Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home O nama Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • Levels even lower than in severe drought year of 2022, data shows, with water firms urged to ‘be proactive’

    England’s reservoirs are at their lowest levels for a decade, new data reveals, as experts urge water companies to immediately put hosepipe bans in place.

    In June, reservoirs across the country were 76% full, which is below their level in the severe drought year of 2022 when they were at 77% capacity at this time in the summer.

    Continue reading...

  • Farmers are seeking ways to fend off birds who are stirring up soil in flooded paddy fields in Ferrara province

    An unusual bird is ravaging crops and infuriating farmers in north-eastern Italy: the flamingo.

    Flamingos are relatively recent arrivals in the area, and have settled into the flooded fields that produce rice for risotto in Ferrara province, between Venice and Ravenna.

    Continue reading...

  • Ynys Môn (Anglesey): Their energy was breathtaking, their display thrilling – though this was also a purposeful signal of their fitness

    Eventide, and calm waters were slowly departing the warm sands of a small bay in Ynys Môn. The dark igneous rocks that bound the bay had retained some midsummer heat, providing a comfortable vantage point to enjoy the sunset. In the shallows, a lone spectator watched the deep pink of the sea. My eyes followed hers and landed on two grey seals, their heads implanted in the iridescent waters. They watched, we watched, then they lazily slipped below, hardly a ripple raised.

    Enter the Risso’s dolphins. A pod of four surfaced stage left, injecting the scene with breathtaking energy; their stout, torpedo-shaped, pale grey bodies surging forth, tall dark dorsal fins ripping the limpid sea apart. One after another, they breached clear of the water, their power and scale full blown, heightened by the intimacy of the bay. A thrilling display – but also, scientifically, a purposeful, non-verbal signal of their intrinsic fitness to potential mates and competitors. In midsummer, Risso’s migrate from the pelagic deeps into the relatively shallow shelf waters of the Celtic Sea, perhaps providing more opportunities for social interactions.

    Continue reading...

  • Exclusive: 110 of 117 bodies of water tested by Environment Agency would fail standards, with levels in fish 322 times the planned limit

    Nearly all rivers, lakes and ponds in England tested for a range of Pfas, known as “forever chemicals”, exceed proposed new safety limits and 85% contain levels at least five times higher, analysis of official data reveals.

    Out of 117 water bodies tested by the Environment Agency for multiple types of Pfas, 110 would fail the safety standard, according to analysis by Wildlife and Countryside Link and the Rivers Trust.

    Continue reading...

  • Scientists say Perito Moreno, which for decades defied trend of glacial retreat, now rapidly losing mass

    One of the few stable glaciers in a warming world, Perito Moreno, in Santa Cruz province, Argentina, is now undergoing a possibly irreversible retreat, scientists say.

    Over the past seven years, it has lost 1.92 sq km (0.74 sq miles) of ice cover and its thickness is decreasing by up to 8 metres (26 ft) a year.

    Continue reading...

  • Worst-case scenario of 4.3C of warming could result in fiftyfold rise in heat-related deaths, researchers say

    More than 30,000 people a year in England and Wales could die from heat-related causes by the 2070s, scientists have warned.

    A new study calculates that heat mortality could rise more than fiftyfold in 50 years because of climate heating. Researchers at UCL and the London School of Hygiene & Tropical Medicine compared different potential scenarios, looking at levels of warming, measures to mitigate and adapt to the climate crisis, regional climatic differences and potential power outages. They also modelled the ageing population.

    Continue reading...

  • Woodland Trust’s 10 nominees from across the country highlight how trees inspire creative minds

    A cedar tree climbed by the Beatles, an oak that may have inspired Virginia Woolf and a lime representing peace in Northern Ireland are among those shortlisted for tree of the year 2025.

    Voting opens on Friday for the Woodland Trust’s annual competition, which aims to celebrate and raise awareness of rare, ancient or at-risk trees across the UK.

    Continue reading...

  • In the fourth part of a series, we look at how climate orthodoxy is coming under fire in Lincolnshire

    In early summer the wide open fields of Lincolnshire seem to expand beneath even larger clear blue skies. Travel north through the breadbasket of Britain towards the North Sea, from Grantham to Grimsby, and farming gives way to factories, refineries and the Humber docks. Each sector tells a story of Britain’s industrial decline: the demise of heavy industry on the banks of the Humber, the closure of coal power plants, fishing fleets decimated by the cod wars of the 1970s and 80s.

    Lincolnshire is at the heart of the government’s plan for the greatest economic step-change since the Industrial Revolution: a green re-industrialisation to help galvanise the country’s net zero agenda, create jobs and revitalise deprived areas.

    Continue reading...

  • This week Australia’s federal court is due to make a decision in a landmark climate case that could safeguard the future of the island communities

    Uncle Paul Kabai and Uncle Pabai Pabai are afraid for the future of their ancestral homelands. Their country on the outer islands of Zenadth Kes (Torres Strait), less than 10km off Papua New Guinea, is under siege from the impacts of the climate crisis.

    The two men fear the loss of their islands, their culture and their way of life, forcing their families and communities to become Australia’s first climate refugees.

    Continue reading...

  • As the Texas flash flooding risk moved west, the National Weather Service pointed to the effect of burn scars from 2024

    After the extreme rainfall in Texas on 4 July, the flash flooding risk moved to New Mexico, with 89mm (3.5in) of rain falling in the Rio Ruidoso catchment area on Tuesday.

    In the town of Ruidoso, 35 homes were swept away and three people died. The National Weather Service attributed the extreme event to the wildfires that devastated the same area in 2024.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen