Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 19.lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi,  životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 19. lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Danijela Lučić,  

Debora Bunčuga,  Marija Bunčuga, Jasenka Splivalo I Frank John Dubokovich

Otsutni članovi i simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličević, Liljana Caratan Lukšić, Katija Barbić, Meri Belić, Marija Mišković, Keti Franičević, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 18 i 45 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2014. godinu
  3. Usvajanje financiskog izvješča za 2014. godinu
  4. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Udruge
  5. Izvješće o provedbi projekta „Azila za životinje“
  6. Izvješće o Projektu edukacije djece o zbrinjavanju otpada

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuju 7 članova od 9  i da Skupština ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka. Konstatira se da je broj članova Udruge povećan tako da Udruga sada broji ukupno devet članova.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2014. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Udrzga se tijekom prošle godine bavila sljedečim aktivnostima:

Aktivnosti putem Interneta

Eco Hvar je kontinuirano tijekom godine na svojoj web stranici objavljivao članke o dobrobiti životinja, zaštiti okoliša i zdravlju kao i informacije o važnim događajima. Stranica je zabilježila više od 30 tisuća posjeta, a pojedini su članci imali više od deset tisuća posjeta. Facebook stranica također je gotovo dnevno ažurirana poveznicama s novim stvarima interesantnim za aktivnost Udruge.

Upiti za pomoć

Udruga je odgovorila na brojne upite u vezi brige za životinje, uključujući čak i upitu o jednoj ozlijeđenoj ptici, iz Starog Grada. Primili smo i upit is Zoo Splita koji je teražio pomoć sa novi smještaj jedne vidre, obzirom na činjenicu da je taj vrt u postupku zatvaranja. Bilo je nekoliko upita za smještaj napuštenih mačaka, uglavnom s Hvara, a jedan je bio i iz Brela. Bilo je i nekoliko upita za preuzimanje nekoliko napuštenih pasa. Imali smo i upit ljutitih susjeda u vezi laveša pasa i buke koju su stvarali kuja i njenih 6 psića., također iz Starog Grada. Predložili smo im način kako pomoći psima, na žalost svi su kasnije bili otrovani. U datim mogućnostima ponudili smo im moguće rješenje problema, jer praktično ne možemo pomoći i udomiti neželjene psiće sve dok sklonište na otoku neće biti osnovano i u funkciji.

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar pritužio se naćelniku Općine Jelsa povodom prskanja puteva u jelšanskom parku herbicidom Ouragan na bazi glifosata. Naveli smo da je prskanje herbicidima po javnim površinama zabranjeno prema odluci lokalnog Vijeća donesenoj prije nekoliko godine. Pismo Eco Hvara kasnije je raspravljeno na Odboru za ekologiju dana 9. travnja 2014. Predsjednica Udruge gđa Vivian Grisogono bila je prisutna tom sastanku. U prošlom sazivu bila je i člsnica Odbora obzirom da smo jedina Udruga koje se bavi zaštitom okoliša. U sadašnjem odboru nije uključena u rad, a na sastanku se uvjerila u promjenu nekih stajališta pa tako jedan od ćlanova navodi da  „budućnost čovječanstva ovisi o herbicidima“ (eufemistički nazvanim „zaštita bilja“ ). Diskusija na Odboru nije urodila nikakvim pozitivnim zaključkom. Ipak Eco Hvar primio je odgovor da se takav incident neće ponoviti. Ali nije sigurno i nema nikakvog osiguranja da tvrtka koja obavlja prskanje neće upotrijebiti herbicide koje još ima na zalihi i ponovno poprskati javne površine u Parku gdje se dnevno igraju brojna djeca.

Pritužba u vezi javno objavljenih informacija o prskanju potencijalno opasnim insekticidima po ulicama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar je izmjenio nekoliko e-mailova s Općinskim Vijećem u vezi prskanja javnih mjesta otrovima protiv insekata, naročito komaraca. Eco Hvar izrazio je zabrinutost zbog opasnih sastojaka koji se upotrebljavaju i na nedostatak javnih obavijesti kada i gdje će se provesti prskanje. Politika Vijeća u vezi prskanja protiv insekata, izgleda, nije se promijenila.

Izvještaj o zagađenju mora

U travnju 2014. Eco Hvar je primjetio blizu Vrboske brod s kojeg je strugana stara boja koja je padala u more. Predstavnici lokalnih vlasti naveli su da nisu nadležni za takva zagađenja mora i da se obratimo inspektoratu u Splitu. Dobili smo i informaciju da je to uobičajena praksa u svim marinama. Poslali smo upit o tome tko je nadležan za zaštitu okoliša u marinama, te o praksi postupanja kao i o načinu kako se štiti more od zagađenja u brodogradilištima. Primi smo kratki odgovor iz Splita sa savjetom da se obratimo Ministarstvu zaštite okoliša u Zagrebu, što smo i učinili. To je rezultiralo telefonskim pozivom službene osobe iz Rijeke koja nas je izvjestila da su propisi o zaštiti mora u marinama na snazi, ali da nitko ne pokreće ništa u vezi toga. Iako su imali nekoliko upita u vezi toga ali ni jedan u pisanom obliku.

Pritužba zbog grafita

U listopadu 2014. godine izvjestili smo o uvredljivim grafitima na javnom mjestu. Bili smo vrlo zadovoljni jer su isti uklonjeni vrlo brzo.

Sklonište za životinje      

Tijekom 2014. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Vlasnica zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište u postupku je sređivanja vlasništva u zemljišnim knjigama.

Podrška radu Udruge

Nekoloko osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja tijekom prošle godine. Eco Hvar nema samo formalne članove, a nema ni obavezne članarine. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2014. godinu.

Ad 3) Tijekom 2014. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 10.814,00 kn a od tih sredstava potrošila je u vezi podmirenje troškova u vezi rada Udruge ukupno 1.013,00 kn tako da je stanje na računu na dan 31. 12. 2014. Iznosilo 9.801,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2104. Godinu.

Ad 4) Članica Upravnog odbora Nada Kozulić navodi da je prošle godine 1. listopada stupio na snagu novi Zakon o udrugama i da su sve udruge obvezne uskladiti svoje akte s navedenim zakonom najkasnije do 30. rujna ove godine. Izlaže prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Udruge Eco Hvara.

Nakon togkupština donosi

Odluku

Prihvaćaju se izmjene i dopune Statuta u sljedećem tekstu:

Na temelju članka 13. stavak 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/14) i članka 17. stavak 2. Statuta Udruge ECO HVAR iz Jelse, Skupština Udruge na sjednici održanoj  dana 19. lipnja 2015. godine u Jelsi, usvojila je sljedeće

IZMJENE I DOPUNE

STATUTA

ECO HVAR UDRUGE za dobrobit ljudi, životinja

 i okoliša otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Članak 1. st.1. mijenja se i glasi:

„Ovim Statom utvrđuju se osnivanje udruge, pravni položaj, djelovanje i ciljevi Udruge, registracija, financiranje, imovina, prava i odgovornost članova Udruge, statusna pitanja i njihove promjene, nadzor i prestanak postojanja Udruge.“ 

Članak 2.

Članak 6. st.1. mijenja se i glasi:

„Udruga ima svojstvo pravne osobe koju stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Članak 3.

U članku 8. Dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

„ Područje djelovanja Udruge je zaštita okoliša i prirode, održivi razvoj i briga o dobrobiti životinja.“

Članak 4.

U članku 12. Stavak 2. prva alineja mijenja se i glasi:

„ Članovi imaju dužnosti i odgovornosti:“

Članak 5.

Iza članka 9. dodaje se novi članak koji glasi:

„Članak 9a.

Udruga vodi popis članova u elektroničkom obliku. Popis sadrži sljedeće podatke:

-       Ime i prezime ili naziv pravne osobe

-       Osobni identifikacijski broj (OIB)

-       Datum rođenja

-       Datum pristupanja Udruzi

-       Vrsta članstva

-       Datum prestanka članstva u Udruzi.

Popis članova javno se objavljuje na web stranici Udruge. Tako javno objavljen  popis članova sadrži samo ime i prezime člana Udruge odnosno naziv pravne osobe i vrstu članstva.

Svaki član Udruge ili nadležno tijelo državne uprave ili lokalne samouprave imaju pravo dobiti na uvid cjelokupan popis članstva Udruge sa svim upisanim podacima, u svako vrijeme.“

Članak 6.

U članku 15. stavak 4. mijenje se i glasi:

„Redovnu ili izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom Udruge. U odluci o sazivanju skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Iste osobe su ovlaštene sazvati izbornu skupštinu i u slučaju da je navedenim osobama istekao mandat na koji su izabrane.“

Članak 7.

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

„U slučaju prestanka Udruge Skupština donosi odluku o imovini. Skupština može odlučiti prenijeti imovinu Udruge drugoj udruzi koja se bavi istim ili sličnim djelatnostima kao i Udruga koja prestaje s radom ili ih prenijeti na zajednicu lokalne smouprave. Imovina se ne može prenijeti na osnivače ili članove Udruge.

U slučaju likvidacije Udruge likvidator će biti predsjednik Udruge. Skupština može odlučiti da poslove likvidatora povjeri odvjetniku ili knjigovođi koji vodi poslovne knjige Udruge.

Članak 8.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„Statut i njegove izmjene i dopune stupaju na snagu i primjenjuju se od dana upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Broj:_________________

Jelsa,  19. lipanj 2015. godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednica:

     ______________________

Vivian Grisogono

Ad 5)  Predsjednica izvještava članove Udruge o tome dokle se došlo u realizaciji projekta azila za životinje. Obzirom da na realizaciji projekta radimo sami i uz pomoć podupiratelja Udruge nije za očekivati realizaciju u kratkom roku. Ali polako stvaraju se konture,  znamo gdje će sklonište biti, radi se na izradi građevinskog projekta.

Nakon toga Skupština donosi   

Zaključak

Prima se na znanje informacija o realizaciji projekta osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

Ad 6) Gđa Nada Kozulić upoznala je članove Udruge sa ponudom društva „JELKOM“ d.o.o. da ponudimo projekt u vezi edukacije o pravinom postupanju i zbrinjavanju otpada a oni će nam pomoći da dobijemo financijska sredstva od Fonda za zaštitu okoliša. Upoznala je članove Udruge s prijdlogom projekta. Pisani dokument prilaže se Zapisniku Skupštine.

Nakon diskusije Skupština donosi sljedeću

Odluku

Prihvaća se predloženi Projekt o edukaciji djece i mladih o dobrim praksama zbrinjavanja otpada.

Ad 7) Nitko od članova nije imao ništa za dodati i Predsjednica je zaključila Skupštinu u 19.45.

Zapisničar: Predsjednica Udruge:

---------------------------- ---------------------------------

Nada Kozulić      Vivian  Grisogono

  

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Eco Environment News feeds

  • Move to dismantle $368m sea observatory initiative faced opposition from experts and lawmakers

    The Donald Trump administration has reversed its decision to dismantle a $368m deep-sea observation system following an outcry from lawmakers and ocean experts.

    On Thursday, the National Science Foundation announced that it would halt plans to dismantle the Ocean Observatories Initiative, stating: “effective immediately, [it] will not proceed with further removal or descoping of equipment from the remaining arrays and will continue operations including planned maintenance”.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: The melting of the Arctic’s summer sea ice is the most visible upshot of the climate crisis. Refreezing it might be a long shot – but do drastic times call for drastic measures?

    Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Speeding across rapidly melting Arctic ice on a snowmobile gave me a vivid feel for its beauty and fragility. The brilliant white landscape gleamed ahead, while the sky blue pools of meltwater jetted up on to my boots.

    When I visited Cambridge Bay in northern Canada at the start of this month, the melt season had hit with brutal speed: temperatures were 5-10C above normal, kickstarting the melting almost overnight.

    Why farmers see Colombia’s knife-edge election as a battle for the Amazon’s future

    Jamaica’s beach access crisis: ‘We shouldn’t be forced to fight for what is already ours’

    ‘The Antarctic is the last frontier’: the quest to save Shackleton’s Endurance

    Continue reading...

  • Scientists are examining how ‘blood rain’ affects soil microbiome, with Portuguese vineyards a particular focus

    Dust events, when thousands of tonnes of fine sand whipped up from the Sahara are dumped over Europe, are becoming more intense. These sometimes produce “blood rain” that leaves visible red streaks, and while generally harmless, the dust is not sterile but brings a freight of microorganisms.

    One big concern is how imported microbes may affect the soil microbiome and impact agricultural fertility and crop yield. Southern Portugal lies along one of the main deposition routes for Saharan dust, and the effect on vineyards in particular is a growing concern. A team from the University of Lisbon carried out genomic mapping of microbes in dust samples from 2022’s Storm Celia.

    Continue reading...

  • The warming caused by climate breakdown in the landlocked east Asian country is transforming its fragile ecosystem

    As the climate crisis accelerates, Mongolia is warming rapidly, transforming the country’s cryosphere, including some of the most southerly permafrost landscapes in the northern hemisphere.

    Although rarely associated with the Arctic, Mongolia has a remarkably cold climate. Ulaanbaatar is the coldest capital city in the world, and a substantial portion of the country lies within the Arctic Ocean drainage basin. As a result, many of the physical and ecological processes occurring here resemble those found at much higher latitudes.

    People in Khövsgöl province say they have observed an increase in the number of arrivals of migratory birds from China in recent years, consuming large quantities of fish in the region’s lakes. In northern Mongolia, communities closely tied to fishing, herding and tourism are witnessing the visible transformation of fragile freshwater ecosystems shaped by climate breakdown and the changing cryosphere.

    Historical surveys conducted in the 1970s suggested that nearly 63% of Mongolia was underlain by permafrost. Today, estimates indicate that only 26% to 29% remains. Unlike the ice-rich permafrost of Siberia, Canada or Alaska, much of Mongolia’s permafrost is relatively warm, thin and dry, making it particularly sensitive to rising temperatures. Climate change is the primary reason for this decline, although local pressures such as overgrazing can further accelerate thaw by removing the vegetation that insulates the ground – Nikolay Shiklomanov, a professor in the department of geography and environment at George Washington University

    Continue reading...

  • Veteran campaigner Robin Hanbury-Tenison is raising money for a research station near his home in Cornwall

    Pedalling on water for more than a hundred miles in a heatwave, pushed back by east winds and having to navigate 31 locks would be a challenge for anybody. But when that body is 90 years old, with a bad knee, failing balance and malfunctioning arms and shoulders, it’s a herculean feat.

    Rainforest campaigner Robin Hanbury-Tenison, 90, is pedalling 104 miles down the River Thames from Oxford to Richmond on a water-bike to raise money for a unique research station which is being built to study Britain’s temperate rainforest.

    Continue reading...

  • Portsmouth, Hampshire: A huge conservation effort is under way to restore native oysters to the Solent, and I was on hand to help give them a pre-release spa day

    Native oysters (Ostrea edulis) have been harvested from Chichester Harbour since Roman times, but due to overfishing, disease, pollution and competition from invasive Pacific oysters (Magallana gigas), the population has declined by 96% over the past century.

    The Solent Oyster Restoration Project is working to restore reefs by reseeding them with juveniles and installing cages containing a high density of mature broodstock beneath pontoons, to facilitate the release of millions of larvae.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • A prospecting company’s search for gold has the town of Lone Pine and Indigenous leaders on edge, as the Trump administration greenlights new projects across the American west

    Lone Pine, population 1,882, lies along a stretch of California highway framed by the vast Inyo mountains and a sweeping desert landscape of sagebrush and dunes.

    It’s the type of small town tourists drive through en route to Death Valley; where hikers get a motel room between Pacific Crest Trail treks. But amid the quiet downtown strip of bars and shops, there are signs of a battle brewing under the town’s sleepy surface.

    Continue reading...

  • More than half of Ayetoro – a Christian utopia founded in the 1940s – has been lost to the ocean, and its remaining people are running out of options

    In the early hours of 15 February 2019, the Atlantic Ocean came for Arowo Victoria’s livelihood. The 60-year-old retired midwife was asleep when neighbours began banging on her door, shouting that the sea had started covering buildings along the nearby coastline.

    By the time she got to her small shop, she discovered that the Atlantic had already swept it away, destroying the business she had built with borrowed money after retirement.

    Continue reading...

  • Warmer winters and springs are drying out wetlands and the birds are missing out on an abundance of insects to eat

    When we think of spring migrant birds, it is easy to focus on songbirds such as warblers, flycatchers and swallows. Yet during late spring, many are waders – passing through Britain on their way north to breed in the high Arctic from their winter quarters in sub-Saharan Africa.

    According to the British Trust for Ornithology’s regular migration blog, it has been a good year for waders: including more common species such as ringed and grey plovers, bar-tailed godwit, sanderling and knot.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen