Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 5. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 4. lipnja 2018. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 5. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 04. lipnja 2018. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica i članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Lesley Brenner, Peter Brenner, Željko Bucat, Ingrid Buijs, Branko Bunčuga, Peter Elborn, Anna Maria Katičić, Branka Poulton, Titica Roschka,

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Marina Bandelli, Goga Borić, Katia Dawnay, Anita Drinković, Bob Parfitt, Vilma Plazonja, Rihard Russian, Jasenka Splivalo, Mihovil Stipišić, Tanja Tomić

Započeto u 18:30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika s 4. godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2017. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2017. godinu

  5. Donošenje Plana rada Udruge za 2018. godinu

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Debora Bunčuga.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ČETVRTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2017. godini:

Izvanredna skupština Udruge „ECO HVAR“ je održana dana 23. kolovoza 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' , kad su donosene odluke da se usvajaju izvješće o radu Udruge za prvi dio 2017.godine, te prijedlog Predsjednice da Nada Kozulić kao Dopredsjednica bude ovlaštena za zastupanje udruge.

U 2017. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefon0m s raznim pitanjima, od "da li se uzgaja ekološka pšenica na Hvaru?" do "da li možete nam pomoći u traženju izglubljenog prstena?". Uglavnom su pitanja bila u vezi naših glavnih aktivnosti, dakle životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 48 upita vezanih za životinje, od kojih 32 o psima, ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, uključujući otok Brač, Tućepe pa čak i Istru. Mnogi, pogotovo stranci, su se žalili da su vidjeli pse koji su maltretirani i držani u lošim uvjetima. Neki su nas obavjestili da su vidjeli pse lutalice, a neki vlasnici pasa su nam se obratili za pomoć u traženju ljubimaca.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji se zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Neki slučajevi su dobro završili, kad su psi izgubljeni pa pronađeni, ili su lutalice našle nove domove. Međutim, žao nam je da smo rijetko dobili adekvatan odgovor od komunalnih redara, tako da mnogi problemi nisu riješeni.

U Starom Gradu možemo pohvaliti suradnju gradonačelnika, veterinara i gospode Amande Blanch. 30ak mačaka je sterilizirano i suradnja se nastavlja.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. U suradnji sa 'Listom za ponos mista' (Hvar), Udruga Eco Hvar je pomogla u organizaciji predavanja g. Vjerana Piršića iz Otoka Krka, pod naslovom 'Kako smo riješili sve naše otočke probleme i uspješno započeli novi ciklus (održivog) razvoja'. Predavanje je bilo u Lođi u Hvaru 18.04.2017.g., i u svećanoj dvorani Općine Jelsa 19.04.2017.g. Glavne teme bile su gospodarenje otpadom i održivi turizam. Jedan značajan uspjeh na Krku (koji bi dobro došao i Hvaru) bio je ujedinjenje prijašnih odvojenih firmi u jednu komunalnu tvrtku za cijeli otok.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom. Uočene su mnoge loše navike naših sugradana u vezi s očuvanjem okoliša, nagomilavanjem i odlaganjem smeća na neadekvatnim površinama. Period Uskrsa (Uskrs je bio 16. travnja u 2017. godini) je opet za Udrugu Eco Hvar bio razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije da po putu ne bacaju smeće. Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurao koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Herbicidi. Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila upozoravati ljude na opasnosti od uporabe pesticide, kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Program dezinsekcije i deratizacije. Najveća borba naše udruge odnosila se na korištenje insekticida. Dezinsekcija i dalje predstavlja veliki problem. Pčela ima sve manje, a pčelari uopće nisu upoznati kad će se prskati protiv komaraca, potpuno su neinformirani, iako bi se po pravilima trebale uvesti posebne mjere kad se rade akcije dezinsekcije.

Ptice pjevice su ozbiljno ugrožene, njihova populacija se bitno smanjila, upozoravaju nas promatrači.

Trebale su godine da doznamo istinu, od 2011. godine Vivian Grisogono počela je postavljati pitanja. Zadnje četiri godine uporno i ozbiljno pitamo nadležne, no teško dolazimo do odgovora. Ukazali smo vlastima na nepravilnosti, npr. korišćenje nedozvoljenih sredstava, manjka adekvatnog upozorenja, manjka transparentnosti itd, ali nismo dobili odgovore koje smo očekivali, mada imamo znanstvene dokaze o opasnostima koje ovakvo prskanje donosi. Korespondencija je objavljena na našem portalu.

Što se tiče deratizacije, istaknuli smo, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama i da otrov koji se dijeli je zabranjen već od 2013.g., što je očito protiv pravila.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Objavljen je 41 članak tijekom 2017. godine. Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2018. pokazuju da je naslovna stranica prešla 101.000 „klikova“, a najčitaniji tekst je o insekticidima 'Prskanje otrova - za i porotiv' / 'Insect spraying - pros and cons' je prešao 75.000.

Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u, Mihovilu Stipišiću i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 370 pratioca.

v) Portal je donio dobar rezultat koji se vidi, jer stranci sve više pokazuju interes za prirodu na Hvaru, što biljke, što ptice, zbog naših tekstova. Npr., u srpnju 2017. su došli na Hvar Will Rose i Eugeni Dunster, s namjerom vidjeti pčelarice. Steve Jones, koji redovno piše za naš portal o pticama na Hvaru pokazao je gdje “stanuju” te ptice. Zahvaljujemo Steve-u za trud i pažnju, te našim gostima koji su nam poslali krasne slike iz njihove posjete.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Vivian Grisogono prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2017. godini, koje je pokazalo da je udruga ostvarila prihode od 7.035 kn u izvještajom razdoblju, i rashode od 5.457 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 11.833,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine, Na kraju 2017 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 14.259,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU.

Ad 5. Progam za 2018. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru, i otvaranje hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2018. GODINU.

Ad 6. Razno.

Gospodin Peter Elborn objasnio je situaciju u vezi s organizacijom izložbe fotografija učenika OŠ Jelsa u Londonu, koja je bila spomenuta na Skupštini prošle godine. Izložba nije se još realizirana, nego će se održati čim se u Veleposlanstvu stvore uvjeti, jer se još preureduju prostori koji imaju tu namjenu.

G. Branko Bunčuga predlaže suradnju sa udrugom maslinara Sv. Špirijun, u smislu da se organizira predavanje o štetnostima prskanja uobičajenim otrovima, te da se pokuša osvijestiti maslinare i ukazati im na ekološke načine tretiranja maslina. Gospodin Miki bi bio izvrsna osoba za to predavanje, on radi pripravke (juhe) od biljaka koje mogu u potpunosti zamijeniti otrove.

G. Željko Bucat spominje da Općina uskoro daje u zakup oko 40 hektara vrijedne zemlje i predlaže da mi kao udruga pokušamo utjecati da jedan od uvjeta zakupa bude ekološka proizvodnja. Kako su svi prisutni se složili, Udruga je preuzeo zadatak da će uputiti dopis Općini.

Gđa. Lesley Brenner predlaže da Udruga ostvari suradnju sa nekom radio postajom, najbolje bi bilo radio Splitom kako bi u okviru poljoprivredne emisije mogli savjetovati gradane o eko uzgoju i slično.

Gda. Ingrid Bujis predlaže da se na kupalištima postave table upozorenja za smeće.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Nažalost, iako Škola u Jelsi je 'Ekološka Škola', djeca nisu još svjesna da ne smiju bacati smeće okolo, što se vidi svaki dan blizu dučana i autobusne stanice, gdje se djeca skupljaju poslije škole.

Na kraju stastanka Vivian Grisogono je pročitala pozdrave g. Boba Parfitta, član Rotary Kluba u Engleskoj, koji je od 1992.g. pomogao ljudima u Hrvatskoj: "Žao mi da ne mogu biti s Vama. Samo bi Vam rekao: Vi imate prekrasan otok, koji stvarno vrijedi sačuvati - Bravo!"

Sastanak je službeno završio u 20:00. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Debora Bunčuga                                                                                                                                                                                          Vivian Grisogono

Zapisničar                                                                                                                                                                                                     Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Izvanredna Skupština 22.02.2019. IZVANREDNA SKUPŠTINA UDRUGE „ECO HVAR“ »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Eco Environment News feeds

  • UK opening new oil and gas fields would imperil global climate goals, experts say

    Senior climate figures warn North Sea drilling would encourage fossil fuel exploitation by developing countries

    Opening new oil and gas fields in the North Sea would “send a shock wave around the world”, imperilling international climate targets, undermining the UK’s climate leadership and encouraging developing countries to exploit their own fossil fuel reserves, experts have warned.

    The UK government is under stiff pressure from the oil industry, the Conservatives, Nigel Farage’s Reform UK party, some trade unions and parts of the Treasury to give the green light to new oil and gas fields, despite clear evidence that doing so would not cut prices and would have almost no effect on imports.

    Continue reading...

  • ‘Should it all just be renationalised?’ – your water crisis questions answered

    Sandra Laville has been reporting on England’s sewage crisis for years. She answered your questions on the water privatisation scandal.

    Guardian environment correspondent Sandra Laville’s reporting on the sewage crisis in English water has helped to expose a scandal of privatisation that has created a swell of fury across the political divide.

    Sandra has now finished answering your questions. Read the Q&A below.

    The government has put the cost of renationalising water at £100bn. But this is a disputed figure. Academics working with the People’s Commission on the Water Sector say this figure is ‘serious scaremongering created on biased evidence’ which was paid for by water companies. It is based on the Regulatory Capital Value of companies as determined by Ofwat, not the” true and fair value in law”, which reflects losses from market failures, like the cost of pollution or the monopoly profits taken by shareholders and banks.

    The route to renationalisation could come via the system set up legally when the companies were privatised. Under the law companies can be put into special administration if they are unable to pay debts, if they breach licence obligations, such as on sewage pollution, or failing to supply water, and if it is considered in the public interest to do so. Special administration is a form of temporary renationalisation.

    This is the million dollar question! While tackling separation across the whole network at once is considered too disruptive and costly, particularly in urban environments, the chartered institute of water and environmental management says moving towards separated systems is their key focus to address urban pollution and storm water sewage releases. New developments, for example, are now mandated to have separate pipes for foul wastewater and surface water run off.

    They also want to see the increased use of sustainable drainage systems like water butts, and storage basins for existing properties, to reduce the amount of runoff into the system. Keeping gardens rather than paving them over, and creating so called sponge cities is also key to tackling pollution.

    The UK was described as the dirty man of Europe back in the 70s and 80s, due to levels of pollution. For example in coastal towns there were no water treatment plants to treat sewage, raw sewage was just pumped and dumped into the sea. It was only when the EU directives came in that the clean up began. Chief amongst these was the Urban Wastewater directive, the Water Framework directive, and the Bathing Water directive.

    Since leaving the EU there have been fears that these pieces of legislation could be watered down. James Bevan, as CEO of the Environment Agency, talked about changing the Water Framework Directive, essentially to make it easier for rivers to pass tests for chemical and biological health. Currently no river is rated as in good overall health under the WFD where rivers have to pass both chemical and biological health tests.

    Continue reading...

  • Say no to pesticides, mix up your lawn – and six more ways to help bees to thrive

    Like so many flying insects, these essential pollinators are suffering because of habitat loss and the overuse of chemicals. Here’s how to give them a healthier, happier home

    We know about honeybees and bumblebees, but most of the UK’s bees are neither: they’re solitary bees, loners who come in a dizzying range of sizes, colours and varieties – more than 240 species. Have you heard, for instance, of the hairy-footed flower bee? “They’re one of the first bees to emerge each year,” says Laura Larkin, the chief conservation officer at Buglife. “The males have got fantastic little fluffy bits on their feet.”

    How about leaf-cutter bees, which chomp “a perfectly circular hole” out of leaves to build their nests? Or bright-orange tawny mining bees, wool-carder bees, ivy bees? “There are so many of them and I’m still learning,” says Kate Bradbury, a wildlife gardener, writer, bee lover and the author of One Garden Against the World. “They’re just great – there’s a solitary bee for every occasion.”

    Continue reading...

  • ‘The water is no longer our friend’: how dredging is pushing Lagos Lagoon towards ecosystem collapse – photo essay

    Taking sand from the Nigerian city’s lagoon to supply a building boom harms more than fish – it affects the entire food chain, erodes coastlines and is depriving fishing communities of their livelihoods

    Before dawn, when the noise of Lagos’s danfobusesfills the air and generators rumble to life, the city’s lagoon is already stirring. Not from fish splashing or canoes gliding, but from the long suction pipes of the dredging machines, pulling up the lagoon bed and spitting out wet sand that will be used in the construction of high-rise blocks, housing estates and flyovers.

    Sand dredging is regulated by the Lagos state government and the waterways authority but in a city of more than 20 million people, where sharp sand has never been in higher demand, not all dredging is being done by the book.

    Dredging leaves its mark on the landscape along the shores of the Lagos Lagoon in Epe

    Continue reading...

  • Oil slick from bombed Iranian ship threatens protected wetland

    Shahid Bagheri leaking fuel towards Hara mangrove forest, home to migrating birds and endangered turtles

    An oil slick from a stricken Iranian ship threatens to contaminate one of the Middle East’s most important wetlands, satellite image analysis suggests, making it one of a number of spills posing a risk to the livelihoods of coastal communities in the Gulf.

    The Shahid Bagheri, a drone carrier, began leaking heavy fuel oil in Iranian territorial waters near the strait of Hormuz after it was hit by a US warplane in the first few days of the US-Israel attack on Iran.

    Continue reading...

  • Birdwatch: Climbing to 4,400 metres to spot a rare rufous-bellied seedsnipe

    Our writer travels to the eastern Andes in search of one of Ecuador’s most elusive birds

    I’m out of breath – and not just because I’m desperate to see one of Ecuador’s most elusive birds, the rufous-bellied seedsnipe. To have any chance of success, I’ve come to Cayambe Coca national park in the eastern Andes. At 4,400 metres (14,400 feet), this is the highest altitude I have ever experienced.

    Fortunately the skies are clear, the sun is shining, and my guide, Juan Carlos, is optimistic. I don’t tell him I have a track record of missing nailed-on certainties.

    Continue reading...

  • Country diary: Watching the cows, chewing on memories of protest and parenting | Nicola Chester

    Woolton Hill, Hampshire: I visit an old friend in an old haunt, where a small herd of Shetlands has been set to work

    Thirty years on from the impassioned action of the road protests, the Newbury bypass soars above us on the old railway embankment. I can’t entirely accept it even now, having been part of the campaign. Today, walking in The Chase, the nature reserve that lies adjacent, the roar of traffic slips into a background hum, aided by other memories I’ve built up here.

    Many of those have been with my dearest friend, Sarah. She volunteers as a “cow watcher” for the National Trust, and I’ve come with her as she checks their whereabouts and wellbeing. They are conservation grazers; keeping coarser scrub in check, spreading seed and poaching areas, and encouraging greater biodiversity and plantlife.

    Continue reading...

  • ‘They poo all over the yard’: little corellas are terrorising Kangaroo Island – and nothing can stop them

    The birds – not native to the South Australian island – have covered a school in faeces, torn up infrastructure and damaged crops

    Thousands of little corellas that have been terrorising the inhabitants of Kangaroo Island have been culled but it won’t be enough to fix the problem, authorities say.

    The birds, which are not native to the island, have covered a local school in faeces, torn up infrastructure, damaged crops and caused mental distress to residents with their screeching.

    Continue reading...

  • Cars make way for bikes as Sydney commuters saddle up to circumvent ‘crazy’ fuel costs

    The shock of the oil crisis is playing out on Australian streets, where bike sales are up and cycle lanes are busier

    Before the 1970s global oil crisis, city planners in Copenhagen were considering removing bike lanes. Bicycles were considered outdated now car was king, and just 10% of locals were cycling regularly.

    But as economic shock waves reverberated around the world, Denmark, which almost entirely relied on imported oil, took a dramatic U-turn, with citizens staging mass protests in the middle of highways demanding better cycling infrastructure.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • ‘All we can do now is pray they continue’: Maasai welcome the first rains but know that drought is far from over

    Harsh weather is nothing new in Kenya but the country’s climate is showing clear signs of getting hotter and drier

    The day is hot and dry but the soil underfoot is soft. “After four months of drought, we received the first rains yesterday,” says Maasai elder Abraham Kampalei. “All we can do now is pray that they continue.”

    Kampalei has lived for more than 50 of his 70 years with his family and animals in Oldonyonyokie, a hamlet in southern Kenya’s Kajiado county. He has witnessed the slow decline of the pastures. “I came here because of the abundance of grass for my livestock to graze. Today, there is almost nothing left of it,” he says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.