Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Novosti: Ekologija.hr

  • Nine out of 10 people felt motivated to act after watching film outlining threats to food security, economy and public health

    The British government must be honest about the scale of the threat posed by climate and nature breakdown, researchers have said, after nine out of 10 people surveyed after watching a briefing on the issue felt more motivated to act.

    Last November, in the “first-of-its-kind national emergency briefing”, nine experts gave stark assessments in Central Hall in Westminster of the scale of the changes needed in the UK to adapt to the rapidly changing climate and ecological landscape.

    Continue reading...

  • Hundred-and-fifty-year-old Wych elm in Newcastle, Co Down, has grown sideways owing to strong winds

    The “astonishing and bizarre” Bendy Tree in Northern Ireland has been crowned the winner of this year’s tree of the year competition.

    The wych elm tree, located in Newcastle, County Down, owes its name to its near horizontal trunk, which has grown sideways owing to the strong seaside winds coming off the Irish Sea.

    Continue reading...

  • The Norwegian government has given a permit to a mining company to release waste into Førde fjord despite a 17-year battle by campaigners and a supreme court ruling against it

    Shortly after the Norwegian stock market closed on 17 June 2026, a few dozen local people from the small west coast town of Vevring crowded around a laptop in a school. Surrounded by children’s drawings and windows looking out over Førde fjord, they listened as news arrived from Oslo. Norway’s supreme court had ruled against its government: a permit to release mining waste directly into the fjord two miles upstream was illegal, the court said.

    The moment marked the end of a 17-year fight, one of Norway’s most protracted environmental battles in living memory. In Oslo, Ingvild Fonn Asmervik, the project leader for Naturvernforbundet (Friends of the Earth Norway), compared the joy she felt to giving birth to her child. For Anne-Line Thingnes Førsund, a third-generation fisher living on the banks of the fjord in Vevring and a volunteer for the charity’s local branch, it was more of a relief. Like a mountain lifting off her shoulders, she said.

    Continue reading...

  • The UK state is dumping its responsibilities on our doorsteps, while green-lighting policies that lead us closer to crisis

    Would you mind fixing the NHS? And while you’re at it, could you please build an anti-missile system in your garden? Then regulate the banks, replace the water mains, tax the very rich and use the proceeds to rebuild our schools. Well, come on people: what are you waiting for?

    I exaggerate, but this isn’t very far from the approach taken by the government’s Prepare campaign. Crucial functions, way beyond the scope of individual action, are dumped on our doorsteps while those in power fail to act. As a result, our national resilience is arguably lower than at any time since the second world war. At the Labour conference last week, Andy Burnham promised “a Britain where people feel the country has got their back again”. To make good on that pledge, he will have to change almost everything.

    George Monbiot is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • Linkenholt, Hampshire and Wexcombe, Wiltshire:Even to the untrained eye, traditional ones and modern, regenerative ones look very different

    Stubble fields, those post-harvest acres of short straws, seem to be lasting longer into the season, as farmers respond to changing practices. I have a wistful attachment to stubble fields: for so long a kind of temporary commons where, for a few redundant weeks before autumn or winter ploughing, you could shortcut across them, the dew-filled straws flicking water up the inside of your legs. But today, stubble fields aren’t all equal.

    Below Cleve Hill Down, a tractor is drilling winter wheat directly into bare seedbed between the stubble. Regularly sprayed with herbicide, it is free of weeds or any green – a pale-gold spread of machine-knitted tweed. A hundred years ago, the stubble would be left, full of weeds, birds and insects, until midwinter ploughing, allowing frosts to break down the clods.

    Continue reading...

  • A landmark report reveals that the world must change the way it produces food to avoid a biodiversity collapse

    Conservation comebacks for wild tigers, tuna and green​ sea turtles prove that global nature loss can be reversed, ​scientists have said. ​But a report warns food production must be the next ​“positive tipping point​” if the world is to avert biodiversity collapse.

    The World Wildlife Fund (WWF) analysed nearly 36,000 animal populations and more than 5,000 species, producing the largest ever database of vertebrate wildlife. Scientists found populations had declined by an average of 73% since 1970, showing that “nature continues to be degraded at an alarming scale”, with “no sign of losses slowing”.

    Continue reading...

  • Chinstrap penguins on Zavodovski Island in Antarctica down by two-thirds since 2011, probably due to climate crisis

    The world’s largest penguin colony has declined by two-thirds since 2011, most likely because of the climate crisis, a study has revealed.

    Scientists said the rapid demise of chinstrap penguins on Zavodovski, the northernmost of the South Sandwich Islands in Antarctica, increased the risk of a wider ecosystem collapse.

    Continue reading...

  • Claudia Galeno-Sánchez has turned her home into a sanctuary for the insects by planting native milkweed and wildflowers – and sharing her experience

    Along the concrete streets of Chicago’s Pilsen neighborhood, a vividly colored home stands out among the rest.

    Over the past few years, Claudia Galeno-Sánchez has transformed her modest family home, which she shares with her husband and two children, into a sanctuary and educational space dedicated to the monarch butterfly.

    Galeno-Sánchez painted her home with the help of neighbors, her kids, and the renowned muralist and painter Héctor Duarte.

    Continue reading...

  • Inquest under way into why President Lula’s success in curbing Amazon deforestation has not led to success at polls

    More fire, more ash, more crime, more death. And a globally important ecosystem driven ever more rapidly towards a point of no return. That is the prospect for the Amazon rainforest for at least the next four years if Flávio Bolsonaro holds on to the lead he established this week in the first round of Brazil’s presidential election.

    This appears to be of far more concern to the outside world than to voters in Latin America’s biggest, richest and most biodiverse nation.

    Continue reading...

  • A mix of natural disasters could all befall the state at once as it finds itself in the crosshairs of the climate phenomenon

    On a cloudless autumn afternoon, sunlight sparkled on the water that had quietly swallowed a busy intersection to the north of San Francisco, as the surrounding rush-hour traffic slowed to a painful crawl.

    There were no crashing waves or storm surges to blame for the flood. Marin county was one of many areas up and down the California coast affected by high tides last week, as parts of the Pacific swelled with excess warmth.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com