Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Plastic production has doubled over the last 20 years – and will likely double again. For author Beth Gardiner, metal water bottles and canvas tote bags are not the solution. So what is?

    Like many of us who are mindful of our plastic consumption, Beth Gardiner would take her own bags to the supermarket and be annoyed whenever she forgot to do so. Out without her refillable bottle, she would avoid buying bottled water. “Here I am, in my own little life, worrying about that and trying to use less plastic,” she says. Then she read an article in this newspaper, just over eight years ago, and discovered that fossil fuel companies had ploughed more than $180bn (£130bn) into plastic plants in the US since 2010. “It was a kick in the teeth,” says Gardiner. “You’re telling me that while I am beating myself up because I forgot to bring my water bottle, all these huge oil companies are pouring billions …” She looks appalled. “It was just such a shock.”

    Two months before that piece was published, a photograph of a seahorse clinging to a plastic cotton bud had gone viral; two years before that England followed Wales, Scotland and Northern Ireland and introduced a charge for carrier bags. “I was one of so many people who were trying to use less plastic – and it just felt like such a moment of revelation: these companies are, on the contrary, increasing production and wanting to push [plastic use] up and up.” Then, says Gardiner, as she started researching her book Plastic Inc: Big Oil, Big Money and the Plan to Trash our Future, “it only becomes more shocking.”

    Continue reading...

  • Report says common agricultural policy provides ‘unfair’ levels of support to unhealthy, meat-heavy diets

    Beef and lamb receive 580 times more in EU subsidies than legumes, a report has found, despite scientists urging people to get more of their protein from less harmful sources.

    Analysis by the charity Foodrise found the EU’s common agricultural policy (CAP) provides “unfair” levels of support to meat-heavy diets that doctors consider unhealthy and climate scientists consider environmentally destructive.

    Continue reading...

  • Faaborgs rail against oppressive industrial agricultural system with unexpected evolution into indie artisan food firm

    As a sixth-generation Iowa farmer, Tanner Faaborg is all too aware that agricultural traditions are hard to shake. So when he set in motion plans to change his family’s farm from a livestock operation housing more than 8,000 pigs each year to one that grows lion’s mane and oyster mushrooms, he knew some of his peers might laugh at him. He just did not necessarily expect his brother to be chief among them.

    “My older brother has worked with pigs his entire adult life, managing about 70,000 of them across five counties,” Faaborg says. “But we got to a point where he went from laughing at me to saying: well, I guess maybe I’ll quit my job and help you out.”

    Continue reading...

  • A bill banning the sale and use of plastic and metallic glitter has yet to go through in Brazil as the capital’s sandy shores bear cost of carnival’s shine

    Whether it is embellishing elaborate costumes, delicately applied as eye makeup, or smeared across bare skin, glitter is everywhere at Rio de Janeiro’s carnival in Brazil. The world’s largest party,which ended on Wednesday, leaves a trail of sparkles in its wake.

    At one blocolast weekend, a huge sound truck and dancers in leopard print led thousands of revellers down the promenade at Flamengo beach. Among them was Bruno Fernandes, who had jazzed up an otherwise minimalist outfit of navy swimming briefs by smearing silver glitter over his body.

    Continue reading...

  • Wet fields drive away rodents, leaving barn owls without much prey, but gulls of all kinds are attracted by the water

    The Somerset Levels flood regularly – but this year, after very heavy winter rains, the fields and moors are overflowing with water. So what effect does this have on wintering birds?

    Like most extreme weather events, there are winners and losers. Huge flocks of gulls are gathering in the flooded fields to feed, with scarcer Mediterranean and little gulls joining the regular black-headed, herring and common varieties. These have attracted a white-tailed eagle from the Isle of Wight reintroduction project, although it does not appear to have caught any victims yet.

    Continue reading...

  • While most hybrids are said to use one to two litres of fuel per 100km, a study claims they need six litres on average

    Plug-in hybrid electric cars (PHEVs) use much more fuel on the road than officially stated by their manufacturers, a large-scale analysis of about a million vehicles of this type has shown.

    The Fraunhofer Institute carried out what is thought to be the most comprehensive study of its kind to date, using the data transmitted wirelessly by PHEVs from a variety of manufacturers while they were on the road.

    Continue reading...

  • Activist group says some members have been visited by agents, including by agency’s terrorism taskforce

    Environmental group Extinction Rebellion said on Wednesday it was under federal US investigation and that some of its members had been visited by FBI agents, including from the agency’s taskforce on extremism, in the last year.

    Asked for comment, the FBI said it could neither confirm nor deny conducting specific investigations, citing justice department policy.

    Continue reading...

  • Staff are using stoves and generators to keep lions, camels and Ukraine’s lone gorilla safe from winter and war

    Kyiv zoo’s most famous resident lays on his back watching television. On screen: a nature documentary.

    For a quarter of a century, Toni has been the star attraction, drawing tens of thousands of visitors. He is Ukraine’s only gorilla. At 52 – old by western gorilla standards – he needs warm conditions similar to the lowlands of central Africa.

    Continue reading...

  • 22 February 2001: How the Guardian first covered the national crisis that unfolded as a result of the virus that spreads like wildfire

    An outbreak of the highly infectious animal transmitted foot-and-mouth disease in the UK was one of the worst in the world. Roughly 6 million cattle, sheep, and pigs were culled, and mass funeral pyres became a striking image of the British countryside. Rural communities were shut off, tourism devastated, and movement across the countryside severely restricted. The crisis was so serious that the 2001 UK general election had to be postponed.

    Continue reading...

  • Abandoned beaches, public health warning signs and seagulls eating human waste are now features of the popular coastline in New Zealand

    A tide of anger is rising in New Zealand’s capital, Wellington, as the city’s toilets continue to flush directly into the ocean more than two weeks after the catastrophic collapse of its wastewater treatment plant.

    Millions of litres of raw and partially screened sewage have been pouring into pristine reefs and a marine reserve along the south coast daily since 4 February, prompting a national inquiry, as the authorities struggle to get the decimated plant operational.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen