Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 9. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 01. lipnja 2022. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Mladenka Babić, Carolyn Belikow, Frank John Dubokovich, Bianka Jakas, Josipa Mandlbaum, Drago Vojnović, Mauricette Vojnović

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Miranda Miličić Bradbury, Ingrid Bujis, Martin Gannon, Žarko de Grisogono, Majda Moskatello, Bob Parfitt, Jasenka Splivalo, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 17,30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 8. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2021. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2021. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2022. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Marija Bunčuga. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK OSME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2021. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje
Kao svake godine, u 2021. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.
 
Životinje
Primili smo oko 93 upita vezana uz životinje, od kojih 40 o psima, 45 o mačkama, 4 o pticama, 3 o magarcima i 1 o tigru (koji je bio na trajektu). Upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske, npr. Makarsku, Omiš, Korčulu i Istru.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Pomoć za Mačke

Po prihvaćenoj preporuci od Sare Radonić na Skupštini lani, mi smo nabavili kavez za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije, koji se koristio u više navrata u Gdinju, Jelsi i Pitvama.

Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni našim prijateljima koji su pomogli spasiti koliko su mogli od njih. Teško je objasniti strancima da nemamo sklonište niti nikakve uvjete za neželjene, ranjene i bolesne mačke, osim preko volontera - a nema dovoljno ljudi na otoku za brinuti na sve te mačke, pogotovo zimi. Međutim ima sve više volontera koji se trude oko uličnih mački i čak njima nađu domove što na otoku i u Hrvatskoj, što u inozemstvu. Posebno smo zahvalni Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu ( vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu ) koji neumorno se žrtvuju da bi uspješno spasili životinje u nevolji.

Nažalost slučajevi trovanja mačaka se nastavljaju, ne samo u Gradu Hvaru nego i po drugim mjestima na otoku, kao po cijeloj Hrvatskoj. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje i nadamo se da će ova inicijativa uz već postojeći program za sterilizaciju uspjeti držati količinu uličnih mački pod kontrolom u smiriti situaciju.

Pomoć za Pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.

Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.

Naš rad za okoliš
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Herbicidi si vidljivi, pogotovo u proljeće i jesen. Limacidi kao Pužomor su donekle vidljivi. Što nije vidljivo, osim ako vidite ljude kad poljevaju, su fungicidi i insekticidi. Efekti, nažalost, su sve više vidljivi: imamo sve manje insekata, ptica dakle bioraznolikosti - uz sve više štetnika, jer je prirodni lanac oštećen! U 2021.godini pčele u Zavali su uginule iznenado, a tek kasnije je pčelar shvatio da je to bilo poslije akcije dezinsekcije, kad je vidio prekasno naše upozorenje o toj akciji. Službeno pčelari moraju biti obaviješteni kad će biti to neselektivno prskanje po našim općinama, ali to se ne dogodi. A naša Udruga godinama upozori lokalne zajednice da pravila u vezi dezinsekcije nisu poštivana.

Europska peticija 'Spasimo pćele i poljoprevrednike' za smanjenje korištenja pesticida je dobila preko 1.000.000 potpisa do zaključka u rujnu 2021.g. U sklopu te peticije je organizirano testiranje za pesticide u kućama u blizini polja u nekoliko zemalja. Uzorak prašine iz kuće u Svirčima je poslan u lipnju 2021.g. u laboratorij Yootest u Francuskoj. Rezultati su bili zabrinjavajući, pogotovo za vlasnike te kuće. Detektirano je osam aktivnih tvari iz opasnih otrova: dva herbicida, Pendimetalin (proizvodi Stomp Aqua, Pendus 330EC) i Klorotoluron (Tolurex 50SC; Tornado Forte); te šest fungicida, Boskalid (Cantus, Signum, Bellis, Pictor), Ciprodinil (Chorus 75WG, Chorus 50WG, Switch 62,5WG), Fluopiram (Velum Prime, Luna Privilege, Luna Experience, Luna Care, Luna sensation, Propulse, Ascra Xpro), Piraklostrobin ( Retengo, Cabrio® Top, Cabrio Team ®, Signum, Priaxor EC, Bellis), Spiroksamin (Spirox, Falcon EC460, Falcon Forte), Trifloksistrobin (Nativo 75WG, Luna Sensation, Zato Plus). Svi ti otrovi pojedinačno imaju značajne moguće nuspojave, doduše očito su se akumulirali u toj kući kao i u okolini, rizici takve kombinacije su potpuno nepoznati.

U veljači 2021. g. naša predsjednica Vivian Grisogono (na svoj trošak) je poslala uzorak svoje kose na analizu za pesticide u 'Kudzu' laboratorij u Francuskoj a pronađeno je herbicid Glifosat, fungicid Azoksistrobin i insekticid Permetrin. (Glifosat je aktivna tvar u Cidokoru / Roundup i još oko 750 sredstava. Cidokor / Roundup je zabranjen u Europi od 2016.god. - vidjeti članak 'Pesticidi, razlog za uzbunu' na našem portalu; više o glifosatu u našem članku 'Herbicidi na bazi glifosata: znanstveni radovi')

(Vidjeti članak na našem portalu 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' za više informacija o spomenutim otrovima).

Zašto se toliko otrova koristi?

Mnogi ljudi nisu svjesni koliko ima otrova u našem okolišu i teško je onima koji to znaju razumjeti zašto je tako. Prodaja kemijskih pesticida po cijelom svijetu donosi ogromne profite, a ima snažan lobi protiv bilo kojih pokušaja odnosno kampanja protiv njih, iako službeno Europska Unija ima namjeru znatno smanjiti količinu do 2030.god. Princip predostrožnosti bi trebao biti temelj korištenja kemijskih pesticida, međutim u praksi nije tako.

Teorija da treba otrovati prehranu da bi ljudi imali dovoljno za jest je, najblaže rečeno, čudna. Praksa je još čudnija. Dozvole na razini Europe po kojim pesticidi mogu doći do tržišta su izdane na temelju neobljavenih 'stručnih' radova financiranih od proizvođača. Sistem za zabraniti pesticide dokazane kao izuzetno opasne loše funkcionira, kako se jasno vidi po slučaju glifosata. Pesticidi su reklamirani kao neophodni za poljoprivredu. Ali svak je rizičan, čak sredstva za koja se smatra da su bez opasnosti: Baturad, na primjer, može poremetiti reprodukciju kod ptica i uzrokovati gubitak biološke raznolikosti u okolišu.

U Hrvatskoj, stručnjaci iz Ministarstva Poljoprivrede redovno savjetuju korištenje opasnih otrova kao preventive protiv štetnika: rezultat je da imamo sve više štetnika i čak nove vrste!

Program dezinsekcije znatno povećava te probleme. Na Hvaru prskanje sa opasnim pesticidima se vrši rutinski tri puta godišnje kroz ljetnu sezonu, bez adekvatnog upozorenja pučanstvu. I još se vrše larvicidne akcije. Pojedinci (čak uključujući stručnjake) koji koriste herbicide, insekticide i fungicide na veliko općenito nemaju pojma o mogućim nuspojavama tih sredstava.

Sve to ima ozbiljne dugoročne posljedice za okoliš i ljudsko zdravlje. Zbog toga još uvijek uložimo puno truda, pogotovo na našem portalu, da širimo objektivne stručne informacije o pesticidima.

Vidljivost u medijima. U 2021.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u novinama i časopisa. Stoga smo vječno zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Američki digitalni nomadi u Jelsi ostvarili hrvatski san“ (14.03.2021.); „U Hvaru je lani usmrćeno čak 30 mačaka, ali trovač ne staje!“ (16.04.2021.); „Tragedija u Vrisniku“ (04.10.2021.); „Patite zbog impotencije? Provjerite jesu li vam se pesticidi 'zavukli' u sobu“ (24.09.2021.); „Prašina iz spavaće sobe zatrovana s dva herbicida i šest fungicida“ (27.10.2021.); „Milanović: Hvarani, udružite se što prije za čistiji škoj“ (17.08.2021.). U časopisu 'Dobra kob': „Jesu li lovci uključeni u trovanje stoke, divljača i pasa na području Zagore?!“ (srpanj 2021.) „Cidokor će nas stajati glave. Truju nas, ptice i divljač!“ (prosinac 2021.). U časopisu 'Hrvatska pčela': „Otrovi su ozbiljna prijetnja i ljudima i pčelama!“ (prosinac 2021.)

Udruga je i bila na televiziji, zahvaljajući Maji Zrnić. Na programu 'Pozitivno' (HRT1) priča o Udruzi je bila emitirana u nedjelju 09.05.2021. a na programu PULS (HRT1) 14.10.2021. je emitiran 'Ples na rubu' o pesticidima.

Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Neke dobre vijesti iz 2021.god.:
Kako mjere protiv Covida nisu bile tako stroge u 2021. godini, bilo je više aktivnosti uživo nego u 2020.godini.

U listopadu, članovi Udruge su prezentirali dirljivu predstavu o maćkama za malu djecu, u jelšankom Parku te u osnovnoj školi: hvala svima koji su sudjelovali, pogotovo Danieli Lučić i Željki Kozulić koje su izmislile sadržaj i režiranje i Luki Zagorcu koji je bio tonski inženjer.

Od 18. - 22. listopada smo imali posjetu iz Slovenija po Erasmus programu, koja je trebala biti u 2020.g. Došli su Neva Malek i Vesna Poštuvan, direktorica i profesorica iz IC Piramida u Mariboru, sa muževima posjetiti Hvar sa ciljem da vide kako se proizvode prehrane, vina, maslinovo ulja, kako je stanju u ekološkoj poljoprivredi, koliko košta kvalitetni proizvod i koje su mjere za održivi razvoj otoka. U Jelsi su imali degustacije vina kod Androta Tomića i Ivota Dubokovića, te posjetili pekaru Grabić; u Vrboskoj su posjetili ekološki vrt u vlasništvu Mihovila Stipišića; išli su u šetnju po prirodi u pratnji sa Ivicom Drinkovićom da upoznaju otočke divlje i medicinske biljke; kod Gdinja su obišli botanički vrt Fjori Fora po vodstvom Kristine Lazaneo; posjetili su i Humac gdje su domačini Keti i Jakov Franičević njima objasnili njihov ekološki način rada; u Pitvama su brali masline, a potom išli u Bogomolje vidjeti preradu u uljari od Ivota Radojkovića. Gosti su izrazili veliko zadovoljstvo sa programom i sa naše strane mi smo dobili neka vrijedna iskustva. Nadamo se da će biti još suradnja između nas u budućnost. Zahvaljujemo od srca sve koji su pomogli da ta posjeta bude uspješna.

Našoj Udruzi je bila čast da je Marija Marjan, direktorica turističke zajednice Općine Jelsa, imenovala Predsjednicu Udruge Vivian Grisogono za Nagradu Općine Jelsa. Ta nagrada je priznanje da je rad naše Udruge cjenjen u našoj Općini. Kako Vivian nije mogla biti prisutna kad su djeljeli nagrade na Dan Općine 14.08.2021., tadašnja Potpredsjednica Udruge Nada Kozulić, koja je bila ključna osoba u osnivanju Udruge, je primila Nagradu u ime Vivian i svih naših članova i simpatizera.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2021. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2021. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.018,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 17.683,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2021. godine iznosilo je 5.818,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2021. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.509,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2021. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2022. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Mi se nadamo organizirati radionicu i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi još u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Imamo nekoliko hranilice za mačke i Norman Woollons iz Dola je ljubazno napravio 'kućice' za njih skloniti od kiše i sunca. Namjeravamo njih postaviti u nekoliko mjesta, uz suglasnost lokalnih zajednica, po projektu koji smo stvorili lani za spasiti ulične mačke. (Peticija je dobila 3281 potpis do svibnja 2022.) Moramo osigurati volontere za voditi računa o hranilištima i smo sretni da sve više ljudi su pokazali želju da bi pomogli.

Kako je preporučila Sara Radonić lani, kad smo našli mjesto za prve hranilice, mi ćemo tražiti donacije hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase.

Sarin prijedlog da gradimo kučice od otpadnih materijala će sigurno doći na red kad smo stvorili te temeljne uvjete za ulične mačke, možda u sklopu projekta stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Još uvijek nismo riješili neku suradnju s rukovodstvom Lovačkog društva oko brige i tretiranja lovačkih pasa ali ćemo još pokušati.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava. Preporučujemo da svi Gradonačelnici i Načelnici otoka se druže u kampanju za smanjiti korištenje pesticida, kroz edukativni program i poticaj za ekološku poljoprivredu, npr. novčana pomoć za kupiti potrebne strojeve za melčiranje, oranje itd., testiranje tla, za ekološko sjeme i gnojivo. Bilo bi korisno da vlasti organiziraju testiranje ljudi i kuća za prisutnost pesticida, kako smo mi napravili lani i usporediti rezultate sa bolestima u kod mejštana na otoku.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

Još uvijek podržavamo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače, ali očito je potrebno osigurati da ti putevi ne idu kroz poljevana polja. Za spriječiti nesreće, Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

Mi smo preporučili da Općina Jelsa stvori prolaze za kolice za invalide i mlade mame, pogotovo kroz Park i nadamo se da će se to realizirati. Konzervatori su rekli da bi podržavali taj prijedlog.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domačim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

U 2022.god. namjeravamo podržavati projekt za stvoriti malu tvornicu za preradu plastiku: taj projekt, koji potjeće iz Japana, je krenula Yukiko Carić iz Ivan Dolca i glavni partner će biti Udruga Moj Škoj. Tajnica te Udruge Bianka Jakas je objasnila detalje o tom izuzetno korisnom projektu: „Projekt True Blue je inicijativa poznatog japanskog pisca Ayumu Takahashia koji je trenutno u pokretanju na Okinawi te službeno sa radom započinje u desetom mjesecu. S obzirom na njegovo poznanstvo sa gospođom Yukiko Carić iz Ivan Dolca gospodin Ayumu je izrazio želju da isti projekt provede i na otoku Hvaru.

Gospođa Yukiko je kontaktirala našu poznatu udrugu Eco Hvar sa željom da se ovaj projekt realizira na otoku a udruga Eco Hvar je uključila našu udrugu Moj Škoj u realizaciju s obzirom da smo mi inače angažirane u projekte prikupljanja plastike te zaštite mora i okoliša.

Gospodin Ayumu je posjetio Hvar sa željom da obavi razgovore za svoju novu knjigu u kojoj se među ostalim bavi stanjem i akcijama očuvanja prirode i mora na otoku Hvaru. Uz to je izrazio želju da mu budemo podrška u realizaciji True Blue projekta na Hvaru te pomognemo pronaći lokaciju za ovaj projekt koji bi trebao biti realiziran kroz godinu dana. Uz to njegov je imperativ da u sami projekt izrade predmeta od reciklirane plastike kroz edukacije budu uključena djeca za koju smatra da su nosioci promjena u svakom društvu te se rađaju neopterećena podjelama kojima ih mi kao društvo u toku odrastanja opteretimo.

Projekt True Blue je zapravo primjer cirkularne ekonomije koji reciklažom plastike stvara nove predmete. Bilo da je riječ o plastici koja morem doplovi na plaže ili završi u našem otpadu ovim projektom ta se plastika pretvara u nakit, slike i slične predmete. Gospodin Ayumu koristi se tehnologijom nizozemske inicijative Precious Plastic koja proizvodi različite strojeve za obradu plastike te u svom asortimanu nude logistiku i strojeve za upotrebu u malome (nakit, slike itd) te strojeve za upotrebu na veliko (namještaj, urbana oprema i sl). U samu preradu plastike uključeni su volonteri te edukacije za djecu koja će iz prve ruke moći sudjelovati u izradi predmeta od reciklirane plastike te se na taj način educirati o sirovinama koje trenutno u velikom postotku završavaju na deponiju ili se uz skupe troškove transporta odvoze sa otoka Hvara. 

Ovaj projekt omogućava da na samom otoku prerađujemo dio plastike te smanjimo pritisak na okoliš koji ona izaziva. S obzirom da gospodin Ayumu kroz svoj projekt True Blue planira financirati nabavku opreme i uređenje mini postrojenja za obradu plastike, na nama je ostalo da mu pomognemo u logistici prikupljanja potrebne sirovine, osiguramo informacije o provođenju akcije u djelo te nađemo adekvatan prostor za obradu plastike.

Trenutno smo u razgovoru sa komunalnim iz grada Stari Grada o potencijalnoj lokaciji mini postrojenja za obradu plastike. Kako su oni potpisali inicijativu For Plastic Free Croatian Islands koju financira The Beyond Med Association te imaju sustav odvajanja otpada čine nam se kao idealna lokacija za početak ovog projekta. Nadamo se da će ovakva mini postrojenja zaživiti u svakoj našoj Općini te da je ovo samo početak suradnje.“

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2022. GODINU.

Ad 6. Razno.

Slijedila je rasprava o problemima u okolišu i sa životinjama na otoku. Gospođa i gospodin Vojnović su istaknuli neke posebne probleme u Brusju i mi smo pokušali sugerirati kako oni mogu početi poboljšati situaciju, iako Udruga ne može konkretno pomoći.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2021.god.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:30

Zapisnik potpisan:

Marija Bunčuga                                                                                                                Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                          Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Eco Environment News feeds

  • Much like Albanese’s own style, the 62% to 70% target range reflects a calculated approach designed to offend as few people as possible

    Buried in the small library of documents released alongside the Albanese government’s new 2035 emissions reduction target on Thursday was a stark illustration of the challenge ahead.

    As part of its advice recommending a target of 62% to 70% reductions from 2005 levels, the Climate Change Authority gave a speedometer of progress on decarbonisation to date. It showed in the five years to 2023-24, Australia reduced emissions by an average of 9 megatonnes (Mt). Last financial year, emissions reduced by 7Mt.

    Continue reading...

  • On a tiny Italian island, scientists conducted a radical experiment to see if the bees were causing their wild cousins to decline

    Off the coast of Tuscany is a tiny island in the shape of a crescent moon. An hour from mainland Italy, Giannutri has just two beaches for boats to dock. In summer, hundreds of tourists flock there, hiking to the red and white lighthouse on its southern tip before diving into the clear waters. In winter, its population dwindles to 10. The island’s rocky ridges are coated with thickets of rosemary and juniper, and in warmer months the air is sweetened by flowers and the gentle hum of bees.

    “Residents are people who like fishing, or being alone, or who have retired. Everyone has their story,” says Leonardo Dapporto, associate professor at the University of Florence.

    Giannutri island’s remote location made it a perfect open-air laboratory for the bee experiments. Photographs: Giuseppe Nucci

    Continue reading...

  • The people of Johnshaven have watched the sea edge closer and closer. Preserving the path is key to protecting their community

    • Photographs by Murdo MacLeod

    When Charis Duthie moved to Johnshaven with her husband in 1984, she could cycle along the coastal path out of the village. Now, she meets a dead end where the sea has snatched the land and is instead greeted with a big red warning sign of what is to come: Danger Coastal Erosion.

    “You can see gardens that were there and now they’re gone,” she says.

    Johnshaven, on Scotland’s North Sea coast, will attract more visitors if it has a well maintained coastal path

    Continue reading...

  • Increasingly erratic water cycle is creating food scarcity, rising prices, conflict and migration, says UN agency

    Only a third of the world’s river basins experienced normal conditions last year as the climate crisis drove extremes of drought and flood, sometimes both in the same region.

    The increasingly erratic water cycle is creating big problems for societies and governments and causing billions of dollars in damage, scientists warned.

    Continue reading...

  • St Dominic, Tamar Valley: So far in early autumn, an abundance of ash keys and plump acorns – and the apple and pear trees are heavily laden

    At last, Atlantic weather has set in, bringing much-needed rain to green the hard-grazed turf and fields of cut hay and silage. A few late swallows swoop between hedgerows along sky-reflecting Summers Lane, and dart beneath the gate of the adjoining pony-trodden field. Before the rain, a battalion of 50 swallows gathered on wires by Corneale farm, perhaps in anticipation of the journey home.

    After the unusually early harvest of cereals (completed by mid-August), the earth beneath the stubble is softened; maize puts on yet more growth and should provide lots of fodder when gathered next month. Livestock farms are self-sufficient in winter feed, but some straw for bedding has been bought from upcountry, costing up to £120 per tonne.

    Continue reading...

  • Researchers from Imperial College London say 16,500 deaths caused by hot weather brought on by greenhouse gases

    Human-made global heating caused two in every three heat deaths in Europe during this year’s scorching summer, an early analysis of mortality in 854 big cities has found.

    Epidemiologists and climate scientists attributed 16,500 out of 24,400 heat deaths from June to August to the extra hot weather brought on by greenhouse gases.

    Continue reading...

  • Since our 2024 climate pledge, there has been a global pushback against green progress. This update reflects the urgent and growing challenges facing our planet – and how the Guardian is more focused than ever on exposing the causes of the climate crisis

    • In the past three weeks, more than 50,000 Guardian readers have supported our annual environment support campaign. If you believe in the power of independent journalism, please consider joining them today

    The Guardian has long been at the forefront of agenda-setting climate journalism, and in a news cycle dominated by autocrats and war, we refuse to let the health of the planet slip out of sight.

    2024 was the hottest year on record, driving the annual global temperature above the internationally agreed 1.5C target for the first time

    Winter temperatures at the north polereached more than 20C above the 1991-2020 average in early 2025, crossing the threshold for ice to melt

    The planet’s remaining carbon budget to meet the international target of 1.5C has just two years left at the current rate of emissions

    Humans are driving biodiversity loss among all species across the planet, according to the largest syntheses of the human impacts on biodiversity ever conducted worldwide

    Tipping points – in the Amazon, Antarctic, coral reefs and more – could cause fundamental parts of the Earth’s system to change dramatically, irreversibly and with devastating effects. We asked the experts about the latest science – and how it makes them feel

    Published our annual company emissions data, explaining what drives our emissions and where they have risen and fallen

    Created a digital course, as part of an initiative by the Sustainable Journalism Partnership, sharing examples from experts across the Guardian of how to embed sustainability into journalism and media commercial operations

    Contributed our time and knowledge to working groups in the advertising industry that are working on better ways to measure the emissions impact of advertising

    Continue reading...

  • Whiting residents worried after facility, which has had multiple problems, shut down temporarily after rain

    It was the biggest news story around the midwest as the Labor Day weekend approached earlier this month: the unexpected surging price of fuel at the gas station.

    But for residents of Whiting, Indiana, petroleum has been presenting an altogether bigger problem.

    Continue reading...

  • The warmest summer on record has brought a premature autumn – which could leave little food for overwintering birds

    According to the Met Office, autumn in the UK began on 1 September, yet in the hedgerows around my home there have been signs of the season’s arrival for many weeks now, after the warmest summer on record.

    Hawthorn trees, which usually produce their crimson berries from mid-September onwards, have been festooned since the second week of August; while blackthorns are drooping under the weight of huge, ripe, purple sloes.

    Continue reading...

  • DIY expert Jaharn Quinn has spent 20 years upcycling homewares. She shares where to look and what to bring when hunting for pre-loved pieces

    I have always loved thrifting and upcycling. There’s no greater feeling than discovering a hidden gem at a thrift shop and upcycling it into something new, especially when you save hundreds – sometimes thousands – of dollars.

    I love flipping through interior magazines, poring over gorgeous images on Pinterest and scrolling through home tours on social media.

    Compile your thrifting inventory. This should include the items you are especially looking for, such as a bedside table or a chest of drawers. It’s inevitable that you’ll get sidetracked – which is half the fun – but a list helps you focus when you start to feel overwhelmed, which sometimes happens.

    Always carry cash. It makes it easier to bargain.

    Pack plenty of blankets or towels in your car. These will protect the pieces you find and keep them cushioned from moving around in your vehicle too much.

    Pack a toolkit including antibacterial wipesto wipe down secondhand furniture, removing the dust and dirt to see what’s underneath; measuring tape to see what will fit in your car and home; a notebook filled with ideas, house plans and measurements plus a pencil to jot more down; paint swatches to check for colours that can easily be integrated into your home; and a screwdriver set in case you need to take furniture apart to fit it into your car.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen