Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 9. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 01. lipnja 2022. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Mladenka Babić, Carolyn Belikow, Frank John Dubokovich, Bianka Jakas, Josipa Mandlbaum, Drago Vojnović, Mauricette Vojnović

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Miranda Miličić Bradbury, Ingrid Bujis, Martin Gannon, Žarko de Grisogono, Majda Moskatello, Bob Parfitt, Jasenka Splivalo, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 17,30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 8. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2021. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2021. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2022. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Marija Bunčuga. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK OSME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2021. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje
Kao svake godine, u 2021. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.
 
Životinje
Primili smo oko 93 upita vezana uz životinje, od kojih 40 o psima, 45 o mačkama, 4 o pticama, 3 o magarcima i 1 o tigru (koji je bio na trajektu). Upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske, npr. Makarsku, Omiš, Korčulu i Istru.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Pomoć za Mačke

Po prihvaćenoj preporuci od Sare Radonić na Skupštini lani, mi smo nabavili kavez za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije, koji se koristio u više navrata u Gdinju, Jelsi i Pitvama.

Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni našim prijateljima koji su pomogli spasiti koliko su mogli od njih. Teško je objasniti strancima da nemamo sklonište niti nikakve uvjete za neželjene, ranjene i bolesne mačke, osim preko volontera - a nema dovoljno ljudi na otoku za brinuti na sve te mačke, pogotovo zimi. Međutim ima sve više volontera koji se trude oko uličnih mački i čak njima nađu domove što na otoku i u Hrvatskoj, što u inozemstvu. Posebno smo zahvalni Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu ( vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu ) koji neumorno se žrtvuju da bi uspješno spasili životinje u nevolji.

Nažalost slučajevi trovanja mačaka se nastavljaju, ne samo u Gradu Hvaru nego i po drugim mjestima na otoku, kao po cijeloj Hrvatskoj. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje i nadamo se da će ova inicijativa uz već postojeći program za sterilizaciju uspjeti držati količinu uličnih mački pod kontrolom u smiriti situaciju.

Pomoć za Pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.

Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.

Naš rad za okoliš
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Herbicidi si vidljivi, pogotovo u proljeće i jesen. Limacidi kao Pužomor su donekle vidljivi. Što nije vidljivo, osim ako vidite ljude kad poljevaju, su fungicidi i insekticidi. Efekti, nažalost, su sve više vidljivi: imamo sve manje insekata, ptica dakle bioraznolikosti - uz sve više štetnika, jer je prirodni lanac oštećen! U 2021.godini pčele u Zavali su uginule iznenado, a tek kasnije je pčelar shvatio da je to bilo poslije akcije dezinsekcije, kad je vidio prekasno naše upozorenje o toj akciji. Službeno pčelari moraju biti obaviješteni kad će biti to neselektivno prskanje po našim općinama, ali to se ne dogodi. A naša Udruga godinama upozori lokalne zajednice da pravila u vezi dezinsekcije nisu poštivana.

Europska peticija 'Spasimo pćele i poljoprevrednike' za smanjenje korištenja pesticida je dobila preko 1.000.000 potpisa do zaključka u rujnu 2021.g. U sklopu te peticije je organizirano testiranje za pesticide u kućama u blizini polja u nekoliko zemalja. Uzorak prašine iz kuće u Svirčima je poslan u lipnju 2021.g. u laboratorij Yootest u Francuskoj. Rezultati su bili zabrinjavajući, pogotovo za vlasnike te kuće. Detektirano je osam aktivnih tvari iz opasnih otrova: dva herbicida, Pendimetalin (proizvodi Stomp Aqua, Pendus 330EC) i Klorotoluron (Tolurex 50SC; Tornado Forte); te šest fungicida, Boskalid (Cantus, Signum, Bellis, Pictor), Ciprodinil (Chorus 75WG, Chorus 50WG, Switch 62,5WG), Fluopiram (Velum Prime, Luna Privilege, Luna Experience, Luna Care, Luna sensation, Propulse, Ascra Xpro), Piraklostrobin ( Retengo, Cabrio® Top, Cabrio Team ®, Signum, Priaxor EC, Bellis), Spiroksamin (Spirox, Falcon EC460, Falcon Forte), Trifloksistrobin (Nativo 75WG, Luna Sensation, Zato Plus). Svi ti otrovi pojedinačno imaju značajne moguće nuspojave, doduše očito su se akumulirali u toj kući kao i u okolini, rizici takve kombinacije su potpuno nepoznati.

U veljači 2021. g. naša predsjednica Vivian Grisogono (na svoj trošak) je poslala uzorak svoje kose na analizu za pesticide u 'Kudzu' laboratorij u Francuskoj a pronađeno je herbicid Glifosat, fungicid Azoksistrobin i insekticid Permetrin. (Glifosat je aktivna tvar u Cidokoru / Roundup i još oko 750 sredstava. Cidokor / Roundup je zabranjen u Europi od 2016.god. - vidjeti članak 'Pesticidi, razlog za uzbunu' na našem portalu; više o glifosatu u našem članku 'Herbicidi na bazi glifosata: znanstveni radovi')

(Vidjeti članak na našem portalu 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' za više informacija o spomenutim otrovima).

Zašto se toliko otrova koristi?

Mnogi ljudi nisu svjesni koliko ima otrova u našem okolišu i teško je onima koji to znaju razumjeti zašto je tako. Prodaja kemijskih pesticida po cijelom svijetu donosi ogromne profite, a ima snažan lobi protiv bilo kojih pokušaja odnosno kampanja protiv njih, iako službeno Europska Unija ima namjeru znatno smanjiti količinu do 2030.god. Princip predostrožnosti bi trebao biti temelj korištenja kemijskih pesticida, međutim u praksi nije tako.

Teorija da treba otrovati prehranu da bi ljudi imali dovoljno za jest je, najblaže rečeno, čudna. Praksa je još čudnija. Dozvole na razini Europe po kojim pesticidi mogu doći do tržišta su izdane na temelju neobljavenih 'stručnih' radova financiranih od proizvođača. Sistem za zabraniti pesticide dokazane kao izuzetno opasne loše funkcionira, kako se jasno vidi po slučaju glifosata. Pesticidi su reklamirani kao neophodni za poljoprivredu. Ali svak je rizičan, čak sredstva za koja se smatra da su bez opasnosti: Baturad, na primjer, može poremetiti reprodukciju kod ptica i uzrokovati gubitak biološke raznolikosti u okolišu.

U Hrvatskoj, stručnjaci iz Ministarstva Poljoprivrede redovno savjetuju korištenje opasnih otrova kao preventive protiv štetnika: rezultat je da imamo sve više štetnika i čak nove vrste!

Program dezinsekcije znatno povećava te probleme. Na Hvaru prskanje sa opasnim pesticidima se vrši rutinski tri puta godišnje kroz ljetnu sezonu, bez adekvatnog upozorenja pučanstvu. I još se vrše larvicidne akcije. Pojedinci (čak uključujući stručnjake) koji koriste herbicide, insekticide i fungicide na veliko općenito nemaju pojma o mogućim nuspojavama tih sredstava.

Sve to ima ozbiljne dugoročne posljedice za okoliš i ljudsko zdravlje. Zbog toga još uvijek uložimo puno truda, pogotovo na našem portalu, da širimo objektivne stručne informacije o pesticidima.

Vidljivost u medijima. U 2021.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u novinama i časopisa. Stoga smo vječno zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Američki digitalni nomadi u Jelsi ostvarili hrvatski san“ (14.03.2021.); „U Hvaru je lani usmrćeno čak 30 mačaka, ali trovač ne staje!“ (16.04.2021.); „Tragedija u Vrisniku“ (04.10.2021.); „Patite zbog impotencije? Provjerite jesu li vam se pesticidi 'zavukli' u sobu“ (24.09.2021.); „Prašina iz spavaće sobe zatrovana s dva herbicida i šest fungicida“ (27.10.2021.); „Milanović: Hvarani, udružite se što prije za čistiji škoj“ (17.08.2021.). U časopisu 'Dobra kob': „Jesu li lovci uključeni u trovanje stoke, divljača i pasa na području Zagore?!“ (srpanj 2021.) „Cidokor će nas stajati glave. Truju nas, ptice i divljač!“ (prosinac 2021.). U časopisu 'Hrvatska pčela': „Otrovi su ozbiljna prijetnja i ljudima i pčelama!“ (prosinac 2021.)

Udruga je i bila na televiziji, zahvaljajući Maji Zrnić. Na programu 'Pozitivno' (HRT1) priča o Udruzi je bila emitirana u nedjelju 09.05.2021. a na programu PULS (HRT1) 14.10.2021. je emitiran 'Ples na rubu' o pesticidima.

Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Neke dobre vijesti iz 2021.god.:
Kako mjere protiv Covida nisu bile tako stroge u 2021. godini, bilo je više aktivnosti uživo nego u 2020.godini.

U listopadu, članovi Udruge su prezentirali dirljivu predstavu o maćkama za malu djecu, u jelšankom Parku te u osnovnoj školi: hvala svima koji su sudjelovali, pogotovo Danieli Lučić i Željki Kozulić koje su izmislile sadržaj i režiranje i Luki Zagorcu koji je bio tonski inženjer.

Od 18. - 22. listopada smo imali posjetu iz Slovenija po Erasmus programu, koja je trebala biti u 2020.g. Došli su Neva Malek i Vesna Poštuvan, direktorica i profesorica iz IC Piramida u Mariboru, sa muževima posjetiti Hvar sa ciljem da vide kako se proizvode prehrane, vina, maslinovo ulja, kako je stanju u ekološkoj poljoprivredi, koliko košta kvalitetni proizvod i koje su mjere za održivi razvoj otoka. U Jelsi su imali degustacije vina kod Androta Tomića i Ivota Dubokovića, te posjetili pekaru Grabić; u Vrboskoj su posjetili ekološki vrt u vlasništvu Mihovila Stipišića; išli su u šetnju po prirodi u pratnji sa Ivicom Drinkovićom da upoznaju otočke divlje i medicinske biljke; kod Gdinja su obišli botanički vrt Fjori Fora po vodstvom Kristine Lazaneo; posjetili su i Humac gdje su domačini Keti i Jakov Franičević njima objasnili njihov ekološki način rada; u Pitvama su brali masline, a potom išli u Bogomolje vidjeti preradu u uljari od Ivota Radojkovića. Gosti su izrazili veliko zadovoljstvo sa programom i sa naše strane mi smo dobili neka vrijedna iskustva. Nadamo se da će biti još suradnja između nas u budućnost. Zahvaljujemo od srca sve koji su pomogli da ta posjeta bude uspješna.

Našoj Udruzi je bila čast da je Marija Marjan, direktorica turističke zajednice Općine Jelsa, imenovala Predsjednicu Udruge Vivian Grisogono za Nagradu Općine Jelsa. Ta nagrada je priznanje da je rad naše Udruge cjenjen u našoj Općini. Kako Vivian nije mogla biti prisutna kad su djeljeli nagrade na Dan Općine 14.08.2021., tadašnja Potpredsjednica Udruge Nada Kozulić, koja je bila ključna osoba u osnivanju Udruge, je primila Nagradu u ime Vivian i svih naših članova i simpatizera.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2021. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2021. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.018,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 17.683,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2021. godine iznosilo je 5.818,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2021. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.509,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2021. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2022. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Mi se nadamo organizirati radionicu i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi još u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Imamo nekoliko hranilice za mačke i Norman Woollons iz Dola je ljubazno napravio 'kućice' za njih skloniti od kiše i sunca. Namjeravamo njih postaviti u nekoliko mjesta, uz suglasnost lokalnih zajednica, po projektu koji smo stvorili lani za spasiti ulične mačke. (Peticija je dobila 3281 potpis do svibnja 2022.) Moramo osigurati volontere za voditi računa o hranilištima i smo sretni da sve više ljudi su pokazali želju da bi pomogli.

Kako je preporučila Sara Radonić lani, kad smo našli mjesto za prve hranilice, mi ćemo tražiti donacije hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase.

Sarin prijedlog da gradimo kučice od otpadnih materijala će sigurno doći na red kad smo stvorili te temeljne uvjete za ulične mačke, možda u sklopu projekta stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Još uvijek nismo riješili neku suradnju s rukovodstvom Lovačkog društva oko brige i tretiranja lovačkih pasa ali ćemo još pokušati.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava. Preporučujemo da svi Gradonačelnici i Načelnici otoka se druže u kampanju za smanjiti korištenje pesticida, kroz edukativni program i poticaj za ekološku poljoprivredu, npr. novčana pomoć za kupiti potrebne strojeve za melčiranje, oranje itd., testiranje tla, za ekološko sjeme i gnojivo. Bilo bi korisno da vlasti organiziraju testiranje ljudi i kuća za prisutnost pesticida, kako smo mi napravili lani i usporediti rezultate sa bolestima u kod mejštana na otoku.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

Još uvijek podržavamo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače, ali očito je potrebno osigurati da ti putevi ne idu kroz poljevana polja. Za spriječiti nesreće, Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

Mi smo preporučili da Općina Jelsa stvori prolaze za kolice za invalide i mlade mame, pogotovo kroz Park i nadamo se da će se to realizirati. Konzervatori su rekli da bi podržavali taj prijedlog.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domačim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

U 2022.god. namjeravamo podržavati projekt za stvoriti malu tvornicu za preradu plastiku: taj projekt, koji potjeće iz Japana, je krenula Yukiko Carić iz Ivan Dolca i glavni partner će biti Udruga Moj Škoj. Tajnica te Udruge Bianka Jakas je objasnila detalje o tom izuzetno korisnom projektu: „Projekt True Blue je inicijativa poznatog japanskog pisca Ayumu Takahashia koji je trenutno u pokretanju na Okinawi te službeno sa radom započinje u desetom mjesecu. S obzirom na njegovo poznanstvo sa gospođom Yukiko Carić iz Ivan Dolca gospodin Ayumu je izrazio želju da isti projekt provede i na otoku Hvaru.

Gospođa Yukiko je kontaktirala našu poznatu udrugu Eco Hvar sa željom da se ovaj projekt realizira na otoku a udruga Eco Hvar je uključila našu udrugu Moj Škoj u realizaciju s obzirom da smo mi inače angažirane u projekte prikupljanja plastike te zaštite mora i okoliša.

Gospodin Ayumu je posjetio Hvar sa željom da obavi razgovore za svoju novu knjigu u kojoj se među ostalim bavi stanjem i akcijama očuvanja prirode i mora na otoku Hvaru. Uz to je izrazio želju da mu budemo podrška u realizaciji True Blue projekta na Hvaru te pomognemo pronaći lokaciju za ovaj projekt koji bi trebao biti realiziran kroz godinu dana. Uz to njegov je imperativ da u sami projekt izrade predmeta od reciklirane plastike kroz edukacije budu uključena djeca za koju smatra da su nosioci promjena u svakom društvu te se rađaju neopterećena podjelama kojima ih mi kao društvo u toku odrastanja opteretimo.

Projekt True Blue je zapravo primjer cirkularne ekonomije koji reciklažom plastike stvara nove predmete. Bilo da je riječ o plastici koja morem doplovi na plaže ili završi u našem otpadu ovim projektom ta se plastika pretvara u nakit, slike i slične predmete. Gospodin Ayumu koristi se tehnologijom nizozemske inicijative Precious Plastic koja proizvodi različite strojeve za obradu plastike te u svom asortimanu nude logistiku i strojeve za upotrebu u malome (nakit, slike itd) te strojeve za upotrebu na veliko (namještaj, urbana oprema i sl). U samu preradu plastike uključeni su volonteri te edukacije za djecu koja će iz prve ruke moći sudjelovati u izradi predmeta od reciklirane plastike te se na taj način educirati o sirovinama koje trenutno u velikom postotku završavaju na deponiju ili se uz skupe troškove transporta odvoze sa otoka Hvara. 

Ovaj projekt omogućava da na samom otoku prerađujemo dio plastike te smanjimo pritisak na okoliš koji ona izaziva. S obzirom da gospodin Ayumu kroz svoj projekt True Blue planira financirati nabavku opreme i uređenje mini postrojenja za obradu plastike, na nama je ostalo da mu pomognemo u logistici prikupljanja potrebne sirovine, osiguramo informacije o provođenju akcije u djelo te nađemo adekvatan prostor za obradu plastike.

Trenutno smo u razgovoru sa komunalnim iz grada Stari Grada o potencijalnoj lokaciji mini postrojenja za obradu plastike. Kako su oni potpisali inicijativu For Plastic Free Croatian Islands koju financira The Beyond Med Association te imaju sustav odvajanja otpada čine nam se kao idealna lokacija za početak ovog projekta. Nadamo se da će ovakva mini postrojenja zaživiti u svakoj našoj Općini te da je ovo samo početak suradnje.“

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2022. GODINU.

Ad 6. Razno.

Slijedila je rasprava o problemima u okolišu i sa životinjama na otoku. Gospođa i gospodin Vojnović su istaknuli neke posebne probleme u Brusju i mi smo pokušali sugerirati kako oni mogu početi poboljšati situaciju, iako Udruga ne može konkretno pomoći.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2021.god.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:30

Zapisnik potpisan:

Marija Bunčuga                                                                                                                Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                          Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Eco Environment News feeds

  • Move to dismantle $368m sea observatory initiative faced opposition from experts and lawmakers

    The Donald Trump administration has reversed its decision to dismantle a $368m deep-sea observation system following an outcry from lawmakers and ocean experts.

    On Thursday, the National Science Foundation announced that it would halt plans to dismantle the Ocean Observatories Initiative, stating: “effective immediately, [it] will not proceed with further removal or descoping of equipment from the remaining arrays and will continue operations including planned maintenance”.

    Continue reading...

  • Expansion could also hit access to housing, education, healthcare, open spaces and transport, analysis says

    Construction of a third runway at Heathrow is likely to have significant adverse effects on the health and wellbeing of up to 3 million people living nearby, an official report has said, as the government launched the next stage of its rapid airport expansion plan.

    An analysis for the Department for Transport (DfT) has found that expanding London’s hub airport could have “major adverse” impacts on the health of the most local population.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: The melting of the Arctic’s summer sea ice is the most visible upshot of the climate crisis. Refreezing it might be a long shot – but do drastic times call for drastic measures?

    Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Speeding across rapidly melting Arctic ice on a snowmobile gave me a vivid feel for its beauty and fragility. The brilliant white landscape gleamed ahead, while the sky blue pools of meltwater jetted up on to my boots.

    When I visited Cambridge Bay in northern Canada at the start of this month, the melt season had hit with brutal speed: temperatures were 5-10C above normal, kickstarting the melting almost overnight.

    Why farmers see Colombia’s knife-edge election as a battle for the Amazon’s future

    Jamaica’s beach access crisis: ‘We shouldn’t be forced to fight for what is already ours’

    ‘The Antarctic is the last frontier’: the quest to save Shackleton’s Endurance

    Continue reading...

  • Scientists are examining how ‘blood rain’ affects soil microbiome, with Portuguese vineyards a particular focus

    Dust events, when thousands of tonnes of fine sand whipped up from the Sahara are dumped over Europe, are becoming more intense. These sometimes produce “blood rain” that leaves visible red streaks, and while generally harmless, the dust is not sterile but brings a freight of microorganisms.

    One big concern is how imported microbes may affect the soil microbiome and impact agricultural fertility and crop yield. Southern Portugal lies along one of the main deposition routes for Saharan dust, and the effect on vineyards in particular is a growing concern. A team from the University of Lisbon carried out genomic mapping of microbes in dust samples from 2022’s Storm Celia.

    Continue reading...

  • The warming caused by climate breakdown in the landlocked east Asian country is transforming its fragile ecosystem

    As the climate crisis accelerates, Mongolia is warming rapidly, transforming the country’s cryosphere, including some of the most southerly permafrost landscapes in the northern hemisphere.

