Eco Hvar

Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Više u ovoj kategoriji: « Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god. Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Eco Environment News feeds

  • ‘Magic beneath the surface’: pioneering geothermal plant launched in Cornwall

    A new mini power station and lithium extraction facility near Redruth are set to bolster green energy and create jobs

    Just outside the perimeter fence stand the hulking remains of grand stone engine houses, a testament to Cornwall’s proud tin and copper mining history.

    But inside is a shiny new mini power station and lithium extraction plant that is once again accessing rich underground resources in the far south-west of Britain.

    Continue reading...

  • Riding the wave: can surf tourism save Peru’s ancient reed-boat fishing culture?

    As fish stocks dwindle, surf tourism may offer a lifeline to traditional caballitos de totora fishers, whose vessels are thought to be among the first ever used to ride waves

    Just before dawn, in a scene that has repeated itself over thousands of years on the north coast of Peru, fishers drag boats made of bound reeds to the water’s edge and, kneeling on them, use paddles shaped from split bamboo to row out into the Pacific Ocean to catch their breakfast. A few hours later, these surfer fishers return with netfuls of their catch, riding waves on the final stretch back to the shore. From the main beach in Huanchaco – a seaside town near the city of Trujillo – the fish are taken to sell at the market or to beachfront restaurants preparing meals for tourists.

    The four-metre-long reed vessels – known as caballitos detotorain Spanish, or “little reed horses” – are placed upright on their ends by the promenade on El Mogote beach so that the seawater drains away and they are ready to be used the next morning.

    Continue reading...

  • Tropical plants flowering months earlier or later because of climate crisis – study

    Changes threaten ecosystems as flowering falls out of sync with fruit-eating, seed-dispersing animals and pollinators

    Tropical flowers are blooming months earlier or later than they used to because of climate breakdown, with potentially “cascading impacts across ecosystems”, according to a study of 8,000 plants dating back 200 years.

    Researchers looked at flowers from a range of countries, including Brazil, Ecuador, Ghana and Thailand, home to the most biodiverse ecosystems on Earth, but also the most understudied.

    Continue reading...

  • ‘A gift that falls from the sky’: why farmers are using Etna’s ash as fertiliser

    Falling volcanic ash has for years been viewed as a nuisance. But a Sicilian project has discovered its agricultural potential and wants to spread the word

    In the Sicilian town of Giarre overlooking Mount Etna, Andrea Passanisi, a tropical and citrus fruits producer, uses an unusual fertiliser on his 100-hectare (247-acre) stretch of land: volcano ash.

    Like hundreds of farmers and citizens of rural towns perched on the slopes of Europe’s highest and most active volcano, the 41-year-old’s family has had to deal with the nuisance of falling volcanic ash for generations. But it is only in recent years that the quantity of ash has become so excessive that it required an alternative approach.

    Continue reading...

  • Country diary: A tale of two oak trees | Paul Evans

    The Marches, Shropshire: Our ancestors were captivated by how browsing by elk and bison affected tree growth. Now I am too by the human version – coppicing

    On the lane that runs below Old Oswestry hillfort, an old oak draws me up a rise with a gate-leaning view across the Shropshire plain. Under the dark, kinked boughs of this English oak, Quercus robur, through a clearing sky, the Wrekin floats above mist on the far horizon. And floaty seems to capture the mood of this world, lifted from the weight of interminable rain – its air damp and vague, hazy around the earthworks of the hillfort that’s echoed uncannily by its neighbouring iron-age settlement on the Wrekin far away; weirdly mysterious hidden histories of fields and woods are wrapped in the leaf buds overhead.

    Around this oak tree is a world that is as familiar as skin and, to use a phrase that is already overused these days, “uncharted territory”. Next to this tree, poised above the steep holloway bank above the lane, is a coppiced oak. It’s the same species and may be the same age or even older, but it has six trunks only half the size of its neighbour. These coppice stools, where the central trunk was cut down long ago, are places of wonder. This one has the decaying remains of a trunk cut centuries ago with dendrothelmata – water-filled cavities, a rare habitat now.

    Continue reading...

  • Can degrowth save the climate? – podcast

    Since the 1960s, global GDP has been rapidly rising and living standards have reached record highs. But something else has been rocketing up too – carbon emissions. For years, scientists and economists have been asking: is it possible to grow without heating and polluting the Earth? And as the climate becomes more unstable, the issue is only becoming more urgent. Madeleine Finlay hears from two economists arguing for a change in how we measure a country’s success. Nick Stern is professor of economics and government at the London School of Economics and an advocate of green growth, an approach to growth that prioritises green industry. Jason Hickel is a political economist and professor at the Autonomous University of Barcelona who advocates degrowth, shrinking parts of the economy that do not advance our social and ecological goals.

    Catch up with all the pieces in the Beyond Growth series

    Support the Guardian: theguardian.com/sciencepod

    Continue reading...

  • Fly-tipping across England reaches record high

    Fines for illegal dumping decreased over past year with only 0.2% of incidents resulting in court action

    Fly-tipping incidents across England have reached the highest level since current records began, with most offences continuing to involve household waste.

    In 2024-25, 1.26m fly-tipping incidents were recorded by local authorities, an increase of 9% on the 1.15m reported in the year before, according to data released by the Department for Environment, Food and Rural Affairs (Defra) on Wednesday.

    Continue reading...

  • A deafening nuclear fusion reactor: why you wouldn’t want to hear the sun

    Sunrise is a majestic spectacle – but we should be grateful for the miles of vacuum between us and the star

    Dawn on a still morning is a majestic spectacle, as sunlight spills silently across the landscape and the Earth gradually emerges from darkness. Sunrise has inspired countless pieces of music striving to express this soundless experience in audible form. But if we could actually hear the sun, it would be deafening.

    The sun is a giant nuclear fusion reactor, converting hydrogen into helium and releasing massive amounts of energy in the form of heat – and sound. Sound is essentially vibration and needs a medium to travel through.

    Continue reading...

  • ‘A devastating force’: how recent storms turned to tragedies across the western Mediterranean

    Atmospheric machine-gun has fired storm after deadly storm at the region this year, leaving a trail of widespread destruction

    For Andrés Sánchez Barea, in Spain, it was the fear that arose when water started to spurt from plug sockets. For Nelson Duarte, in Portugal, it was the helplessness that hit as violent winds smacked down trees and tore tiles from roofs. For Amal Essuide, in Morocco, it was the reality that dawned when a corpse was pulled onboard a boat in the flooded medina.

    Each moment of horror is a fragment of the destruction wrought by an atmospheric machine-gun that in recent weeks has fired storm after storm at the western Mediterranean. Scientists do not know if climate breakdown helped pull the trigger, but research suggests it loaded the chamber with bigger bullets.

    Continue reading...

  • Ancient stepwells brought back to life as India begins to run out of water

    Centuries-old wells restored to provide drinking water as parts of the country head towards “day zero” when no water will be available

    A loud cheer and sounds of clapping reverberated around Bansilalpet, a neighbourhood in Hyderabad, when the first trickle of clean water dribbled out of the ground. After an 18-month effort to clear out 3,000 tonnes of rubbish and restore the stone walls and adjacent area, the 17th-century Bansilalpet stepwell had become a source of clean drinking water for the first time in four decades.

    “It was such a joyous moment to see water collecting into the stepwell after clearing 40 years of garbage,” says Hajira Adeeb, a 45-year-old resident of Bansilalpet, who grew up seeing the well become transformed from the community’s water source to a dumping ground. “I visit almost every day. The area is clean and lit up in the evenings. I enjoy sitting there.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.