Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK
sa 10. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 17. lipnja 2023. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Ingrid Bujis, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Toni Hall, Janet Raabe, Olivier Schweitzer, Wendy Zečić

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Martin Gannon, Jasenka Splivalo
 
Započeto u 17,00 sati.
 
Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :
DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 9. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2022. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2022. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2023. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.
Za zapisničara je izabrana Sara Radonić. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.
 
Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DEVETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.
 
Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2022. godini:
Upiti - Odgovaramo na sve upite u najkraćem roku.
 
Životinje: Primili smo oko 83 upita vezana uz životinje mailom, od kojih 32 o psima, 40 o mačkama, 4 o pticama, 6 o magarcima, 1 o konju. Još smo primili neke upite preko Feisa. Kao uvijek, upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske.
Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. Naša glavna uloga je objasniti ljudima, pogotovo strancima, šta treba raditi u različitim situacijama i kome se obratiti, kontaktirati nadležne vlasti kad treba i koristiti naše veze i društvene mreže za širiti vijesti, npr. kad se pas ili mačak izgubio, ili netko traži prijevoz za životinje do drugih mjesta.
 
Razni: Primili smo oko 41 upit u vezi okoliša, npr. o akcijama dezinsekcije i deratizacije, o sistemu gospodaranja smeća, o situaciji s pčelama i kako riješiti stršljene. Jedan gost u hotelu je nas pitao da li može zapaliti vatru vani da bi pripremio omiljen doručak za obitelj!
 
Volonteri: Drago nam je kad primamo (i to skoro svake godine) ponude od volontera. Njih uputimo prema onima kome najviše treba pomoć, pogotovo Jani u Dolu koja se brine za magarce i druge životinje i Amandi i Chris u Starom Gradu koji neumorno se brinu za ulične mačke.
 
Rad za mačke
Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni svima koji daju sve o sebi da bi njima pomogli. Pojedinci, što mještani što stranci, neumorno rade na spašavanju velikih i mali mački. Mi smo zahvalni lokalnim zajednicama što financiraju oređeni broj sterilizacija, to je puno pomoglo u smanjenju broja neželjenih mački. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje polako, ali je teško naći idealna mjesta gdje mačke neće smetati ljudima i gdje volonteri mogu lako održavati hranilice. U 2022.g. smo stavili jednu hranilicu u hotelu Maslina Resort u Starom Gradu, a u 2023.g. jednu na parkingu kod Plodina u Jelsi i drugu blizu hotela Hvar u Jelsi. Zahvalni smo svima koji su omogučili da projekt se ustvara.
 
U Gradu Hvaru pomoć za neželjene i ulične mačke je dobro organizirana, kako je objasnio Pročelnik Nino Pijanović: „Grad Hvar za predmetne slučajeve [izbaćene mačkice] svojim građanima omogućava: Besplatnu kastraciju i sterilizaciju u veterinarskoj ambulanti; Besplatno liječenje i veterinarsku obradu; Besplatnu hranu za ulične mačke koju građani mogu preuzeti; Besplatan prijevoz i azil u Kaštelima.” Ovo je izvrstan primjer za druge lokalne vlasti!
 
Rad za pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i su sadržani u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.
Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.
S velikim zadovoljstom 29.10.2022. smo primili jednu grupu iz Osnovne Škole u Jelsi koja je došla posjetiti naš prostor za pse u Pitvama. Ivica Drinković je demonstrirao dresuru uz pomoć njegovog psa Lukija i djeca su uživala u igrama sa psima.
 
Rad za društvo
Mi smo u više navrata upozorili lokalne vlasti u Jelsi da nema uopće pravih uvjeta za invalide u centru mjesta: npr. nema pravilnog pristupa od parkinga za invalide do Rive, niti kroz većinu zebra ; uglavnom nema odgovarajućeg pristupa za invalidska kolica preko zebre; novi javni WC nema uvjete za invalide. To sve usprkos obećanja da će „sve biti kako treba za invalide što se tiče nogostupa i puta kroz park” i da je pristup WC-u za invalidske kolice bio u planu. Nažalost do sada ništa toga nije se realiziralo a samo u Plodinama i Tommy-u ima WC za invalide.
 
Naš rad za okoliš
Pesticidi:
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša ali situacija je još uvijek očajna. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Na razini Europske unije smo sudjelovali u kampanjama za smanjiti pesticide u okolišu. Ali ta borba je gotovo 'misija nemoguća', jer sve se radi pod utjecajem velikih financijskih interesa. Biocidi i tzv 'sredstva za zaštitu okoliša' su dozvoljeni na temelju znanstvenih radova financiranih sa strane velikih tvrtaka koje proizvode pesticide. Mogući štetni učinci se ne uzimaju u obzir.
Biocidi su odobreni sa strane Europske agencije za kemikalije (ECHA) i u Hrvatskoj spadaju pod Ministarstvom zdravlja. 'Sredstva za zaštitu okoliša' imaju odobrenje od Europske Unije i u Hrvatskoj od Ministarstva poljoprivrede. Situacija je komplicirana. Npr. sredstvo Cipermetrin je odobren još 01.03.2006. s istekom 31.01.2029. (EU) i od 2006. do 31.05.2030. Cipermetrin je sastojak oko 53 proizvoda na popisu Ministarstva zdravstva, te oko 50 autorizacija pri ECHA-u; na popisu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede su 6 odobrenih proizvoda (lipanj 2023.). EU ga smatra 'kandidatom za zamjenu' (Candidate for substitution) ali ECHA ne (lipanj 2023.) Kod EU-a korištenje cipermetrina je uvjetno „dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.)”. Međutim godinama u akcijama obveznate dezinsekcije po cijelom Otoku Hvaru se prskaju proizvodi na bazi Cipermetrina na okolišu: u zamagljivanju najmanje tri puta kroz ljetnu sezonu (uglavnom proizvod Cipex 10E), i još za akcije dezinsekcije smetlišta (uglavnom Microfly). I to sve kad su biljke u cvatu.
Još jedan primjer je proizvod Closer na bazi Sulfoksaflora. Sulfoksaflor je odobren pri EU-u do 18.08.2025. a nije odobren pri ECHA-u. Closer je odobren pri FIS-u do 18.08.2026. Ministarstvo Poljoprivrede i Fitosanitarni Institut (FIS) je ga preporučio protiv karantenske vrste narančinog trnovitog štitastog moljca (aleurocanthus spiniferus); čak su fitosanitarni inspektori znali odrediti da se Closer obavezno koristi na stablima u vrtu na privatnom posjedu (na Hvaru u rujnu 2021.). Međutim u travnju 2022.g. Europska Komisija je zaključila da „se ne može isključiti rizik za pčele od uporaba sulfoksaflora na otvorenom. Stoga...potrebno i primjereno ograničiti odobrenje sulfoksaflora samo na uporabe u trajnim staklenicima.“
Rijetke zabrane najštetnijih pesticida sporo stupaju na snagu. Zabrane nisu efikasne, jer prodavači i korisnici nisu educirani u vezi kolateralne štete uzrokovane od pesticida. Npr. poljoprivrednici na Hvaru još uvijek koriste zabranjene pesticide poput originalnog Cidokora / Roundupa - a taj herbicid je zabranjen još 2016.g.!
Nije čudno da ima sve manje pčela i drugih korisnih insekata, zapravo svake godine bioraznolikost na Hvaru se vidljivo i tragično smanji.
 
Predsjednica Udruge Vivian Grisogono je opet poslala (na svoj trošak) uzorak kose na analizu u laboratoriji Kudzu Science u Francuskoj 24.11.2022. Nalazi su pokazali da je u kosi predsjednice Udruge pravi užas po pitanju prisutnih pesticida: pronađeni su 6 pesticida i to: 4,4-DDE (p.p'-DDE) - organoklorni pesticid, metabolit, uglavnom proizvod pretvorbe DDT-a (diklordifeniltrikloroetana), koji ima insekticidne osobine ali nije korišten kao kemijski pesticid; Aletrin - sintetički piretroid, insekticid; Fipronil sulfona -pirazol, glavni metabolit od insekticida fipronila; Imidakloprid - neonikotinoid, insekticid; Permetrin - sintetički piretroid, insekticid; Azoksistrobin - fungicid.
 
Ekološka radionica:
U suradnji s LAG-om 'Škoji' smo sudjelovali u organizaciji ekološke radionice u Jelsi pod naslovom 'Zna li Priroda bolje?'. Predavačica Andrea Vugrinović, savjetnica za ekološku i biodinamićku poljoprivredu je govorila, među ostalim, o najsuvremenijim metodama u agrikulturi, kako sačuvati zdravlje poljoprivrednika, stanovištva i pogotovo djece, kako sačuvati bioraznolikost u okolišu i kako doći do najvećih razina na tržištu poljoprivrede i turizma. Predavanje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.
 
Vidljivost u medijima. U 2022.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo naravno kao uvijek zahvalni njemu za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Bolje gnoj nego požar!” (07.04.2022.); „Na Hvaru pred sezonu napuštaju štenad, truju mačke...”(23.05.2022); „Na Hvaru će odbaćene plastike proizvoditi atraktivan nakit!” (31.05.2022.); „'Zatrovano zemlište' ili kako varkom p(r)otjerati nepozvane iz vinograda” (02.06.2022.) „Ruglo na Škoju” (29.06.2022.); „'Jelsa ide naprijed, ali su nam nužni čisti spremnici za otpad i oprano mjesto' - Dan Općine” (17.08.2022.); „Vinogradari, dobri primjeri su u Burgundiji” (18.10.2022.); „Bračni par iz Australije zatvorio je poslovnu priču u domovini i u srcu Dalmacije otvorio novu stranicu: ‘Prije četiri godine došli smo nakratko, a onda nas je zavela ljepota‘” (30.10.2022.). U časopisu 'Dobra kob': „Alarm s otoka. Opasnost prijeti gregulji i kaukulu” (veljača 2022.); „Hvar: želite udomiti psa, javite nam se!” (travanj 2022.); „Uroci „bježe” od rute“ (lipanj 2022.)
 
Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.
 
Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 4. Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2022. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.053,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 13.209,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2022. godine iznosilo je 5.509,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2022. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 9.449,00 kn.
Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.
Skupština donosi jednoglasno sljedeći:
ODLUKU:  USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 5. Program rada za 2023. godinu.
Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.
 
i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida
Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

Krajem rujna 2023.g. u Jelsi će udruga Anatomija otoka-centar za istraživanje i razvoj održati 11. simpozij Anatomija otoka. Tema je „Otok za stolom: mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja”. Suorganizatori ovog simpozija su Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, kod kojih je Debora Bunčuga, tajnica Udruge Eco Hvar, bila u svibnju na sastanku. Oni su zainteresirani za suradnju sa našom udrugom i gđa Marina Blagaić Bergman će nas kontaktirati tijekom srpnja kako bi se dogovorili o detaljima suradnje. Eco-Hvar im je interesantan za suradnju, posebno zbog naših aktivnosti u borbi oko korištenja pesticida. Naravno Eco Hvar će podržavati taj projekt i sudjelovati u njemo ukoliko je moguće.

ii. Mi ćemo organizirati testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.
iii. Aktivnosti vezane uz životinje
Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.
Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.
Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.
iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma
v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.
vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama
Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2023. GODINU.
 
Ad 6. Razno.
Uslijedila je opća rasprava o pitanjima postavljenim tijekom sastanka.
Marija Bunčuga izvijestila je da su korisnici pesticida sada strogo ograničeni novim propisima: primjerice, profesionalni korisnici mogu kupiti samo određenu količinu opasnih tvari prema veličini registriranih polja, a njihova kupnja se evidentira. Ovo je svakako korak naprijed, iako, kako su komentirali neki prisutni, time nije zaustavljen problem kupovine izvan Hrvatske, posebice iz Bosne i Hercegovine.
Dinka Barbić je spomenula da njezini gosti primječuju da ima više "divljih mačaka" u Korčuli nego u Jelsi. Raspravljamo da li su več vidljivi rezultati akcije sterilizacije uličnih mačaka.
Toni Hall komentirao je kako je kastracija muških mačaka, koju trenutno ne financira Općina Jelsa, važan dio kontrole mačje populacije. Toni je uveo i temu ponovnog podivljavanja otoka, što je dovelo do komentara o tome kako je teško kontrolirati postojeće populacije divljih svinja, koje svake godine uzrokuju značajne štete na usjevima.
Rupert Dawnay je sugerirao da je potrebna daljnja edukacija korisnika pesticida, što je naišlo na svesrdno odobravanje prisutnih. Trebalo bi pozvati više stručnjaka da drže predavanja i radionice lokalnim poljoprivrednicima i vrtlarima kako bi pokazali alternative kemijskim pesticidima.
 
Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2022. god.
 
Sastanak je službeno završio u 18:30
 
                  Sara Radonić                                                                       Vivian Grisogono MA(Oxon)
                  Zapisničar                                                                            Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Eco Environment News feeds

  • ‘My ideas are a little revolutionary’: ecologist Suzanne Simard on intelligent forests, the climate and her critics

    Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Create hedgehog havens – and seven other ways to help our prickly friends

    Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Mining made this US tribal area a toxic wasteland. This Indigenous nation brought it back to life

    The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • Some top US lobbying firms are working both sides of the Pfas issue at the same time

    Review from non-profit finds range of scenarios of firms simultaneously lobbying for and against Pfas regulations

    Some top US lobbying firms are simultaneously working both sides of the Pfas “forever chemicals” issue, raising serious conflict of interest questions and concerns that their activity is slowing states’ efforts to rein in the public health threat.

    The review of six states’ lobbying records conducted by the non-profit F-Minus found a range of scenarios in which firms lobbied both sides. Most common Pfas are linked to cancer. The lobbying firm Holland & Knight works for the American Chemistry Council, which represents the nation’s largest Pfas makers, and aggressively opposes most regulations. Simultaneously, Holland & Knight lobbies for the American Cancer Society.

    Continue reading...

  • ‘Drinking from a fetid pond’: superbug-creating genes found in UK’s largest lake

    Exclusive: Lough Neagh, which supplies drinking water for 40% of NI, contains genes resistant to last-resort antibiotics

    Genes capable of creating antibiotic-resistant superbugs have been detected in the UK’s largest lake, which supplies drinking water to about 40% of Northern Ireland.

    Testing of water from Lough Neagh, which has a surface area 26 times bigger than Windermere, found genes resistant to a wide range of antibiotics, including carbapenems – drugs reserved for life-threatening infections when all other treatments have failed.

    Continue reading...

  • Country diary: A dawn search for the rare black grouse | Eben Muse

    Ruabon grouse moor, Wrexham: Mating season is upon us. Will I be lucky enough to spot a courtship lek?

    I’m shooting grouse on the moor today. There are two kinds here: red grouse, a gamebird reared and shot in its thousands; and its larger, rarer cousin, the black grouse. The latter is supposedly spared by a ban that remains voluntary despite catastrophic declines in recent decades. As it’s not shooting season, which runs from August to mid-December, I shoulder a camera, not a shotgun, hoping to snap one of these increasingly rare birds.

    Springtime is when black grouse start to breed, so I arrive before dawn, which is when they lek – a courtship dance where they fan their tails, peck and scuffle with their rivals.

    Continue reading...

  • ‘Shockingly bad’: Nissan Leaf drivers voice anger over app shutdown

    Carmaker’s decision to drop NissanConnect EV app on relatively recent cars fuels warnings from experts

    Owners of some Nissan Leaf electric vehicles are angry after the carmaker announced it would shut down an app that lets them remotely control battery charging and other functions.

    Drivers of Leaf cars made before May 2019 and the e-NV200 van (produced until 2022) have been told that the NissanConnect EV app linked to their vehicles will “cease operation” from 30 March. This means they will lose remote services, including turning on the heating, and some map features.

    Continue reading...

  • Can scientists really resurrect the dodo? Inside the company that says it can

    Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • ‘The fish fled’: Nile fisherman earning more from collecting plastic than fish

    Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • The environmental cost of datacentres is rising. Is it time to quit AI?

    As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.