    Although rarely associated with the Arctic, Mongolia has a remarkably cold climate. Ulaanbaatar is the coldest capital city in the world, and a substantial portion of the country lies within the Arctic Ocean drainage basin. As a result, many of the physical and ecological processes occurring here resemble those found at much higher latitudes.

    People in Khövsgöl province say they have observed an increase in the number of arrivals of migratory birds from China in recent years, consuming large quantities of fish in the region’s lakes. In northern Mongolia, communities closely tied to fishing, herding and tourism are witnessing the visible transformation of fragile freshwater ecosystems shaped by climate breakdown and the changing cryosphere.

    Historical surveys conducted in the 1970s suggested that nearly 63% of Mongolia was underlain by permafrost. Today, estimates indicate that only 26% to 29% remains. Unlike the ice-rich permafrost of Siberia, Canada or Alaska, much of Mongolia’s permafrost is relatively warm, thin and dry, making it particularly sensitive to rising temperatures. Climate change is the primary reason for this decline, although local pressures such as overgrazing can further accelerate thaw by removing the vegetation that insulates the ground – Nikolay Shiklomanov, a professor in the department of geography and environment at George Washington University

    Continue reading...

  • Veteran campaigner Robin Hanbury-Tenison is raising money for a research station near his home in Cornwall

    Pedalling on water for more than a hundred miles in a heatwave, pushed back by east winds and having to navigate 31 locks would be a challenge for anybody. But when that body is 90 years old, with a bad knee, failing balance and malfunctioning arms and shoulders, it’s a herculean feat.

    Rainforest campaigner Robin Hanbury-Tenison, 90, is pedalling 104 miles down the River Thames from Oxford to Richmond on a water-bike to raise money for a unique research station which is being built to study Britain’s temperate rainforest.

    Continue reading...

  • Portsmouth, Hampshire: A huge conservation effort is under way to restore native oysters to the Solent, and I was on hand to help give them a pre-release spa day

    Native oysters (Ostrea edulis) have been harvested from Chichester Harbour since Roman times, but due to overfishing, disease, pollution and competition from invasive Pacific oysters (Magallana gigas), the population has declined by 96% over the past century.

    The Solent Oyster Restoration Project is working to restore reefs by reseeding them with juveniles and installing cages containing a high density of mature broodstock beneath pontoons, to facilitate the release of millions of larvae.

    Continue reading...

  • As demand soars, the country’s mangrove forests and the livelihoods of shellfish gatherers are under threat from encroaching farms and unchecked pollution

    At low tide, Johana Carolina Cruz Potes steps into the mudflats around Isla Costa Rica, in Ecuador’s Jambelí Archipelago. Holding a bucket and a short metal hook, she probes the tangled roots of a mangrove patch, searching for conchanegra, black-shelled cockles, buried beneath the sludge.

    Cruz Potes has done this work since she was nine, when she first followed her father into the mud. But earning a living from shellfish gathering – often the only income for families here – has become harder as grounds shrink and catches decline.

    Continue reading...

  • A prospecting company’s search for gold has the town of Lone Pine and Indigenous leaders on edge, as the Trump administration greenlights new projects across the American west

    Lone Pine, population 1,882, lies along a stretch of California highway framed by the vast Inyo mountains and a sweeping desert landscape of sagebrush and dunes.

    It’s the type of small town tourists drive through en route to Death Valley; where hikers get a motel room between Pacific Crest Trail treks. But amid the quiet downtown strip of bars and shops, there are signs of a battle brewing under the town’s sleepy surface.

    Continue reading...

  • More than half of Ayetoro – a Christian utopia founded in the 1940s – has been lost to the ocean, and its remaining people are running out of options

    In the early hours of 15 February 2019, the Atlantic Ocean came for Arowo Victoria’s livelihood. The 60-year-old retired midwife was asleep when neighbours began banging on her door, shouting that the sea had started covering buildings along the nearby coastline.

    By the time she got to her small shop, she discovered that the Atlantic had already swept it away, destroying the business she had built with borrowed money after retirement.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen