Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: ‘Fish sludge’ in coastal waters now has nutrient levels equivalent to those in untreated effluent of country the size of Australia, report finds

    Norwegian fish farms are filling fjords and other coastal waters with nutrient pollution equivalent to the raw sewage of tens of millions of people each year, a report has found.

    Norway is the largest farmed salmon producer in the world, and nutrients in fish feed are excreted directly into coastal waters. Analysis from the Sunstone Institute found that Norwegian aquaculture released 75,000 tonnes of nitrogen, 13,000 tonnes of phosphorus and 360,000 tonnes of organic carbon in 2025.

    Continue reading...

  • Appeal launched to buy Nottinghamshire cottage, where tree was planted in 19th century, and turn it into heritage centre

    Campaigners have launched an appeal to try to save for the nation the mother tree of perhaps the most popular cooking apple in the world.

    The original bramley apple tree, which grows in the garden of a cottage in Southwell, Nottinghamshire, is for sale, with the cottage put on the market by its owner, Nottingham Trent University.

    Continue reading...

  • Orban Wallace’s documentary avoids big clashes between landowners and campaigners in favour of wide-ranging exploration

    Orban Wallace’s film about the right-to-roam movement shows us a campaigning group with a simple, reasonable aim: to give walkers in England and Wales the same rights that people have in Scotland, courtesy of the Scottish Outdoor Access Code, brought into being by the Land Reform (Scotland) Act of 2003. There, walkers have the right to temporary, non-motorised access – which is to say walking, cycling and camping, carried out responsibly – to most land, public or private. These rights have now existed for some time without the apocalyptic end to the countryside as we know it.

    Whether some in the right-to-roam movement in England want something more than that, or are prepared to protest more vehemently than simply organising peaceful mass trespass events, is another question. The film interviews landowners such as Francis Fulford, who has long been the media’s favourite outspoken reactionary toff, a sort of posh version of Viz Comic’s Farmer Palmer, snarling “Get off my land”. There are other, more thoughtful landowners, including Hugh Inge-Innes-Lillingston, who cheerfully admits how silly his name is, and is open to developing new ideas about managed access. As far as profiteering goes, I found myself thinking of a remark made by Tara Palmer-Tomkinson: “Land doesn’t really bring in a lot of money until they build a motorway through it.”

    Continue reading...

  • Exclusive: Minister says proposals show government’s ambition, as it faces unprecedented pressure from Greens

    Tree nurseries could be built at prisons, and military ranges could be turned into heathland or peat bogs as part of an ambitious plan to make government land more nature-friendly, the environment secretary has said.

    Speaking before elections this week in which Labour is under pressure from the Green party, Emma Reynolds said such projects showed the government’s intent in restoring natural habitats.

    Continue reading...

  • Buxton, Derbyshire: A glimpse of gloop in the water, a hasty net purchase, and it was confirmed – palmate newts have moved in. But how long had they been there?

    It has been a source of excitement for weeks that we have found ourselves custodians of newts. Judging by the numbers present and the age of our pond, they have probably been here at least a decade. Yet neither our neighbours nor our predecessors at the address knew of any.

    I happened to notice a gloop of air rise at the pond surface. That glimpse triggered a few minutes’ scrutiny, and lo, there it was: a palmate newt. It led to a hasty net purchase. Several days later, at the first speculative sweep of the mesh, with which we had hoped to catch at least a single example, it came up with nine. They have been the talk of the house ever since.

    Continue reading...

  • Lobbyist Tara Singh says stripping projects of subsidy contracts would undermine investor confidence in UK

    Britain could be beset by levels of economic chaos last seen under Liz Truss if a Reform UK government were to fulfil its promise to strip renewable energy projects of subsidy contracts, according to the industry’s chief lobbyist.

    The anti-renewables policy put forward by Nigel Farage’s populist party would severely undermine investor confidence in the energy industry and across the wider UK economy, the new chief executive of RenewableUK said.

    Continue reading...

  • International Energy Agency analysis shows methane leaks remained at near-record highs in 2025

    Methane emissions from the energy sector remained at near record levels in 2025, the International Energy Agency has concluded.

    Tackling the emissions could make billions of cubic metres of gas available to international markets, a top priority as the war in the Middle East squeezes energy supplies, the IEA said in a report.

    Continue reading...

  • Group that worked with AOC and Bernie Sanders seeks to counter claim that climate policy is politically toxic

    Americans do not care about the climate crisis, only economic issues: that’s the message some wonks have put forth in the past year, as the Trump administration has dismantled environmental protections. But the shift away from climate is misguided, an influential group of progressives is arguing.

    “The climate crisis is a core driver of the cost-of-living crisis and instability we see across the economy,” says a new policy platform from left-leaning thinktank Climate and Community Institute (CCI).

    Continue reading...

  • In December 1982, South African Rodney Wilkinson walked four bombs into Koeberg power station – the crown jewel of the apartheid state – pulled the pins and then left on his bicycle. How did he do it?

    At 21, Rodney Wilkinson was the best fencer in South Africa: national champion in foil and sabre, second in epee. He had toured Europe and Argentina. He had not stood on the Olympic podium, because South Africa was banned. The apartheid state had taken that from him, along with everything else it took from everyone.

    One evening in August 1971, Wilkinson stood in the gym at the University of the Witwatersrand in Johannesburg, foil in hand. He was facing his coach Vincent Bonfil, a 25-year-old Englishman who had represented Britain as a reserve at the 1968 Mexico Olympics, and who was now in Johannesburg finishing a master’s thesis in metallurgy. They were working on a technique in which both fencers lunge simultaneously, and the one who reads the other’s move a split second earlier wins the point. They came at each other. Wilkinson’s foil caught the edge of Bonfil’s sleeve. There was a pop.

    Continue reading...

  • Melbourne zoo’s new breeding centre hopes to safeguard the future of the critically endangered Victorian grassland earless dragon

    The dragons’ lair looks deceptively ordinary: a pair of pale green portables, tucked behind the reptile enclosure at Melbourne zoo.

    But the plain exterior belies its hidden treasures. Inside, dozens of Victorian grassland earless dragons, blissfully unaware of their status as Australia’s most imperilled reptile, are basking on rocks, gobbling up crickets or lapping up “dew”, expertly misted by their keeper Zac Harkin.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen