Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 5. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 4. lipnja 2018. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 5. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 04. lipnja 2018. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica i članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Lesley Brenner, Peter Brenner, Željko Bucat, Ingrid Buijs, Branko Bunčuga, Peter Elborn, Anna Maria Katičić, Branka Poulton, Titica Roschka,

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Marina Bandelli, Goga Borić, Katia Dawnay, Anita Drinković, Bob Parfitt, Vilma Plazonja, Rihard Russian, Jasenka Splivalo, Mihovil Stipišić, Tanja Tomić

Započeto u 18:30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika s 4. godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2017. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2017. godinu

  5. Donošenje Plana rada Udruge za 2018. godinu

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Debora Bunčuga.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ČETVRTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2017. godini:

Izvanredna skupština Udruge „ECO HVAR“ je održana dana 23. kolovoza 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' , kad su donosene odluke da se usvajaju izvješće o radu Udruge za prvi dio 2017.godine, te prijedlog Predsjednice da Nada Kozulić kao Dopredsjednica bude ovlaštena za zastupanje udruge.

U 2017. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefon0m s raznim pitanjima, od "da li se uzgaja ekološka pšenica na Hvaru?" do "da li možete nam pomoći u traženju izglubljenog prstena?". Uglavnom su pitanja bila u vezi naših glavnih aktivnosti, dakle životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 48 upita vezanih za životinje, od kojih 32 o psima, ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, uključujući otok Brač, Tućepe pa čak i Istru. Mnogi, pogotovo stranci, su se žalili da su vidjeli pse koji su maltretirani i držani u lošim uvjetima. Neki su nas obavjestili da su vidjeli pse lutalice, a neki vlasnici pasa su nam se obratili za pomoć u traženju ljubimaca.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji se zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Neki slučajevi su dobro završili, kad su psi izgubljeni pa pronađeni, ili su lutalice našle nove domove. Međutim, žao nam je da smo rijetko dobili adekvatan odgovor od komunalnih redara, tako da mnogi problemi nisu riješeni.

U Starom Gradu možemo pohvaliti suradnju gradonačelnika, veterinara i gospode Amande Blanch. 30ak mačaka je sterilizirano i suradnja se nastavlja.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. U suradnji sa 'Listom za ponos mista' (Hvar), Udruga Eco Hvar je pomogla u organizaciji predavanja g. Vjerana Piršića iz Otoka Krka, pod naslovom 'Kako smo riješili sve naše otočke probleme i uspješno započeli novi ciklus (održivog) razvoja'. Predavanje je bilo u Lođi u Hvaru 18.04.2017.g., i u svećanoj dvorani Općine Jelsa 19.04.2017.g. Glavne teme bile su gospodarenje otpadom i održivi turizam. Jedan značajan uspjeh na Krku (koji bi dobro došao i Hvaru) bio je ujedinjenje prijašnih odvojenih firmi u jednu komunalnu tvrtku za cijeli otok.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom. Uočene su mnoge loše navike naših sugradana u vezi s očuvanjem okoliša, nagomilavanjem i odlaganjem smeća na neadekvatnim površinama. Period Uskrsa (Uskrs je bio 16. travnja u 2017. godini) je opet za Udrugu Eco Hvar bio razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije da po putu ne bacaju smeće. Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurao koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Herbicidi. Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila upozoravati ljude na opasnosti od uporabe pesticide, kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Program dezinsekcije i deratizacije. Najveća borba naše udruge odnosila se na korištenje insekticida. Dezinsekcija i dalje predstavlja veliki problem. Pčela ima sve manje, a pčelari uopće nisu upoznati kad će se prskati protiv komaraca, potpuno su neinformirani, iako bi se po pravilima trebale uvesti posebne mjere kad se rade akcije dezinsekcije.

Ptice pjevice su ozbiljno ugrožene, njihova populacija se bitno smanjila, upozoravaju nas promatrači.

Trebale su godine da doznamo istinu, od 2011. godine Vivian Grisogono počela je postavljati pitanja. Zadnje četiri godine uporno i ozbiljno pitamo nadležne, no teško dolazimo do odgovora. Ukazali smo vlastima na nepravilnosti, npr. korišćenje nedozvoljenih sredstava, manjka adekvatnog upozorenja, manjka transparentnosti itd, ali nismo dobili odgovore koje smo očekivali, mada imamo znanstvene dokaze o opasnostima koje ovakvo prskanje donosi. Korespondencija je objavljena na našem portalu.

Što se tiče deratizacije, istaknuli smo, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama i da otrov koji se dijeli je zabranjen već od 2013.g., što je očito protiv pravila.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Objavljen je 41 članak tijekom 2017. godine. Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2018. pokazuju da je naslovna stranica prešla 101.000 „klikova“, a najčitaniji tekst je o insekticidima 'Prskanje otrova - za i porotiv' / 'Insect spraying - pros and cons' je prešao 75.000.

Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u, Mihovilu Stipišiću i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 370 pratioca.

v) Portal je donio dobar rezultat koji se vidi, jer stranci sve više pokazuju interes za prirodu na Hvaru, što biljke, što ptice, zbog naših tekstova. Npr., u srpnju 2017. su došli na Hvar Will Rose i Eugeni Dunster, s namjerom vidjeti pčelarice. Steve Jones, koji redovno piše za naš portal o pticama na Hvaru pokazao je gdje “stanuju” te ptice. Zahvaljujemo Steve-u za trud i pažnju, te našim gostima koji su nam poslali krasne slike iz njihove posjete.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Vivian Grisogono prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2017. godini, koje je pokazalo da je udruga ostvarila prihode od 7.035 kn u izvještajom razdoblju, i rashode od 5.457 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 11.833,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine, Na kraju 2017 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 14.259,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU.

Ad 5. Progam za 2018. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru, i otvaranje hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2018. GODINU.

Ad 6. Razno.

Gospodin Peter Elborn objasnio je situaciju u vezi s organizacijom izložbe fotografija učenika OŠ Jelsa u Londonu, koja je bila spomenuta na Skupštini prošle godine. Izložba nije se još realizirana, nego će se održati čim se u Veleposlanstvu stvore uvjeti, jer se još preureduju prostori koji imaju tu namjenu.

G. Branko Bunčuga predlaže suradnju sa udrugom maslinara Sv. Špirijun, u smislu da se organizira predavanje o štetnostima prskanja uobičajenim otrovima, te da se pokuša osvijestiti maslinare i ukazati im na ekološke načine tretiranja maslina. Gospodin Miki bi bio izvrsna osoba za to predavanje, on radi pripravke (juhe) od biljaka koje mogu u potpunosti zamijeniti otrove.

G. Željko Bucat spominje da Općina uskoro daje u zakup oko 40 hektara vrijedne zemlje i predlaže da mi kao udruga pokušamo utjecati da jedan od uvjeta zakupa bude ekološka proizvodnja. Kako su svi prisutni se složili, Udruga je preuzeo zadatak da će uputiti dopis Općini.

Gđa. Lesley Brenner predlaže da Udruga ostvari suradnju sa nekom radio postajom, najbolje bi bilo radio Splitom kako bi u okviru poljoprivredne emisije mogli savjetovati gradane o eko uzgoju i slično.

Gda. Ingrid Bujis predlaže da se na kupalištima postave table upozorenja za smeće.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Nažalost, iako Škola u Jelsi je 'Ekološka Škola', djeca nisu još svjesna da ne smiju bacati smeće okolo, što se vidi svaki dan blizu dučana i autobusne stanice, gdje se djeca skupljaju poslije škole.

Na kraju stastanka Vivian Grisogono je pročitala pozdrave g. Boba Parfitta, član Rotary Kluba u Engleskoj, koji je od 1992.g. pomogao ljudima u Hrvatskoj: "Žao mi da ne mogu biti s Vama. Samo bi Vam rekao: Vi imate prekrasan otok, koji stvarno vrijedi sačuvati - Bravo!"

Sastanak je službeno završio u 20:00. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Debora Bunčuga                                                                                                                                                                                          Vivian Grisogono

Zapisničar                                                                                                                                                                                                     Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Eco Environment News feeds

  • Move to dismantle $368m sea observatory initiative faced opposition from experts and lawmakers

    The Donald Trump administration has reversed its decision to dismantle a $368m deep-sea observation system following an outcry from lawmakers and ocean experts.

    On Thursday, the National Science Foundation announced that it would halt plans to dismantle the Ocean Observatories Initiative, stating: “effective immediately, [it] will not proceed with further removal or descoping of equipment from the remaining arrays and will continue operations including planned maintenance”.

    Continue reading...

  • Expansion could also hit access to housing, education, healthcare, open spaces and transport, analysis says

    Construction of a third runway at Heathrow is likely to have significant adverse effects on the health and wellbeing of up to 3 million people living nearby, an official report has said, as the government launched the next stage of its rapid airport expansion plan.

    An analysis for the Department for Transport (DfT) has found that expanding London’s hub airport could have “major adverse” impacts on the health of the most local population.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: The melting of the Arctic’s summer sea ice is the most visible upshot of the climate crisis. Refreezing it might be a long shot – but do drastic times call for drastic measures?

    Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Speeding across rapidly melting Arctic ice on a snowmobile gave me a vivid feel for its beauty and fragility. The brilliant white landscape gleamed ahead, while the sky blue pools of meltwater jetted up on to my boots.

    When I visited Cambridge Bay in northern Canada at the start of this month, the melt season had hit with brutal speed: temperatures were 5-10C above normal, kickstarting the melting almost overnight.

    Why farmers see Colombia’s knife-edge election as a battle for the Amazon’s future

    Jamaica’s beach access crisis: ‘We shouldn’t be forced to fight for what is already ours’

    ‘The Antarctic is the last frontier’: the quest to save Shackleton’s Endurance

    Continue reading...

  • Scientists are examining how ‘blood rain’ affects soil microbiome, with Portuguese vineyards a particular focus

    Dust events, when thousands of tonnes of fine sand whipped up from the Sahara are dumped over Europe, are becoming more intense. These sometimes produce “blood rain” that leaves visible red streaks, and while generally harmless, the dust is not sterile but brings a freight of microorganisms.

    One big concern is how imported microbes may affect the soil microbiome and impact agricultural fertility and crop yield. Southern Portugal lies along one of the main deposition routes for Saharan dust, and the effect on vineyards in particular is a growing concern. A team from the University of Lisbon carried out genomic mapping of microbes in dust samples from 2022’s Storm Celia.

    Continue reading...

  • The warming caused by climate breakdown in the landlocked east Asian country is transforming its fragile ecosystem

    As the climate crisis accelerates, Mongolia is warming rapidly, transforming the country’s cryosphere, including some of the most southerly permafrost landscapes in the northern hemisphere.

    Although rarely associated with the Arctic, Mongolia has a remarkably cold climate. Ulaanbaatar is the coldest capital city in the world, and a substantial portion of the country lies within the Arctic Ocean drainage basin. As a result, many of the physical and ecological processes occurring here resemble those found at much higher latitudes.

    People in Khövsgöl province say they have observed an increase in the number of arrivals of migratory birds from China in recent years, consuming large quantities of fish in the region’s lakes. In northern Mongolia, communities closely tied to fishing, herding and tourism are witnessing the visible transformation of fragile freshwater ecosystems shaped by climate breakdown and the changing cryosphere.

    Historical surveys conducted in the 1970s suggested that nearly 63% of Mongolia was underlain by permafrost. Today, estimates indicate that only 26% to 29% remains. Unlike the ice-rich permafrost of Siberia, Canada or Alaska, much of Mongolia’s permafrost is relatively warm, thin and dry, making it particularly sensitive to rising temperatures. Climate change is the primary reason for this decline, although local pressures such as overgrazing can further accelerate thaw by removing the vegetation that insulates the ground – Nikolay Shiklomanov, a professor in the department of geography and environment at George Washington University

    Continue reading...

  • Veteran campaigner Robin Hanbury-Tenison is raising money for a research station near his home in Cornwall

    Pedalling on water for more than a hundred miles in a heatwave, pushed back by east winds and having to navigate 31 locks would be a challenge for anybody. But when that body is 90 years old, with a bad knee, failing balance and malfunctioning arms and shoulders, it’s a herculean feat.

    Rainforest campaigner Robin Hanbury-Tenison, 90, is pedalling 104 miles down the River Thames from Oxford to Richmond on a water-bike to raise money for a unique research station which is being built to study Britain’s temperate rainforest.

    Continue reading...

  • Portsmouth, Hampshire: A huge conservation effort is under way to restore native oysters to the Solent, and I was on hand to help give them a pre-release spa day

    Native oysters (Ostrea edulis) have been harvested from Chichester Harbour since Roman times, but due to overfishing, disease, pollution and competition from invasive Pacific oysters (Magallana gigas), the population has declined by 96% over the past century.

    The Solent Oyster Restoration Project is working to restore reefs by reseeding them with juveniles and installing cages containing a high density of mature broodstock beneath pontoons, to facilitate the release of millions of larvae.

    Continue reading...

  • As demand soars, the country’s mangrove forests and the livelihoods of shellfish gatherers are under threat from encroaching farms and unchecked pollution

    At low tide, Johana Carolina Cruz Potes steps into the mudflats around Isla Costa Rica, in Ecuador’s Jambelí Archipelago. Holding a bucket and a short metal hook, she probes the tangled roots of a mangrove patch, searching for conchanegra, black-shelled cockles, buried beneath the sludge.

    Cruz Potes has done this work since she was nine, when she first followed her father into the mud. But earning a living from shellfish gathering – often the only income for families here – has become harder as grounds shrink and catches decline.

    Continue reading...

  • A prospecting company’s search for gold has the town of Lone Pine and Indigenous leaders on edge, as the Trump administration greenlights new projects across the American west

    Lone Pine, population 1,882, lies along a stretch of California highway framed by the vast Inyo mountains and a sweeping desert landscape of sagebrush and dunes.

    It’s the type of small town tourists drive through en route to Death Valley; where hikers get a motel room between Pacific Crest Trail treks. But amid the quiet downtown strip of bars and shops, there are signs of a battle brewing under the town’s sleepy surface.

    Continue reading...

  • More than half of Ayetoro – a Christian utopia founded in the 1940s – has been lost to the ocean, and its remaining people are running out of options

    In the early hours of 15 February 2019, the Atlantic Ocean came for Arowo Victoria’s livelihood. The 60-year-old retired midwife was asleep when neighbours began banging on her door, shouting that the sea had started covering buildings along the nearby coastline.

    By the time she got to her small shop, she discovered that the Atlantic had already swept it away, destroying the business she had built with borrowed money after retirement.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen