Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 5. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 4. lipnja 2018. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 5. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 04. lipnja 2018. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica i članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Lesley Brenner, Peter Brenner, Željko Bucat, Ingrid Buijs, Branko Bunčuga, Peter Elborn, Anna Maria Katičić, Branka Poulton, Titica Roschka,

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Marina Bandelli, Goga Borić, Katia Dawnay, Anita Drinković, Bob Parfitt, Vilma Plazonja, Rihard Russian, Jasenka Splivalo, Mihovil Stipišić, Tanja Tomić

Započeto u 18:30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika s 4. godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2017. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2017. godinu

  5. Donošenje Plana rada Udruge za 2018. godinu

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Debora Bunčuga.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ČETVRTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2017. godini:

Izvanredna skupština Udruge „ECO HVAR“ je održana dana 23. kolovoza 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' , kad su donosene odluke da se usvajaju izvješće o radu Udruge za prvi dio 2017.godine, te prijedlog Predsjednice da Nada Kozulić kao Dopredsjednica bude ovlaštena za zastupanje udruge.

U 2017. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefon0m s raznim pitanjima, od "da li se uzgaja ekološka pšenica na Hvaru?" do "da li možete nam pomoći u traženju izglubljenog prstena?". Uglavnom su pitanja bila u vezi naših glavnih aktivnosti, dakle životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 48 upita vezanih za životinje, od kojih 32 o psima, ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, uključujući otok Brač, Tućepe pa čak i Istru. Mnogi, pogotovo stranci, su se žalili da su vidjeli pse koji su maltretirani i držani u lošim uvjetima. Neki su nas obavjestili da su vidjeli pse lutalice, a neki vlasnici pasa su nam se obratili za pomoć u traženju ljubimaca.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji se zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Neki slučajevi su dobro završili, kad su psi izgubljeni pa pronađeni, ili su lutalice našle nove domove. Međutim, žao nam je da smo rijetko dobili adekvatan odgovor od komunalnih redara, tako da mnogi problemi nisu riješeni.

U Starom Gradu možemo pohvaliti suradnju gradonačelnika, veterinara i gospode Amande Blanch. 30ak mačaka je sterilizirano i suradnja se nastavlja.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. U suradnji sa 'Listom za ponos mista' (Hvar), Udruga Eco Hvar je pomogla u organizaciji predavanja g. Vjerana Piršića iz Otoka Krka, pod naslovom 'Kako smo riješili sve naše otočke probleme i uspješno započeli novi ciklus (održivog) razvoja'. Predavanje je bilo u Lođi u Hvaru 18.04.2017.g., i u svećanoj dvorani Općine Jelsa 19.04.2017.g. Glavne teme bile su gospodarenje otpadom i održivi turizam. Jedan značajan uspjeh na Krku (koji bi dobro došao i Hvaru) bio je ujedinjenje prijašnih odvojenih firmi u jednu komunalnu tvrtku za cijeli otok.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom. Uočene su mnoge loše navike naših sugradana u vezi s očuvanjem okoliša, nagomilavanjem i odlaganjem smeća na neadekvatnim površinama. Period Uskrsa (Uskrs je bio 16. travnja u 2017. godini) je opet za Udrugu Eco Hvar bio razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije da po putu ne bacaju smeće. Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurao koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Herbicidi. Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila upozoravati ljude na opasnosti od uporabe pesticide, kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Program dezinsekcije i deratizacije. Najveća borba naše udruge odnosila se na korištenje insekticida. Dezinsekcija i dalje predstavlja veliki problem. Pčela ima sve manje, a pčelari uopće nisu upoznati kad će se prskati protiv komaraca, potpuno su neinformirani, iako bi se po pravilima trebale uvesti posebne mjere kad se rade akcije dezinsekcije.

Ptice pjevice su ozbiljno ugrožene, njihova populacija se bitno smanjila, upozoravaju nas promatrači.

Trebale su godine da doznamo istinu, od 2011. godine Vivian Grisogono počela je postavljati pitanja. Zadnje četiri godine uporno i ozbiljno pitamo nadležne, no teško dolazimo do odgovora. Ukazali smo vlastima na nepravilnosti, npr. korišćenje nedozvoljenih sredstava, manjka adekvatnog upozorenja, manjka transparentnosti itd, ali nismo dobili odgovore koje smo očekivali, mada imamo znanstvene dokaze o opasnostima koje ovakvo prskanje donosi. Korespondencija je objavljena na našem portalu.

Što se tiče deratizacije, istaknuli smo, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama i da otrov koji se dijeli je zabranjen već od 2013.g., što je očito protiv pravila.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Objavljen je 41 članak tijekom 2017. godine. Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2018. pokazuju da je naslovna stranica prešla 101.000 „klikova“, a najčitaniji tekst je o insekticidima 'Prskanje otrova - za i porotiv' / 'Insect spraying - pros and cons' je prešao 75.000.

Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u, Mihovilu Stipišiću i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 370 pratioca.

v) Portal je donio dobar rezultat koji se vidi, jer stranci sve više pokazuju interes za prirodu na Hvaru, što biljke, što ptice, zbog naših tekstova. Npr., u srpnju 2017. su došli na Hvar Will Rose i Eugeni Dunster, s namjerom vidjeti pčelarice. Steve Jones, koji redovno piše za naš portal o pticama na Hvaru pokazao je gdje “stanuju” te ptice. Zahvaljujemo Steve-u za trud i pažnju, te našim gostima koji su nam poslali krasne slike iz njihove posjete.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Vivian Grisogono prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2017. godini, koje je pokazalo da je udruga ostvarila prihode od 7.035 kn u izvještajom razdoblju, i rashode od 5.457 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 11.833,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine, Na kraju 2017 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 14.259,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU.

Ad 5. Progam za 2018. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru, i otvaranje hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2018. GODINU.

Ad 6. Razno.

Gospodin Peter Elborn objasnio je situaciju u vezi s organizacijom izložbe fotografija učenika OŠ Jelsa u Londonu, koja je bila spomenuta na Skupštini prošle godine. Izložba nije se još realizirana, nego će se održati čim se u Veleposlanstvu stvore uvjeti, jer se još preureduju prostori koji imaju tu namjenu.

G. Branko Bunčuga predlaže suradnju sa udrugom maslinara Sv. Špirijun, u smislu da se organizira predavanje o štetnostima prskanja uobičajenim otrovima, te da se pokuša osvijestiti maslinare i ukazati im na ekološke načine tretiranja maslina. Gospodin Miki bi bio izvrsna osoba za to predavanje, on radi pripravke (juhe) od biljaka koje mogu u potpunosti zamijeniti otrove.

G. Željko Bucat spominje da Općina uskoro daje u zakup oko 40 hektara vrijedne zemlje i predlaže da mi kao udruga pokušamo utjecati da jedan od uvjeta zakupa bude ekološka proizvodnja. Kako su svi prisutni se složili, Udruga je preuzeo zadatak da će uputiti dopis Općini.

Gđa. Lesley Brenner predlaže da Udruga ostvari suradnju sa nekom radio postajom, najbolje bi bilo radio Splitom kako bi u okviru poljoprivredne emisije mogli savjetovati gradane o eko uzgoju i slično.

Gda. Ingrid Bujis predlaže da se na kupalištima postave table upozorenja za smeće.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Nažalost, iako Škola u Jelsi je 'Ekološka Škola', djeca nisu još svjesna da ne smiju bacati smeće okolo, što se vidi svaki dan blizu dučana i autobusne stanice, gdje se djeca skupljaju poslije škole.

Na kraju stastanka Vivian Grisogono je pročitala pozdrave g. Boba Parfitta, član Rotary Kluba u Engleskoj, koji je od 1992.g. pomogao ljudima u Hrvatskoj: "Žao mi da ne mogu biti s Vama. Samo bi Vam rekao: Vi imate prekrasan otok, koji stvarno vrijedi sačuvati - Bravo!"

Sastanak je službeno završio u 20:00. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Debora Bunčuga                                                                                                                                                                                          Vivian Grisogono

Zapisničar                                                                                                                                                                                                     Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Eco Environment News feeds

  • Known as ‘white gold’, lithium is among the most important mined elements on the planet – ideal for the rechargeable batteries used in tech products. Can Europe’s largest deposit bring prosperity to the local community?

    It looks more like the past than the future. A vast chasm scooped out of a scarred landscape, this is a Cornwall the summer holidaymakers don’t see: a former china clay pit near St Austell called Trelavour. I’m standing at the edge of the pit looking down with the man who says his plans for it will help the UK’s transition to renewable energy and bring back year-round jobs and prosperity to a part of the country that badly needs both. “And if I manage to make some money in the process, fantastic,” he says. “Though that is not what it’s about.”

    We’ll return to him shortly. But first to the past, when this story begins, about 275-280m years ago. “There was a continental collision at the time,” Frances Wall, professor of applied mineralogy at the Camborne School of Mines at the University of Exeter, explained to me before my visit. This collision caused the bottom of the Earth’s crust to melt, with the molten material rising higher in the crust and forming granite. “There are lots of different types of granite that intrude at different times, more than 10m years or so,” she says. “The rock is made of minerals and, if you’ve got the right composition in the original material and the right conditions, then within those minerals there are some called mica. Some of those micas contain lithium.”

    Continue reading...

  • A shortlist of 24 images has been selected for the wildlife photographer of the year people’s choice award. You can vote for your favourite image online. The winner will be announced on 25 March and shown from that date as part of the overall wildlife photographer of the year exhibition, which runs until 12 July at the Natural History Museum in London

    Continue reading...

  • Researchers say waste dumping and climate breakdown have contributed to rise in brick, concrete and glass on beaches

    As much as half of some British beaches’ coarse sediments may consist of human-made materials such as brick, concrete, glass and industrial waste, a study has suggested.

    Climate breakdown, which has caused more frequent and destructive coastal storms, has led to an increase in these substances on beaches. Six sites on the Firth of Forth, an estuary on Scotland’s east coast joining the River Forth to the North Sea, were surveyed to better understand the makeup of “urban beaches”.

    Continue reading...

  • Inkpen, Berkshire: We’re paying the price now for a poor grass harvest, and the concern is that it isn’t a one-off bad year

    At this point in the year, when the growing season seems so far away, last summer’s hay harvest is most remembered, sometimes rued. The hottest summer followed the driest spring in over 100 years in southern England. And although making hay while the sun shines is genuinely crucial, rain is critical to growth. Last year produced a very poor harvest, and hay is now running out.

    Traditionally, two cuts are made, in late spring and summer, doubling the yield. It’s an ancient, ingenious and hopeful system, and in the case of meadow hay (rather than single-species ryegrass) it benefits nature, removing nutrient‑laden grass and encouraging biodiversity. But long-term studies show that as our weather patterns change, grass-growing potential has declined greatly over the last 80 years.

    Continue reading...

  • Paying attention to the calls of our avian neighbours can reduce stress, find scientists in Germany

    Feeling stressed? Try a dose of birdsong to lift the spirits. A new study shows that paying attention to the treetop melodies of our feathered friends can boost wellbeing and bring down stress levels.

    Previous research has shown that people feel better in bird-rich environments, but Christoph Randler, from the University of Tübingen, and colleagues wanted to see if that warm fuzzy feeling translated into measurable physiological changes. They rigged up a park with loudspeakers playing the songs of rare birds and measured the blood pressure, heart rate and cortisol levels (a marker of stress) of volunteers before and after taking a 30-minute walk through the park. Some volunteers experienced the birdsong-enriched environment, some heard just natural birdsong, and some wore noise-cancelling headphones and heard no birdsong. Half of the recruits were asked to pay attention to the birdsong.

    Continue reading...

  • My dad, John Barkham, who has died aged 82, was an inspirational teacher of ecology and a lifelong naturalist. As the first ecologist to join the new University of East Anglia in 1969, he taught students over three decades in the pioneering School of Environmental Sciences.

    After studying the person-centred theories of Carl Rogers, whom he visited in California, John experimented with bold new teaching techniques, one year informing baffled students that they would design their own syllabus and teach themselves.

    Continue reading...

  • Ministers’ proposals to tackle ‘forever chemicals’ fail to match tougher stance taken in Europe, say experts

    Environmental campaigners have criticised a “crushingly disappointing” UK government plan to tackle “forever chemicals”, which they warn risks locking in decades of avoidable harm to people and the environment.

    The government said its Pfas action plan set out a “clear framework” of “coordinated action … to understand where these chemicals are coming from, how they spread and how to reduce public and environmental exposure”.

    Continue reading...

  • With government action stalled and living in ‘inhumane’ conditions, families in San José are making plans to relocate

    In Emilio Peña Delgado’s home, several photos hang on the wall. One shows him standing in front of a statue with his wife and oldest son in the centre of San José and smiling. In another, his two sons sit in front of caricatures from the film Cars. For him, the photos capture moments of joy that feel distant when he returns home to La Carpio, a neighbourhood on the outskirts of Costa Rica’s capital.

    Delgado migrated with his family from Nicaragua to Costa Rica when he was 10, as his parents sought greater stability. When he started a family of his own, his greatest hope was to give his children the security he had lacked. But now, that hope is often interrupted by the threat of extreme weather events.

    Continue reading...

  • Support from more than 20 countries propels National Trust to its target to protect chalk figure and local wildlife

    It feels like a very British monument: a huge chalk figure carved into a steep Dorset hillside that for centuries has intrigued lovers of English folklore and legend. But an appeal to raise money to help protect the Cerne giant – and the wildlife that shares the landscape it towers over – has shown that its allure stretches far beyond the UK.

    Donations have flooded in from more than 20 countries including Australia, Japan and Iceland, and on Tuesday, the National Trust confirmed it had reached its fundraising target to buy land around the giant.

    Continue reading...

  • With some of Ukraine’s most valuable biodiversity sites and science facilities under occupation, experts at Sofiyivka Park in Uman are struggling to preserve the country’s natural history

    In the basement laboratory of the National Dendrological Park Sofiyivka, Larisa Kolder tends to dozens of specimens of Moehringia hypanicabetween power outages. Just months earlier, she and her team at this microclonal plant propagation laboratory in Uman, Ukraine, received 23 seeds of the rare flower.

    Listed as threatened in Ukraine’s Red Book of endangered species, Moehringiagrows nowhere else in the wild but the Mykolaiv region of Ukraine. Of those 23 seeds, only two grew into plants that Kolder and her colleagues could clone in their laboratory, but now her lab is home to a small grove of Moehringiaseedlings, including 80 that have put down roots in a small but vital win for biodiversity conservation amid Russia’s war with Ukraine.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen