Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home vaša pisma Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • The insects’ brilliant hues evolved in lush ecosystems to help them survive. Now they are becoming more muted to adapt to degraded landscapes – and they are not the only things dulling down

    • Photographs by Roberto García-Roa

    The world is becoming less colourful. For butterflies, bold and bright wings once meant survival, helping them attract mates and hide from prey. But a new research project suggests that as humans replace rich tropical forests with monochrome, the colour of other creatures is leaching away.

    “The colours on a butterfly’s wings are not trivial – they have been designed over millions of years,” says researcher and photographer Roberto García-Roa, who is part of a project in Brazil documenting how habitat loss is bleaching the natural world of colour.

    Amiga arnaca found in a eucalyptus plantation, where scientists observed butterflies were less colourful than in native forests

    Continue reading...

  • Marineland’s warning comes after Canadian official blocked the transfer of the beluga whales to a theme park in China

    Marineland has threatened to euthanize 30 beluga whales if Canada’s federal government does not provide financial support for the embattled Niagara Falls amusement park. The warning comes after the country’s fisheries minister blocked the transfer of the captive whales to a theme park in China.

    Marineland, an amusement park, zoo, aquarium and forest occupying nearly 1,000 acres (400 hectares) of land in Ontario, has endured mounting scrutiny over allegations the animals are living in poor conditions. The park, which once saw millions of visitors, did not open for the summer season and is winding down its operations in anticipation of a sale. In February, a lawyer for the park said it was planning to “expeditiously” remove the remaining animals still on the grounds.

    Continue reading...

  • Restricted now to the tropical north, the mysterious red goshawk is fast disappearing as a result of climate change and habitat loss

    Setting up a base in the tallest tree, usually around a creek somewhere, the red goshawk will hunt beneath the canopy – chasing down speed demons such as the rainbow lorikeet and plucking them out of the air.

    The soft thrum of their deep, powerful, metre-wide wings can be heard from the ground as they accelerate, before they silently swoop and bank like some feathered fighter jet.

    Continue reading...

  • About 350,000 flee homes as heavy rain and winds sweep region, while Hurricane Priscilla forms near Mexico

    Typhoon Matmo made landfall on the southern coast of China on Sunday afternoon, shortly after sweeping across the island province of Hainan. The powerful storm forced the evacuation of about 350,000 people, bringing torrential rain and damaging winds, especially between Wuchuan in Guangdong and Wenchang in Hainan. Ferry services were suspended and flights cancelled at Haikou Meilan airport.

    Matmo, the 21st typhoon of the year, had sustained wind speeds of 94mph (151km/h) and dumped more than 50mm of rainfall in six hours in Chongzou and Qinzhou. The city of Nanning also had high rainfall totals.

    Continue reading...

  • Eskdale, Lake District: In a traditional event that includes hound trials and wrestling, there’s also a ‘world champion’ title at stake

    The familiar clink of the metal hurdles as they open and close tells me I’m “home”: at a shepherds’ meet. Since 1866, on the last Saturday in September, the shepherds of the Lake District have met in Eskdale to celebrate local livestock, crafts and produce. That may sound old, but it started as an additional show to the May Tup Fair, which dates to the 1700s.

    I’m here representing one of the show sponsors, the National Trust, which provides the trophy and sash for the main prize – the world champion Herdwick sheep, the breed being native to this area. The trust owns more than 20,000 sheep in the Lake District, mainlyHerdwicks, and they are an important cultural collection. The sheep are hefted to the fells, where they live without boundaries and are taught the territories by their mothers. The permanence of a landlord’s flock of sheep ensures continued management of the farms, and makes it easier to take on a farm without having to buy livestock. Each flock also carries genes that adapt the animal to this landscape: a double layer of fleece, and extra long eyelashes to cope with the rain on west-facing fellsides.

    Continue reading...

  • Locals say staff from the Philippines and elsewhere have made life better, and plan to take their case to a government body

    A group of dairy cows are grazing on a grassy slope overlooking the Irish sea, a picture-postcard scene that wouldn’t be out of place on a VisitScotland advert.

    These are just some of the 1,200 Holstein-Jersey cross cows kept at Dourie Farm, perched on the hill above Port William in Dumfries and Galloway in the south-west of Scotland. The area is known for its mild, moist climate, thanks to the warm air brought across the Atlantic by the Gulf Stream.

    Continue reading...

  • As well as embracing ‘beautiful coal’, the president has set about obliterating clean energy projects

    Continue reading...

  • El Chaltén is a paradise for hikers. But the seasonal influx of tourists stretches the sanitation infrastructure to breaking point – and even a legal victory has not provided a solution

    When people in the Patagonian village of El Chaltén saw untreated waste flowing into waterways and found the sewage plant was faulty, they grew increasingly concerned about the health risks from pollution in two glacier-fed rivers, the Fitz Roy and Las Vueltas.

    The incident in 2016 led Marie Anière Martínez, a conservationist with the Patagonian environmental organisation Boana, and Lorena Martínez, a Los Glaciares national park official, to form a group to investigate water contamination at the Unesco world heritage site.

    Continue reading...

  • Critics say move to axe Bill Clinton’s ‘roadless rule’ that protected key old-growth forests will be devastating to environment

    In 1999, Bill Clinton ascended one of the highest summits in Virginia to announce that “the last, best unprotected wild lands anywhere in our nation” would be shielded by a new rule that banned roads, drilling and other disturbances within America’s most prized forests.

    But today, this site in George Washington national forest, along with other near-pristine forests across the US that amount to 58m acres, equivalent to the size of the UK, could soon see chainsaws whir and logging trucks rumble through them amid a push by Donald Trump to raze these ecosystems for timber.

    Continue reading...

  • Some days it can feel as if climate catastrophe is inevitable. But history is full of cases – such as the banning of whaling and CFCs – that show humanity can come together to avert disaster

    By Kate Marvel. Read by Norma Butikofer

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen