Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.