Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: ‘Deep-rooted injustices’ affect billions of people due to location of wells, pipelines and other infrastructure

    A quarter of the world’s population lives within three miles (5km) of operational fossil fuel projects, potentially threatening the health of more than 2 billion people as well as critical ecosystems, according to first-of-its-kind research.

    A damning new report by Amnesty International, shared exclusively with the Guardian, found that more than 18,300 oil, gas and coal sites are currently distributed across 170 countries worldwide, occupying a vast area of the Earth’s surface.

    Continue reading...

  • Dozens storm venue at climate conference that has encouraged NGOs and Indigenous groups to play unprecedented role in talks

    There were tussles between protesters and security guards at the Cop30 climate talks late on Tuesday night, when a group of Indigenous and non-Indigenous people stormed the conference centre in Belém.

    Several dozen men and women, some in brightly coloured feather headdress, ran through the entrance, pushing at least one door off its hinges, before striding through the metal detectors and entering the Blue Zone.

    Continue reading...

  • Working with jaguars in Brazil’s Pantanal was a huge source of joy. But the wildfires are getting worse. This is Abbie’s story

    Location Pantanal, Brazil

    Disaster Wildfires, a number of years

    Abbie Martin splits her time between captaining a boat in the Virgin Islands and doing research in Brazil’s Pantanal, a region that includes the world’s largest tropical wetland and where she founded the Jaguar Identification Project. Fires in the Pantanal have reached new extremes, killing at least 17 million vertebrate animals and burning 27% of the vegetation cover in 2020. Climatebreakdown made the Pantanal drier between 2001-21, increasing the occurrence of above-average fires in the region.

    Continue reading...

  • I had always wanted to see one and on a trek in Guyana there he was, his appearance quite bizarre

    Seeing a special bird can take enormous effort, as I discovered recently on a quest in the jungles of Guyana. As we headed along a narrow river towards our destination, we had to cope with heat and humidity and navigate huge rocks and fallen logs. All this just to see a baby bird.

    I say baby, but harpy eagles – named after mythical ancient Greek spirits with a raptor’s body and a woman’s head – are easily the biggest bird of prey in the Americas, and one of the largest in the world.

    Continue reading...

  • Sefton, Merseyside: These longhorns will be here till spring, roaming (almost) free, disturbing the ground, creating a foothold for native wildlife

    They’re huddled at the entrance to their enclosure: a quartet of broad‑backed ruminants contemplating their winter lodgings. They arrived yesterday, when the dunes were under siege from wind and rain. But these are hardy cattle and there are plenty of hollows in which to shelter. This group might be here until April – there’s no rush to explore.

    The council’s Green Sefton service has two winter-grazing enclosures over more than 228 hectares of the Ainsdale and Birkdale Sandhills nature reserve. English longhorns, on loan from the Lancashire Wildlife Trust, are used for conservation grazing to help manage the sand dune grassland and dune slack habitats. At other times of the year, herpetologists might encounter sand lizards, great-crested newts and natterjack toads. Today I’m visiting to view the cattle up close, to understand this project and its benefits.

    Continue reading...

  • World’s biggest polluter on track to hit peak emissions target early but miss goal for cutting carbon intensity

    China’s carbon dioxide emissions have been flat or falling for 18 months, analysis reveals, adding evidence to the hope that the world’s biggest polluter has managed to hit its target of peak CO2 emissions well ahead of schedule.

    Rapid increases in the deployment of solar and wind power generation – which grew by 46% and 11% respectively in the third quarter of this year – meant the country’s energy sector emissions remained flat, even as the demand for electricity increased.

    Continue reading...

  • A regenerative scheme has shown early promise, with herders hopeful it can restore degraded pastures

    Ibrahima Ka, dressed in flowing indigo robes, gathers his herd with those of his neighbours before a stretch of lush, untouched pasture. The bellowing, heaving and trampling of 350 impatient zebu cows behind a wire perimeter marks a break with centuries of herding tradition in Senegal, west Africa. Rather than roaming freely across the country’s vast grasslands, shepherds tightly pack the herd together, confining them to graze in short, intensive bursts before being moved to a new plot.

    Ka, the village chief of Thignol, is spearheading the first pilot of “mob grazing” in Senegal, aiming to mimic, on a much smaller scale, how wildebeest flow across the Serengeti, moving to protect themselves against lions and cheetahs. The idea that intense grazing can regenerate grasslands rather than accelerate their decline has been controversial. Initially, proponents argued it could help to solve the climate crisis through storing carbon in regenerated grasslands – a claim with little scientific basis. But there is some evidence that the method can boost biodiversity and grassland health in dry areas such as Senegal.

    Continue reading...

  • Climate summit in Brazil needs to find way to stop global heating accelerating amid stark divisions

    “It broke my heart.” Surangel Whipps, president of the tiny Pacific nation of Palau, was sitting in the front row of the UN’s general assembly in New York when Donald Trump made a long and rambling speech, his first to the UN since his re-election, on 23 September.

    Whipps was prepared for fury and bombast from the US president, but what followed was shocking. Trump’s rant on the climate crisis – a “green scam”, “the greatest con job ever perpetrated”, “predictions made by stupid people” – was an unprecedented attack on science and global action from a major world leader.

    Continue reading...

  • Host uses Indigenous concepts and changes agenda to help delegates agree on ways to meet existing climate goals

    Shipping containers, cruise ships, river boats, schools and even army barracks have been pressed into service as accommodation for the 50,000 plus people descending on the Amazon: this year’s Cop30 climate summit is going to be, in many ways, an unconventional one.

    Located in Belém, a small city at the mouth of the Amazon river, the Brazilian hosts have been criticised for the exorbitant cost of scarce hotel rooms and hastily vacated apartments. Many delegations have slimmed down their presence, while business leaders have decamped to hold their own events in São Paulo and Rio de Janeiro.

    Continue reading...

  • Brazil’s president welcomes world leaders while navigating divided government, promising action on deforestation and emissions

    Brazil’s president, Luiz Inácio Lula da Silva, has welcomed world leaders to Belém for the first climate summit in the Amazon, where conservationists hope he can be a champion for the rainforest and its people.

    But with a divided administration, a hostile Congress and 20th-century developmentalist instincts, this global figurehead of the centre left has a balancing act to perform in advocating protection of nature and a reduction of emissions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen