SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home životinje Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Eco Environment News feeds

  • National Trust says these are ‘alarm signals we cannot ignore’ as climate breakdown puts pressure on wildlife

    Extremes of weather have pushed nature to its limits in 2025, putting wildlife, plants and landscapes under severe pressure, an annual audit of flora and fauna has concluded.

    Bookended by storms Éowyn and Bram, the UK experienced a sun-soaked spring and summer, resulting in fierce heath and moorland fires, followed by autumn floods.

    Continue reading...

  • Planet’s oldest bee species and primary pollinators were under threat from deforestation and competition from ‘killer bees’

    Stingless bees from the Amazon have become the first insects to be granted legal rights anywhere in the world, in a breakthrough supporters hope will be a catalyst for similar moves to protect bees elsewhere.

    It means that across a broad swathe of the Peruvian Amazon, the rainforest’s long-overlooked native bees – which, unlike their cousins the European honeybees, have no sting – now have the right to exist and to flourish.

    Continue reading...

  • Attenborough, 99, enthuses about tube-riding pigeons, foxes, parakeets and others in Wild London for the BBC

    Filming the wildlife of London requires an intrepid, agile presenter, willing to lie on damp grass after dark to encounter hedgehogs, scale heights to hold a peregrine falcon chick, and stake out a Tottenham allotment to get within touching distance of wary wild foxes.

    Step forward Sir David Attenborough, who spent his 100th summer seeking out the hidden nature of his home city for an unusually personal and intimate BBC documentary.

    Continue reading...

  • In 2014 the Malaysian Airlines jet vanished over the Indian Ocean. Now the team that located Shackleton’s Endurance is looking again with the latest undersea robots

    More than a decade after Malaysia Airlines flight MH370 went missing after veering thousands of miles off course, its location remains unknown.

    The Malaysian government has promised to pay a private company, Ocean Infinity, $70m (£56m) to search for the plane on a “no find, no fee” basis.

    Continue reading...

  • Old Sulehay Forest, Northamptonshire: Distant church bells are about all I can hear as I stand below a 500-year-old small-leaved lime – a tree that may be making an unlikely comeback

    On a bright winter’s day, I stand at the centre of a ring of multi‑stemmed small-leaved limes. Their gnarled bases are furred with moss and feathered with sprays of epicormic growth. Lime trees are notoriously hard to age, but this one is probably more than 500 years old, shaped and reshaped by centuries of coppicing, now with a vast canopy stretching nearly 20 metres.

    Looking up, I marvel at the intricate fractal lattice of branches and twigs of each tree. Every stem holds its own space, the crowns kept neatly apart from their neighbours – a quiet phenomenon known as crown shyness. This seems somehow appropriate, given how quiet the woodland is. It feels emptied, with only the rush of a chill wind numbing my bare fingertips, a peal of distant church bells, and a robin offering its muted winter song.

    Continue reading...

  • Spring-like weather experienced by many Americans to end, while heavy snow in Japan brings deadly conditions

    A week of extremes in the US as Arctic air plunges southwards across many states, sweeping away record-breaking warmth from last weekend. With low pressure in the west drawing up warm, humid air from the Gulf of Mexico, much of the south and midwest basked in spring-like weather this weekend with temperatures widely an extraordinary 15-20C above normal for late December.

    This week, however, most people will ditch their summer clothes for hats and scarves as a ridge pressure builds across the west, allowing for a polar air mass to dive southward, bringing freezing temperatures and the risk of snow.

    Continue reading...

  • With the snow line edging higher, 186 French ski resorts have shut, while global heating threatens dozens more

    When Céüze 2000 ski resort closed at the end of the season in 2018, the workers assumed they would be back the following winter. Maps of the pistes were left stacked beside a stapler; the staff rota pinned to the wall.

    Six years on, a yellowing newspaper dated 8 March 2018 sits folded on its side, as if someone has just flicked through it during a quiet spell. A half-drunk bottle of water remains on the table.

    Continue reading...

  • When the hot winds hit Roebourne, as many as 16 people pile into Yindjibarndi elder Lyn Cheedy’s home – one of the few with air conditioning

    Few places are more exposed to extreme weather than Roebourne, a tiny cyclone-prone town on the Western Australian coast, where public housing residents endure 50C heat without air conditioning.

    Lyn Cheedy, a Yindjibarndi elder, takes her grandson to the pool most afternoons.

    Continue reading...

  • Trump ratcheted up his questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it

    In the past decade at the forefront of US politics, Donald Trump has unleashed a barrage of unusual, misleading or dubious assertions about the climate crisis, which he most famously called a “hoax”.

    This year has seen Trump ratchet up his often questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it. In a year littered with lies and wild declarations, these are the five that stood out as the most startling.

    Continue reading...

  • Action began in January, before an all-out strike in March. For locals, the flytipping, vermin, maggots and mess are taking a huge environmental and emotional toll

    It’s an icy cold winter morning, and 80-year-old Mohammed Bashir is armed with a broom, tackling the large pile of rubbish that has accumulated outside his terraced house in Small Heath, Birmingham.

    This has become an almost daily activity for Bashir since the city’s bin strike started 50 weeks ago and, like many in the city, he is starting to lose patience.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

  • Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

  • Američki znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Centre otkrili su da mitohondrijski enzim, GFER, stvara imunosupresivno okruženje unutar tumora gušterače, što dovodi do otpornosti na liječenje, a inhibicija GFER-a u kombinaciji s blokadom imunoloških kontrolnih točaka rezultira snažnim antitumorskim odgovorom u predkliničkim modelima, ističući potencijalnu terapijsku strategiju za pacijente s rakom gušterače.

  • Limfedem nakon raka glave i vrata znatno je češći nego što se prije pretpostavljalo i može trajati dugo nakon završetka liječenja raka. No, sada su švedski znanstvenici s Lund University otkrili da pacijenti s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja limfedema.

  • Pacijenti doživljavaju značajne promjene u crijevnim bakterijama na početku upalne bolesti crijeva (IBD), otkrila je nova studija, nudeći novu nadu za raniju dijagnozu i buduće liječenje.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen