Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Known as ‘white gold’, lithium is among the most important mined elements on the planet – ideal for the rechargeable batteries used in tech products. Can Europe’s largest deposit bring prosperity to the local community?

    It looks more like the past than the future. A vast chasm scooped out of a scarred landscape, this is a Cornwall the summer holidaymakers don’t see: a former china clay pit near St Austell called Trelavour. I’m standing at the edge of the pit looking down with the man who says his plans for it will help the UK’s transition to renewable energy and bring back year-round jobs and prosperity to a part of the country that badly needs both. “And if I manage to make some money in the process, fantastic,” he says. “Though that is not what it’s about.”

    We’ll return to him shortly. But first to the past, when this story begins, about 275-280m years ago. “There was a continental collision at the time,” Frances Wall, professor of applied mineralogy at the Camborne School of Mines at the University of Exeter, explained to me before my visit. This collision caused the bottom of the Earth’s crust to melt, with the molten material rising higher in the crust and forming granite. “There are lots of different types of granite that intrude at different times, more than 10m years or so,” she says. “The rock is made of minerals and, if you’ve got the right composition in the original material and the right conditions, then within those minerals there are some called mica. Some of those micas contain lithium.”

    Continue reading...

  • A shortlist of 24 images has been selected for the wildlife photographer of the year people’s choice award. You can vote for your favourite image online. The winner will be announced on 25 March and shown from that date as part of the overall wildlife photographer of the year exhibition, which runs until 12 July at the Natural History Museum in London

    Continue reading...

  • Researchers say waste dumping and climate breakdown have contributed to rise in brick, concrete and glass on beaches

    As much as half of some British beaches’ coarse sediments may consist of human-made materials such as brick, concrete, glass and industrial waste, a study has suggested.

    Climate breakdown, which has caused more frequent and destructive coastal storms, has led to an increase in these substances on beaches. Six sites on the Firth of Forth, an estuary on Scotland’s east coast joining the River Forth to the North Sea, were surveyed to better understand the makeup of “urban beaches”.

    Continue reading...

  • Paying attention to the calls of our avian neighbours can reduce stress, find scientists in Germany

    Feeling stressed? Try a dose of birdsong to lift the spirits. A new study shows that paying attention to the treetop melodies of our feathered friends can boost wellbeing and bring down stress levels.

    Previous research has shown that people feel better in bird-rich environments, but Christoph Randler, from the University of Tübingen, and colleagues wanted to see if that warm fuzzy feeling translated into measurable physiological changes. They rigged up a park with loudspeakers playing the songs of rare birds and measured the blood pressure, heart rate and cortisol levels (a marker of stress) of volunteers before and after taking a 30-minute walk through the park. Some volunteers experienced the birdsong-enriched environment, some heard just natural birdsong, and some wore noise-cancelling headphones and heard no birdsong. Half of the recruits were asked to pay attention to the birdsong.

    Continue reading...

  • Inkpen, Berkshire: We’re paying the price now for a poor grass harvest, and the concern is that it isn’t a one-off bad year

    At this point in the year, when the growing season seems so far away, last summer’s hay harvest is most remembered, sometimes rued. The hottest summer followed the driest spring in over 100 years in southern England. And although making hay while the sun shines is genuinely crucial, rain is critical to growth. Last year produced a very poor harvest, and hay is now running out.

    Traditionally, two cuts are made, in late spring and summer, doubling the yield. It’s an ancient, ingenious and hopeful system, and in the case of meadow hay (rather than single-species ryegrass) it benefits nature, removing nutrient‑laden grass and encouraging biodiversity. But long-term studies show that as our weather patterns change, grass-growing potential has declined greatly over the last 80 years.

    Continue reading...

  • Ministers’ proposals to tackle ‘forever chemicals’ fail to match tougher stance taken in Europe, say experts

    Environmental campaigners have criticised a “crushingly disappointing” UK government plan to tackle “forever chemicals”, which they warn risks locking in decades of avoidable harm to people and the environment.

    The government said its Pfas action plan set out a “clear framework” of “coordinated action … to understand where these chemicals are coming from, how they spread and how to reduce public and environmental exposure”.

    Continue reading...

  • Chagossian people would be allowed to fish in area that has teemed with life since ban was introduced in 2010

    One of the most precious marine reserves in the world, home to sharks, turtles and rare tropical fish, will be opened to some fishing for the first time in 16 years under the UK government’s dealto hand back the Chagos Islands to Mauritius.

    Allowing non-commercial fishing in the marine protected area (MPA) is seen as an essential part of the Chagossian people’s return to the islands, as the community previously relied on fishing as their main livelihood. But some conservationists have raised the alarm, as nature has thrived in the waters of the Indian Ocean since it was protected from fishing.

    Continue reading...

  • With government action stalled and living in ‘inhumane’ conditions, families in San José are making plans to relocate

    In Emilio Peña Delgado’s home, several photos hang on the wall. One shows him standing in front of a statue with his wife and oldest son in the centre of San José and smiling. In another, his two sons sit in front of caricatures from the film Cars. For him, the photos capture moments of joy that feel distant when he returns home to La Carpio, a neighbourhood on the outskirts of Costa Rica’s capital.

    Delgado migrated with his family from Nicaragua to Costa Rica when he was 10, as his parents sought greater stability. When he started a family of his own, his greatest hope was to give his children the security he had lacked. But now, that hope is often interrupted by the threat of extreme weather events.

    Continue reading...

  • Support from more than 20 countries propels National Trust to its target to protect chalk figure and local wildlife

    It feels like a very British monument: a huge chalk figure carved into a steep Dorset hillside that for centuries has intrigued lovers of English folklore and legend. But an appeal to raise money to help protect the Cerne giant – and the wildlife that shares the landscape it towers over – has shown that its allure stretches far beyond the UK.

    Donations have flooded in from more than 20 countries including Australia, Japan and Iceland, and on Tuesday, the National Trust confirmed it had reached its fundraising target to buy land around the giant.

    Continue reading...

  • With some of Ukraine’s most valuable biodiversity sites and science facilities under occupation, experts at Sofiyivka Park in Uman are struggling to preserve the country’s natural history

    In the basement laboratory of the National Dendrological Park Sofiyivka, Larisa Kolder tends to dozens of specimens of Moehringia hypanicabetween power outages. Just months earlier, she and her team at this microclonal plant propagation laboratory in Uman, Ukraine, received 23 seeds of the rare flower.

    Listed as threatened in Ukraine’s Red Book of endangered species, Moehringiagrows nowhere else in the wild but the Mykolaiv region of Ukraine. Of those 23 seeds, only two grew into plants that Kolder and her colleagues could clone in their laboratory, but now her lab is home to a small grove of Moehringiaseedlings, including 80 that have put down roots in a small but vital win for biodiversity conservation amid Russia’s war with Ukraine.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen