Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Species that is critically endangered in Britain is spotted in Mersey, Bollin and Goyt rivers in north-west

    Young Atlantic salmon have been seen in three rivers in north-west England for the first time since 2015, marking a “significant environmental turnaround”.

    The salmon species was declared critically endangered in Britain in 2023 but fish have been spotted in the Mersey, Bollin and Goyt rivers, meaning they have successfully travelled from the Arctic Circle to spawn.

    Continue reading...

  • Dry and warm 2025 spring gave glimmer of hope for threatened wild birds but many remain in long-term decline

    The warmest and sunniest spring on record this year led to an increase in the breeding of some of Britain’s best-loved songbirds, data has shown.

    Scientists said the dry and warm spring had provided a glimmer of hope for threatened wild birds. In the 2025 breeding season, from May to August, there were higher than average breeding successes for 14 species including the chiffchaff, garden warbler, whitethroat, coal tit, blue tit, great tit and robin.

    Continue reading...

  • Trump ratcheted up his questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it

    In the past decade at the forefront of US politics, Donald Trump has unleashed a barrage of unusual, misleading or dubious assertions about the climate crisis, which he most famously called a “hoax”.

    This year has seen Trump ratchet up his often questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it. In a year littered with lies and wild declarations, these are the five that stood out as the most startling.

    Continue reading...

  • National Trust says these are ‘alarm signals we cannot ignore’ as climate breakdown puts pressure on wildlife

    Extremes of weather have pushed nature to its limits in 2025, putting wildlife, plants and landscapes under severe pressure, an annual audit of flora and fauna has concluded.

    Bookended by storms Éowyn and Bram, the UK experienced a sun-soaked spring and summer, resulting in fierce heath and moorland fires, followed by autumn floods.

    Continue reading...

  • Hove, East Sussex: I’ve had to create a halfway house for him, between the rescue centre and the wild. Only, he’s named after an escapologist for a reason

    In the dark, a three-legged hedgehog trundles clumsily by, gathering leaves to make his bed more comfortable, although apparently not comfortable enough to hibernate. This may be his eighth winter; hedgehogs lose pigment with age and his bright pink nose suggests he’s well over five – the average age of a wild hog. Except he’s not wild, or not for now. I’ve had to lock him in the garden.

    His name is Houdini. He came into my life three years ago, captured on my trail camera with bone exposed from a partially missing leg. I caught him to take to the rescue centre, but he escaped before I got a chance – twice. I finally nabbed him and named him after the great escapologist. Little did I know that this was the beginning of a journey together.

    Continue reading...

  • Planet’s oldest bee species and primary pollinators were under threat from deforestation and competition from ‘killer bees’

    Stingless bees from the Amazon have become the first insects to be granted legal rights anywhere in the world, in a breakthrough supporters hope will be a catalyst for similar moves to protect bees elsewhere.

    It means that across a broad swathe of the Peruvian Amazon, the rainforest’s long-overlooked native bees – which, unlike their cousins the European honeybees, have no sting – now have the right to exist and to flourish.

    Continue reading...

  • Attenborough, 99, enthuses about tube-riding pigeons, foxes, parakeets and others in Wild London for the BBC

    Filming the wildlife of London requires an intrepid, agile presenter, willing to lie on damp grass after dark to encounter hedgehogs, scale heights to hold a peregrine falcon chick, and stake out a Tottenham allotment to get within touching distance of wary wild foxes.

    Step forward Sir David Attenborough, who spent his 100th summer seeking out the hidden nature of his home city for an unusually personal and intimate BBC documentary.

    Continue reading...

  • When developers began circling Espíritu Santo island in the 1990s, a private conservation effort saw them off. But today the Unesco site faces a new threat: mass tourism

    On a clear day over the Sea of Cortez, Espíritu Santo looks untouchable. Turquoise water laps at the shores of the island’s rocky coves; whale sharks cruise past snorkellers; seabirds caw over ancient cliffs. The pristine island and its Unesco-protected surroundings – informally called “Mexico’s Galápagos” – are a cocoon of biodiversity.

    Yet an increase in tourist numbers has led to growing unease among the island’s longstanding stewards, as environmentalists report a decline in the area’s marine life and call for stricter regulations.

    Continue reading...

  • Since Zack Polanski took over as leader, the party has doubled its membership and its four MPs want to take on Reform’s anger and build community spirit

    “Someone has to be out there making the narrative for social security. Someone has to fight the corrosive attitudes to people on benefits,” says Siân Berry, who has just finished her first year as a Green MP in the House of Commons.

    She is speaking to the Guardian in her Brighton constituency office, formerly occupied by the legendary Caroline Lucas who flew a lone flag as the only member of parliament for the Green party for 14 years.

    Continue reading...

  • When the hot winds hit Roebourne, as many as 16 people pile into Yindjibarndi elder Lyn Cheedy’s home – one of the few with air conditioning

    Few places are more exposed to extreme weather than Roebourne, a tiny cyclone-prone town on the Western Australian coast, where public housing residents endure 50C heat without air conditioning.

    Lyn Cheedy, a Yindjibarndi elder, takes her grandson to the pool most afternoons.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

  • Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

  • Američki znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Centre otkrili su da mitohondrijski enzim, GFER, stvara imunosupresivno okruženje unutar tumora gušterače, što dovodi do otpornosti na liječenje, a inhibicija GFER-a u kombinaciji s blokadom imunoloških kontrolnih točaka rezultira snažnim antitumorskim odgovorom u predkliničkim modelima, ističući potencijalnu terapijsku strategiju za pacijente s rakom gušterače.

  • Limfedem nakon raka glave i vrata znatno je češći nego što se prije pretpostavljalo i može trajati dugo nakon završetka liječenja raka. No, sada su švedski znanstvenici s Lund University otkrili da pacijenti s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja limfedema.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen