Eco Hvar

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Više u ovoj kategoriji: « Go Hvar Go - ORGANIC Eko-friendly smještaj na Hvaru! »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home vaša pisma Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Eco Environment News feeds

  • England wildlife watchdog ‘has stopped designating special sites for protection’

    Exclusive: Report finds Natural England has created no new SSSIs, which protect areas from development, since 2023

    The government’s wildlife watchdog for England is failing to save nature because it has stopped giving protection to rare wildlife and habitats, according to a new report.

    No new sites of special scientific interest (SSSIs) have been designated by Natural England since 2023. SSSIs are nationally or internationally important places for rare wildlife and habitats. Without the designation, endangered species can be at risk of being lost to development.

    Continue reading...

  • On the trail with the hunters who believe shooting big game can save Africa’s wildlife

    One way to pay for wildlife conservation is to allow the rich to bag a few animals for high prices. But critics see this approach as an exercise in neocolonialism

    You can kill almost anything if you’re willing to pay. Big or small. Land, water or air. Ten a penny or one of the last of its kind. There’s nearly always a way, though it might not make you popular. The Niassa special reserve, a vast reservation larger than Switzerland, stretches for 190 miles along the northern rim of Mozambique, taking in 4.2m hectares of woodland and rivers. The reserve, one of the world’s largest protected areas, is home to elephants, leopards, hyenas, zebras and about 1,000 wild lions.

    That word, however: protected. It applies to some, but not all, of its animal inhabitants. Each year, a specific number are set aside for sacrifice, for the greater good. Not long ago,I joined an expedition in Niassa, with one of Africa’s top game-hunting companies.

    Continue reading...

  • Almost half of EU’s busiest flight routes are ‘hard or impossible’ to book on trains – report

    ‘Stone age’ system of booking cross-border rail tickets holding back climate action by consumers, says thinktank

    Europe’s “stone age” system of booking train tickets makes it needlessly difficult for travellers to avoid polluting flights, a report has found.

    Booking equivalent train tickets is “difficult or impossible” on almost half of the EU’s busiest international air routes, analysis from the Transport & Environment (T&E) thinktank shows.

    Continue reading...

  • Cattle breed whose ancestors lived with Celts added to priority at-risk list

    UK’s Rare Breeds Survival Trust says calf numbers of white park cattle last year were less than two-thirds of 2022 level

    An ancient breed of cattle whose ancestors are thought to have accompanied the Celts as they were pushed to Britain’s fringes by the Romans has been designated as urgently at risk by a UK conservation charity.

    Publishing its 2026 watchlist on Tuesday, the Rare Breeds Survival Trust moved white park cattle to its “priority” category as new calf numbers sank last year to less than two-thirds of their 2022 level.

    Continue reading...

  • ‘They come right past the house’: learning to live with rhinos as numbers soar in Nepal

    The country is seeing an increase in human-wildlife conflict as the number of megafauna, including rhinos and tigers, grows. But there are efforts to tackle the problem around Chitwan national park through education and training

    The tourists lining the steep embankment buzzed with excitement, phones out, snapping away in the twilight as a wild Indian rhinoceros grazed below the Nepali village of Sauraha. Climbing to the main street, the rhino ambled down the middle of the road.

    Local people warned tourists to give it plenty of space. All manner of wheeled vehicles slowed, then passed. The rhino turned its horn at a cyclist passing too close, triggering gasps from the assembled crowd.

    A manager uses torchlight to guide a wild Indian rhinoceros through the grounds of his hotel in Sauraha

    Continue reading...

  • Country diary: The most magical of frost-coated mornings | Mark Cocker

    Knotbury, Staffordshire: A truly special dawn, when last night’s ice lingered on everything, and I was joined by no fewer than six ring ouzels

    As I drove to this tiny moorland hamlet, the dawn sky looked so grey that I imagined it must have 100% cloud cover. Actually, there was none, and as the blue slowly crept in overhead, I could see that frost was everywhere.

    I also realised that there was no breeze and every sound seemed distilled, so I stopped by the first farm to record my blackbird. He has mastered the sweetest imitations of displaying golden plovers, but this was my first chance to capture them. And there he was, doing his plover notes, but throwing in snippets of curlew as extras, and when he stood in profile at the roof apex, singing, bill wide, throat feathers spiked against the heavens, I knew the morning would be magical.

    Continue reading...

  • Woman who won legal case over greenhouse emissions awarded top environmental prize

    Sarah Finch is among six recipients of the Goldman Environmental prize, awarded to honour grassroots activists around the world

    The woman whose campaigning set a legal precedent in the UK that stopped thousands of tonnes of greenhouse gas emissions has been awarded one of the world’s most prestigious environmental prizes alongside five other women from around the globe.

    A supreme court ruling in a case brought by Sarah Finch has been cited in decisions against new oil concessions in the North Sea, the UK’s first new deep coalmine for 30 years and even plans for new large-scale factory farms.

    Iroro Tanshi, a Nigerian conservation ecologist who launched a successful, community-led campaign to protect endangered bats from human induced wildfires;

    Borim Kim, a South Korean activist who won the continent’s first successful youth-led climate litigation, finding her government’s climate policy to be in violation of the rights of future generations;

    Alannah Acaq Hurley, a leader of the Yup’ik Indigenous people led a campaign that stopped what would have been the continent’s largest open-pit mine, in Alaska’s Bristol Bay region;

    Yuvelis Morales Blanco, a youth activist who mobilised others in her Afro-descendant community in Puerto Wilches against two drilling projects, preventing the introduction of commercial fracking into Colombia;

    Theonila Roka Matbob, of Papua New Guinea, whose campaign forced Rio Tinto, the world’s second-largest mining company, to sign an agreement to address devastation caused by its Panguna mine.

    Continue reading...

  • One Japanese town sorts waste into 40 different categories. How does Australia’s recycling compare?

    Kerbside wheelie bins have been used in Australia since the 1980s but the recycling rate is stuck at 44%. Will another recycling bin make a difference?

    There’s no garbage truck in Kamikatsu.

    Instead, the Japanese town’s 1,400 residents take their waste to the local recycling centre, or “Gomi station”, and sort it themselves into more than 40 different categories.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • Fuel eating microbes, chemicals and fire: the race to discover new ways to contain Arctic oil spills

    As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand added oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • From a Surrey oil well to the supreme court: how an activist changed UK climate law

    Sarah Finch’s fight against drilling led to a landmark ruling on fossil fuel emissions – and a leading environmental prize

    It started with a notice in the local newspaper and ended with winning one of the world’s most prestigious environmental prizes. In 2010, Sarah Finch was flicking through the local planning notices when one caught her eye: a proposal to drill for oil at Horse Hill in Surrey, just outside Crawley, over the border in West Sussex, 6 miles (10km) from her home.

    Surrey is not the kind of place one expects to find the oil industry. It’s a county of little villages, farms, woods and commuter railway stations. Its semi-rural landscape stretches off towards the horizon in a typically English green patchwork. It is difficult to envision it littered with nodding donkey pumpjacks and gas flares.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Određeni prenatalni lijekovi povezani s povećanim rizikom od autizma

    Nova studija utvrdila je značajnu povezanost između prenatalnog propisivanja često korištenih lijekova i rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD) kod djece.

  • Prekomjerna konzumacija soli štetna za pamćenje

    Prema rezultatima nove studije, čini se da veći unos natrija utječe na epizodno pamćenje, vrstu pamćenja koja se koristi za prisjećanje osobnih iskustava i specifičnih događaja iz prošlosti. Valja istaknuti, da ovaj učinak – koji bi mogao uzrokovati da netko zaboravi bilo što, od mjesta gdje je parkirao automobil do prvog dana škole – pojavio se uglavnom među muškarcima.

  • Antihipertenziv obećava protiv MRSA-e otporne na antibiotike

    Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike teško je liječiti i odgovorne su za preko 2,8 milijuna infekcija i više od 35.000 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine. Nova studija izvještava da bi lijek koji se koristi za snižavanje povišenog krvnog tlaka mogao biti i osnova obećavajućeg novog liječenja meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA).

  • Svakodnevna konzumacija naranči može promijeniti obrasce lipida kod masne bolesti jetre

    Nedavna objavljena studija procijenila je učinke dnevne konzumacije naranči (400 g dnevno) tijekom 4 tjedna na profile serumskih lipida kod pacijenata s MASLD-om. MASLD, ranije poznat kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), stanje je usko povezano s metaboličkim sindromom, visceralnom pretilošću i dijabetesom tipa 2. Svrstava se među vodeće uzroke morbiditeta i transplantacija povezanih s jetrom diljem svijeta, a promjena načina života i intervencija u prehrani ostaju najučinkovitije terapijske strategije.

  • Dob oblikuje napredovanje melanoma i imunološki odgovor

    Rizik od raka povećava se s godinama i često je agresivniji i teži za liječiti kod starijih osoba. Novo istraživanje znanstvenika s Fox Chase Cancer Center, sugerira da se melanom ponaša drugačije s godinama. Podaci su pokazali da je širenje raka bilo najniže kod mladih miševa, vrhunac kod miševa srednje dobi, a opalo kod vrlo starih miševa.

  • Jedna seansa saune mobilizira imunološke stanice u roku od nekoliko minuta

    Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Znanstvenici upozoravaju na tihi porast rezistentnih gljivica

    Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • Popularni AI chatbotovi često daju problematične zdravstvene savjete

    U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Loš san povezan sa smanjenim odgovorom na kemoterapiju putem crijevne mikrobiote

    Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Uklanjanje beta amiloida ne pokazuje značajan utjecaj na težinu demencije

    Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.