SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home životinje Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Eco Environment News feeds

  • Extreme heat ‘the new normal’, says UN chief, as authorities across the continent issue health warnings

    A vicious heatwave has engulfed southern Europe, with punishing temperatures that have reached highs of 46C (114.8F) in Spain and placed almost the entirety of mainland France under alert.

    Extreme heat, made stronger by fossil fuel pollution, has for several days scorched Portugal, Spain, France, Italy and Greece as southern Europe endures its first major heatwave of the summer.

    Continue reading...

  • Rapporteur calls for defossilization of economies and urgent reparations to avert ‘catastrophic’ rights and climate harms

    A leading UN expert is calling for criminal penalties against those peddling disinformation about the climate crisisand a total ban on fossil fuel industry lobbying and advertising, as part of a radical shake-up to safeguard human rights and curtail planetary catastrophe.

    Elisa Morgera, the UN special rapporteur on human rights and climate change who presents her damning new report to the general assembly in Geneva on Monday, argues that the US, UK, Canada, Australia and other wealthy fossil fuel nations are legally obliged under international law to fully phase out oil, gas and coal by 2030 – and compensate communities for harms caused.

    Continue reading...

  • Warm weather and wet conditions caused by the climate emergency could trigger huge swarms of winged ants this July, experts warn. But why do they all take to the skies at once?

    Name: Flying ants.

    Age: Their ancestors have been with us since the end of the Jurassic period.

    Continue reading...

  • Forever chemicals have polluted the water supply of 60,000 people, threatening human health, wildlife and the wider ecosystem. But activists say this is just the tip of the Pfas iceberg

    One quiet Saturday night, Sandra Wiedemann was curled up on the sofa when a story broke on TV news: the water coming from her tap could be poisoning her. The 36-year-old, who is breastfeeding her six-month-old son Côme, lives in the quiet French commune of Buschwiller in Saint-Louis, near the Swiss city of Basel. Perched on a hill not far from the Swiss and German borders, it feels like a safe place to raise a child – spacious houses are surrounded by manicured gardens, framed by the wild Jura mountains.

    But as she watched the news, this safety felt threatened: Wiedemann and her family use tap water every day, for drinking, brushing her teeth, showering, cooking and washing vegetables. Now, she learned that chemicals she had never heard of were lurking in her body, on her skin, potentially harming her son. “I find it scary,” she says. “Even if we stop drinking it we will be exposed to it and we can’t really do anything.”

    Continue reading...

  • Views on apex predator still polarised, says Natural England head, as activists apply for trial release in Northumberland

    The head of the government’s wildlife regulator has said he remains enthusiastic about reintroducing lynx to Britain and would be “absolutely delighted” if it could be achieved during his two-year term.

    But Tony Juniper, the chair of Natural England, said debates over the animal’s release were “still quite polarised” and more engagement was required to understand how communities would be affected.

    Continue reading...

  • North Wessex Downs, Hampshire: Predators are increasingly drawn by the shooting-season escapees. But, miserably, other ground-nesting birds and their eggs are being taken, too

    Away from where arable fields have enriched the down to coarse grasses, meadow anthills are floriferous pillows, pimpling the smoothness. On them, strange, wrecked prizes are arranged: eggshells; the light, keeled sternum of a pheasant; a stripped, raw‑red bone; a jewel-bright French partridge’s head, topping the beads of its neck vertebrae like an umbrella handle, or a brooch, pretty and gruesome.

    As far as the eye can see, shooting estate borders shooting estate. Skylarks, linnets, yellowhammers and whitethroats sing, but by far the most numerous birds are pheasants, followed by corvids; and this year’s gamebirds haven’t yet been released for winter’s shooting.

    Continue reading...

  • Swarms in South Korean capital trigger heated debate over pest control as experts say rising temperatures partly to blame

    Seoul residents are grappling with an invasion of so-called “lovebugs” that have swarmed hiking trails and urban areas across the South Korean capital, with experts debating how to handle the infestations that are surging as the climate crisis draws them further north.

    Viral footage shared on social media shows Gyeyangsan mountain in Incheon, west of Seoul, with hiking trails and observation decks carpeted black with the insects.

    Continue reading...

  • At this time of year, the males, with their antler-like jaws, fly at dusk looking for much smaller females

    This is the best time of year to see Britain’s largest insect, the stag beetle, Lucanus cervus, with its distinctive jaws that look like antlers, hence its common name.

    The males, which reach up to 75mm long (3ins) look formidable but are completely harmless. At this time of year they fly at dusk looking for much smaller females. If you are very lucky you will see two males, jaws locked in combat, jousting for a female.

    Continue reading...

  • Collaborating with Indigenous artists and sampling melting glaciers, the Northern Irish artists are championing Arctic culture – and documenting a collapsing world

    Russell glacier, at the edge of Greenland’s vast ice sheet, sounds as if it’s crying: moans emanate from deep within the slowly but inexorably melting ice. Andy Ferguson, one half of dance duo Bicep, walks around in its towering shadow recording these eerie sounds. “Everyone comes back changed,” he says of Greenland. “Seeing first-hand climate change happening like this.”

    It’s April 2023 and, in the wake of Bicep’s second album Isles cementing them as one of the leading electronic acts globally, Ferguson has travelled to Greenland as part of a project to collaborate with Indigenous musicians and bring the momentous struggle of this region – and even the planet – into focus.

    Continue reading...

  • The unlikely return of the bentwood box underscores the challenges facing Indigenous communities working to reclaim items raided from their lands

    When the plane took off from Vancouver’s airport, bound north for the Great Bear Rainforest, Q̓íx̌itasu Elroy White felt giddy with excitement.

    The plane traced a route along the Pacific Ocean and British Columbia’s coast mountains, still snow-capped in late May.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen