Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Earlier this year, the city was hit by its longest power cut since the second world war. But were those responsible eco-terrorists, agents of the far-right, or even Russian proxies?

    Sebastian Brandt, chief technician of the Immanuel hospital in the leafy, affluent Wannsee district of Berlin, guessed something was wrong as soon as he opened the window of his home and smelled diesel. It was 3 January, a freezing Saturday morning, and luckily the hospital opposite had relatively few patients on this post-holiday weekend. As he looked out, the diesel fumes told him that the emergency generator – a huge, deafening, decades-old machine in the basement – had kicked in. That meant the hospital was no longer getting power from the grid. And that meant Brandt was not going to have a quiet weekend.

    Although an emergency generator keeps a hospital running, it has its limitations. Surgical procedures have to be cancelled, and though generators are tested regularly, no one can be certain what will happen when they are kept running for days on end. The generator tank in the Immanuel hospital contained about 3,000 litres of diesel, and Brandt had calculated it would burn about 550 litres a day; when the grid operator informed the hospital that the outage might last until the end of the following week, Brandt was quickly dispatched to fetch more diesel from the nearest petrol station that was still on the grid. Meanwhile, he’d heard that a neighbouring hospice was going to move its patients to the hospital, too.

    Continue reading...

  • Increasing coastal erosion has hit communities’ livelihoods and put lifestyles under threat

    The remains of the road linking two towns in south Devon lie crumbled on the foreshore in a mess of tarmac, steel and concrete.

    The dramatic coastal road, known as the Slapton Line, has an environmentally protected freshwater lake on one side and the sea on the other, and links the towns of Kingsbridge and Dartmouth. But this year, winter storms demolished a section of the A road between Torcross and Slapton, which is at the frontline of rising sea levels and coastal erosion, fulfilling a destiny that was predicted more than 30 years ago, but that has not been prepared for.

    Continue reading...

  • Cambridgeshire: It was nearly ready to fly but it was partly out of its chrysalis and partly still in it

    On Sunday morning, I was pottering in the garden wondering what to do. I saw a flapping coming from my wildflower patch, so I went to my clump of clover. I pushed it away, only to reveal a large white butterfly fresh out of its chrysalis. It had been drying its damp wings in the sun.

    Then I realised that part of the butterfly’s chrysalis was still on its wing, and the other wing was already dry and ready to fly. I watched the butterfly for a while. The butterfly tried to get the chrysalis off, but it had used up all its energy. I realised that it needed some help, so I tugged the chrysalis as gently as I could. The butterfly didn’t move but the chrysalis did, so I tugged a little bit harder and off it came.

    Continue reading...

  • Figures show domestic flower growers are expanding their market share, as the government gives sector official recognition

    British flower farmers have long resembled David faced with their own particular Goliath – the imported flower industry. More than 80% of cut flowers bought by UK consumers are shipped or flown in. However, recent figures show domestic growers are expanding their market share.

    Chloë Dunnett, the founder of Sitopia Farm, a London-based organic farm growing food and flowers, says: “Our flower sales are up 65% for the year and turnover is increasing year on year as the public and florists look for flowers that are seasonal, environmentally friendly and hyperlocal – consumer power can be very effective.”

    Continue reading...

  • ‘Living archive’ will mark loss of Northumberland landmark with storytelling, sound and sculpture using saved wood

    A new artwork will transform preserved wood from the felled Sycamore Gap tree into a “living archive” after a public vote.

    The community arts charity Helix Arts and George King Architects were named winners of the vote on Saturday, after being shortlisted for a National Trust commission in March.

    Continue reading...

  • The US, Russia, Iran and Saudi Arabia – some of the highest oil-producing nations and major greenhouse gas emitters – opposed the measure

    The UN has voted 141-8 to adopt a resolution backing a world court opinion that countries have a legal obligation to address climate change, with the US – which is the world’s biggest historical emitter – among the small group opposing it.

    The UN secretary general, António Guterres, said Wednesday’s general assembly vote, in which 28 countries abstained, underscored that governments are responsible for protecting citizens from the “escalating climate crisis”.

    Continue reading...

  • Phenomenon, often seen around Britain’s coast at this time of year, is caused by a combination of algae and weather

    At this time of year a sinister-looking substance can often be sighted around Britain’s coast: a frothy foam piled up along the shoreline or appearing in long ribbons offshore. People sometimes assume this foam is the result of pollution or sewage dumping. In fact it is a common natural phenomenon produced by a combination of algae and weather.

    Sea algae start to grow in April as conditions warm. The most common sort, phaeocystis, is not toxic and forms part of the marine food chain. When the algal bloom dies it leaves a brown scum of organic material with surfactant properties, which, like soap, lowers the surface tension of the water.

    Continue reading...

  • Firefighters are racing to douse flames on California’s Santa Rosa Island as experts express concern for unique habitat

    On the south-eastern corner of Santa Rosa Island lies a grove of a few thousand Torrey pine trees, some of them more than 250 years old. The only other place on earth where these gnarled pines exist is in San Diego county, but biologists classify the two groves as different subspecies. So when a rare wildfire broke out on Santa Rosa Island late last week, firefighters raced to keep it from spreading into the grove, where it threatened to consign the island’s Torrey pines to extinction.

    So far, they appear to be succeeding – even as the 18,000-acre fire has torched nearly one-third of the island’s surface. But biologists who have studied Santa Rosa Island’s unique ecology are watching anxiously as the fire continues to burn a part of the island that is home to six plants found nowhere else on the planet.

    Continue reading...

  • Authorities are cracking down on rights activists fighting for Indigenous people threatened by authoritarianism, extractivism and climate breakdown

    The operation began at 9am Moscow time, but took place across all of Russia’s 11 time zones. Almost simultaneously, agents of the federal security service (FSB) raided the homes and workplaces of 17 Indigenous rights activists.

    Officers carried out searches, confiscated laptops and phones, and arrested and interrogated activists about participation in international forums. Most were let go; many have since left the country. Others remain in Russia, but will no longer speak up.

    Continue reading...

  • What does a surge in ocean temperatures, compounded with El Niño, bode for the summer?

    An enormous marine heatwave off the US west coast is ringing alarm bells among ocean and atmospheric scientists as new data shows its ecological and environmental effects are intensifying.

    The unusual area of warm water has persisted since peaking in size during September 2025 and still stretches thousands of miles from the California coastline – more than halfway across the Pacific – affecting a vast triangle-shaped region of oceanic habitats from Hawaii to British Columbia and southward to Mexico.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen