Yemen, the last place Arthur Snell expected to cheat death was on holiday.

    But it was an uncomfortably close brush with a falling boulder while climbing in the Swiss Alps that helped to bring his personal and professional lives together. His beloved mountains were, he realised, becoming less stable thanks to a changing climate. And if physical geography drives the way states exercise their power, as classic geopolitical theory argues, then a heating planet must be dislodging more than rocks.

    Continue reading...

  • Democratic rematch in Durham-area district draws focus to fight over AI datacenters increasingly shaping US elections

    A North Carolina congressional primary on Tuesday is an early test of datacenter politics – a fight increasingly shaping elections nationwide.

    In the Durham-area fourth district, Congresswoman Valerie Foushee is seeking her third term against progressive challenger Nida Allam, a Durham county commissioner she defeated in 2022.

    Continue reading...

  • Though coffee is one of the world’s most important commodities, little of the profit trickles down to the farmers, while workers are abandoning the countryside in search of more lucrative jobs in the city

    Mary Luz Pérez Arrubla and her brother, Rodrigo, are fourth-generation farmers cultivating coffee on steep Andean slopes near the town of Líbano, in the rich agricultural region of Tolima. Along with the rest of Colombia, the family has enjoyed a historic harvest amid surging global coffee prices, which hit record highs for the second year in a row in 2025.

    Severe US tariffs imposed on Brazil and Vietnam, – the world’s two largest coffee producers – as well as poor harvests there, helped drive the surge. Both countries were hurt by the El Niño phenomenon, a cyclical weather pattern characterised by dry spells and aggravated by the climate crisis.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen