Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home vaša pisma Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Rammed earth sourced from, or near, the grounds of a proposed building site is attracting attention as an eco-friendly construction material

    From afar, the low-rise homestead perched in the Wiltshire countryside may look like any other rural outpost, but step closer and the texture of the walls reveal something distinct from the usual facade of cement, brick and steel.

    The Rammed Earth House in Cranborne Chase is one of the few projects in the UK that has been made by unstabilised rammed earth – a building material that consists entirely of compacted earth and which has been used as far back as the Neolithic period.

    Continue reading...

  • Charity praises effort to stop Ramsgate’s Pie Factory Music closing but calls for more youth services in coastal towns

    The last remaining youth centre in one of England’s most deprived coastal places has been saved from being sold after a long campaign by the charity that has for 13 years called it home.

    In November the Guardian revealed how the centre in Ramsgate on the Kent coast was facing being auctioned off by Kent county council, despite an independent report that estimated the centre was saving the council more than £500,000 a year in costs, including for services in mental health, youth justice and social care.

    Continue reading...

  • Shas Sheehan challenges refusal to remove 25,000 tonnes of waste causing ‘grave environmental hazard’ near school

    A 25,000-tonne illegal waste dump next to a primary school in Wigan presents “a grave environmental hazard” and should be cleared, the chair of the Lords environment committee has told the government.

    Shas Sheehan challenged the refusal of the Environment Agency to clean up an illegal waste dump in Bolton House Road in the Greater Manchester town, given the agency was spending millions clearing up illegal waste deposited in Kidlington, Oxfordshire.

    Continue reading...

  • CAA’s guidance also including booking sites to enable passengers to make ‘more informed travel decisions’

    Airlines and booking firms should give UK customers information about the environmental impact of their flights, the regulator has said.

    The Civil Aviation Authority urged booking sites to enable passengers to make “more informed travel decisions” by setting out estimates for carbon emissions for flights landing or taking off from British airports.

    Continue reading...

  • States and financial bodies using modelling that ignores shocks from extreme weather and climate tipping points

    Flawed economic models mean the accelerating impact of the climate crisis could lead to a global financial crash, experts warn.

    Recovery would be far harder than after the 2008 financial crash, they said, as “we can’t bail out the Earth like we did the banks”.

    Continue reading...

  • At a party event in a school hall in Lewisham, people told me how disillusionment with Labour has led to this moment

    “How many?”

    On the end of the phone is a nice press officer for the Greens, head full from a long day in Gorton, Manchester, showing off their would-be MP. And now, as Friday’s sky turns indigo, I’m calling about reports from Lewisham, south London, that tomorrow they’re expecting a flood of 500 Green activists. This comes as a surprise to the party’s own news machine.

    Aditya Chakrabortty is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • Animal Equality says two surprise inspections in three years suggests ‘embarrassingly poor’ level of scrutiny

    Scottish salmon farmers recorded more than 35m unexpected salmon deaths in just under three years but there were only two unannounced inspections of facilities over the same period.

    In December, the Scottish government’s secretary for rural affairs, Mairi Gougeon, said that there was “a really robust regulatory regime when it comes to fin-fish aquaculture” but animal welfare campaigners say the figures call that claim into question.

    Continue reading...

  • A mangrove conservation project in Guanabara Bay has shown how a dying ecosystem can be transformed into a thriving sanctuary

    With deep blue waters flanked by dramatic peaks, Guanabara Bay is the postcard view of Rio de Janeiro – but it is also one of Brazil’s most polluted coastal environments. Raw sewage and solid waste flow into the bay from surrounding cities, home to more than 8 million people. Cargo ships and oil platforms chug in and out of commercial ports, while dozens of abandoned vessels lie rotting in the water.

    But at the head of the bay, between the cities of Itaboraí and Magé, the environment feels different. The air is purer, the waters are empty but for small fishing canoes, and flocks of birds soar overhead.

    Continue reading...

  • Paying attention to the calls of our avian neighbours can reduce stress, find scientists in Germany

    Feeling stressed? Try a dose of birdsong to lift the spirits. A new study shows that paying attention to the treetop melodies of our feathered friends can boost wellbeing and bring down stress levels.

    Previous research has shown that people feel better in bird-rich environments, but Christoph Randler, from the University of Tübingen, and colleagues wanted to see if that warm fuzzy feeling translated into measurable physiological changes. They rigged up a park with loudspeakers playing the songs of rare birds and measured the blood pressure, heart rate and cortisol levels (a marker of stress) of volunteers before and after taking a 30-minute walk through the park. Some volunteers experienced the birdsong-enriched environment, some heard just natural birdsong, and some wore noise-cancelling headphones and heard no birdsong. Half of the recruits were asked to pay attention to the birdsong.

    Continue reading...

  • With government action stalled and living in ‘inhumane’ conditions, families in San José are making plans to relocate

    In Emilio Peña Delgado’s home, several photos hang on the wall. One shows him standing in front of a statue with his wife and oldest son in the centre of San José and smiling. In another, his two sons sit in front of caricatures from the film Cars. For him, the photos capture moments of joy that feel distant when he returns home to La Carpio, a neighbourhood on the outskirts of Costa Rica’s capital.

    Delgado migrated with his family from Nicaragua to Costa Rica when he was 10, as his parents sought greater stability. When he started a family of his own, his greatest hope was to give his children the security he had lacked. But now, that hope is often interrupted by the threat of extreme weather events.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen