SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Video sadržaj

Bats hunting their prey BBC Earth
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Novosti: Ekologija.hr

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

  • Prema teoriji Abrahama Maslowa, temeljne ljudske potrebe su potreba za sigurnoš?‡u i osnovnim zadovoljenjem fizioloških potreba, a tek nakon što su one ostvarene, čovjek može težiti zadovoljenju složenijih, poput potrebe za samoostvarenjem. Društvo u kojem ne vlada mir, pravda i nisu ustoličene snažne institucije kojima je cilj zaštita ugroženih skupina, sigurnost gra?‘ana te borba protiv korupcije i kriminala, pojedincu ne može osigurati ostvarenje primarne potrebe za sigurnoš?‡u, a samim time ni poduzeti korake k ispunjenju ostalih ciljeva održivog razvoja.