Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Fossil fuel projects around the world threaten the health of 2bn people

    Exclusive: ‘Deep-rooted injustices’ affect billions of people due to location of wells, pipelines and other infrastructure

    A quarter of the world’s population lives within three miles (5km) of operational fossil fuel projects, potentially threatening the health of more than 2 billion people as well as critical ecosystems, according to first-of-its-kind research.

    A damning new report by Amnesty International, shared exclusively with the Guardian, found that more than 18,300 oil, gas and coal sites are currently distributed across 170 countries worldwide, occupying a vast area of the Earth’s surface.

    Continue reading...

  • Tussles break out between protesters and security at Cop30 in Brazil

    Dozens storm venue at climate conference that has encouraged NGOs and Indigenous groups to play unprecedented role in talks

    There were tussles between protesters and security guards at the Cop30 climate talks late on Tuesday night, when a group of Indigenous and non-Indigenous people stormed the conference centre in Belém.

    Several dozen men and women, some in brightly coloured feather headdress, ran through the entrance, pushing at least one door off its hinges, before striding through the metal detectors and entering the Blue Zone.

    Continue reading...

  • ‘There’s fire all around us, this is it’ – This is climate breakdown

    Working with jaguars in Brazil’s Pantanal was a huge source of joy. But the wildfires are getting worse. This is Abbie’s story

    Location Pantanal, Brazil

    Disaster Wildfires, a number of years

    Abbie Martin splits her time between captaining a boat in the Virgin Islands and doing research in Brazil’s Pantanal, a region that includes the world’s largest tropical wetland and where she founded the Jaguar Identification Project. Fires in the Pantanal have reached new extremes, killing at least 17 million vertebrate animals and burning 27% of the vegetation cover in 2020. Climatebreakdown made the Pantanal drier between 2001-21, increasing the occurrence of above-average fires in the region.

    Continue reading...

  • A jester in the jungle: my quest to see a baby harpy eagle

    I had always wanted to see one and on a trek in Guyana there he was, his appearance quite bizarre

    Seeing a special bird can take enormous effort, as I discovered recently on a quest in the jungles of Guyana. As we headed along a narrow river towards our destination, we had to cope with heat and humidity and navigate huge rocks and fallen logs. All this just to see a baby bird.

    I say baby, but harpy eagles – named after mythical ancient Greek spirits with a raptor’s body and a woman’s head – are easily the biggest bird of prey in the Americas, and one of the largest in the world.

    Continue reading...

  • Country diary: The strange sight of cattle on sand dunes | Rob Schofield

    Sefton, Merseyside: These longhorns will be here till spring, roaming (almost) free, disturbing the ground, creating a foothold for native wildlife

    They’re huddled at the entrance to their enclosure: a quartet of broad‑backed ruminants contemplating their winter lodgings. They arrived yesterday, when the dunes were under siege from wind and rain. But these are hardy cattle and there are plenty of hollows in which to shelter. This group might be here until April – there’s no rush to explore.

    The council’s Green Sefton service has two winter-grazing enclosures over more than 228 hectares of the Ainsdale and Birkdale Sandhills nature reserve. English longhorns, on loan from the Lancashire Wildlife Trust, are used for conservation grazing to help manage the sand dune grassland and dune slack habitats. At other times of the year, herpetologists might encounter sand lizards, great-crested newts and natterjack toads. Today I’m visiting to view the cattle up close, to understand this project and its benefits.

    Continue reading...

  • China’s CO2 emissions have been flat or falling for past 18 months, analysis finds

    World’s biggest polluter on track to hit peak emissions target early but miss goal for cutting carbon intensity

    China’s carbon dioxide emissions have been flat or falling for 18 months, analysis reveals, adding evidence to the hope that the world’s biggest polluter has managed to hit its target of peak CO2 emissions well ahead of schedule.

    Rapid increases in the deployment of solar and wind power generation – which grew by 46% and 11% respectively in the third quarter of this year – meant the country’s energy sector emissions remained flat, even as the demand for electricity increased.

    Continue reading...

  • Why ‘mob grazing’ may help protect drought-hit Senegal’s vast grasslands

    A regenerative scheme has shown early promise, with herders hopeful it can restore degraded pastures

    Ibrahima Ka, dressed in flowing indigo robes, gathers his herd with those of his neighbours before a stretch of lush, untouched pasture. The bellowing, heaving and trampling of 350 impatient zebu cows behind a wire perimeter marks a break with centuries of herding tradition in Senegal, west Africa. Rather than roaming freely across the country’s vast grasslands, shepherds tightly pack the herd together, confining them to graze in short, intensive bursts before being moved to a new plot.

    Ka, the village chief of Thignol, is spearheading the first pilot of “mob grazing” in Senegal, aiming to mimic, on a much smaller scale, how wildebeest flow across the Serengeti, moving to protect themselves against lions and cheetahs. The idea that intense grazing can regenerate grasslands rather than accelerate their decline has been controversial. Initially, proponents argued it could help to solve the climate crisis through storing carbon in regenerated grasslands – a claim with little scientific basis. But there is some evidence that the method can boost biodiversity and grassland health in dry areas such as Senegal.

    Continue reading...

  • Amid squabbles, bombast and competing interests, what can Cop30 achieve?

    Climate summit in Brazil needs to find way to stop global heating accelerating amid stark divisions

    “It broke my heart.” Surangel Whipps, president of the tiny Pacific nation of Palau, was sitting in the front row of the UN’s general assembly in New York when Donald Trump made a long and rambling speech, his first to the UN since his re-election, on 23 September.

    Whipps was prepared for fury and bombast from the US president, but what followed was shocking. Trump’s rant on the climate crisis – a “green scam”, “the greatest con job ever perpetrated”, “predictions made by stupid people” – was an unprecedented attack on science and global action from a major world leader.

    Continue reading...

  • Less arguing, more action: will Brazil’s unorthodox approach to Cop30 work?

    Host uses Indigenous concepts and changes agenda to help delegates agree on ways to meet existing climate goals

    Shipping containers, cruise ships, river boats, schools and even army barracks have been pressed into service as accommodation for the 50,000 plus people descending on the Amazon: this year’s Cop30 climate summit is going to be, in many ways, an unconventional one.

    Located in Belém, a small city at the mouth of the Amazon river, the Brazilian hosts have been criticised for the exorbitant cost of scarce hotel rooms and hastily vacated apartments. Many delegations have slimmed down their presence, while business leaders have decamped to hold their own events in São Paulo and Rio de Janeiro.

    Continue reading...

  • Lula’s balancing act: Cop30 Amazon summit juggles climate and social priorities

    Brazil’s president welcomes world leaders while navigating divided government, promising action on deforestation and emissions

    Brazil’s president, Luiz Inácio Lula da Silva, has welcomed world leaders to Belém for the first climate summit in the Amazon, where conservationists hope he can be a champion for the rainforest and its people.

    But with a divided administration, a hostile Congress and 20th-century developmentalist instincts, this global figurehead of the centre left has a balancing act to perform in advocating protection of nature and a reduction of emissions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2025 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.