Herbicidi na bazi glifosata

Objavljeno u Okoliš

Na engleskom jeziku GBH je skraćenica za tešku tjelesnu ozljedu (Grievous Bodily Harm), kazneno djelo prema britanskome zakonu. To je i skraćenica za herbicide na bazi glifosata (glyphosate-based herbicides).

S obzirom na rastuća saznanja o šteti koju glifosat može uzrokovati, zajednička skraćenica ovih dviju pojava čini se posve prikladnom. Zabrinutost u vezi sigurnosti herbicida na bazi glifosata izrazili su i znanstvenici i ekolozi. Mnogo je toga napisano o njihovim mogućim i poznatim rizicima. Otkako je glifosat prvi put predstavljen 1974. godine, zabrinutost se povećava tijekom godina. Godine 2001. Pesticide Action Network (UK) objavila je izvješće naglašavajući proturječja između zahtjeva proizvođača za herbicidom te njegovih stvarnih učinaka (1). Od tada je mnogo toga uočeno u praksi, a i mnoga istraživanja su provedena, ukazujući na to da je glifosat štetan za ljude i okoliš (2). Godine 2009. izvješće organizacije Pesticide Action Network Asia and Pacific (PANAP) dalo je cjelovit pregled ključnih problema, te predložilo praktične načine poboljšanja situacije (3). U posljednjih nekoliko godina, znanstvenici su dokazali ne samo da herbicidi temeljeni na glifosatu mogu biti štetni, nego i mehanizmi kojima uzrokuju štetu.

Napomena: popis znanstvenih radova u vezi rizika glifosata možete naći ovdje. Popis je ažuriran redovno.

Odobrenja dobivena na neznanstvenim temeljima

Iznenađujuće je koliko mnogo navodnih stručnjaka poriče postojanje bilo kakvih znanstvenih dokaza o opasnosti herbicida. Naprotiv, ima ih mnogo, objavljenih u raznim uglednim recenziranim časopisima. Nisam pronašla dokaze da su temeljito razmotreni kada se tražilo odobrenje za pesticide. Zapravo, odobrenje za korištenje herbicida glifosata dano je prvenstveno na temelju laboratorijskih eksperimenata na životinjama, koji se gotovo isključivo provode od strane ili u ime samih agrokemijskih tvrtki, te su uglavnom ostali neobjavljeni. Postoje stotine takvih neobjavljenih istraživanja. Naknadni pregledi od strane odgovornih tijela, kao što je dokument Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. izrađen kao odgovor na zabrinutost zbog visokih razina ostataka glifosata pronađenih u podzemnim vodama u Danskoj i na Grenlandu, te izvješće podneseno EU od strane Njemačke kao države izvjestitelja 2014. godine, u velikoj mjeri usredotočeni su na to jesu li agrokemijske tvrtke ispravno slijedile istraživačke protokole prilikom svojih studija. Pregledavanje tih protokola, koje je učinjeno mnogo puta u posljednjih nekoliko godina, nije jamstvo sigurnosti pesticida. To je, naravno, potpuno nevažno za pitanja od ključne važnosti.

Učinci herbicida na bazi glifosata variraju ovisno o određenim uvjetima. U nekim mjestima, problemi vezani za glifosat nedvojbeno su se pojavili. To se dogodilo, primjerice u Šri Lanki, koja je 2014. godine postala prva zemlja koja je zabranila prodaju Cidokora nakon objavljivanja izvješća koje povezuje glifosat s kroničnom bolesti bubrega u dijelovima zemlje u kojima se proizvodi riža (4). Nažalost, zabrana nije bila potpuna. Nakon prezentacija iz plantažerskih lobija, koji su tvrdili da se radije oslanjaju na herbicide, nego na ručni rad, zabrana je ograničena na ona područja gdje je kronična bolest bubrega očito prevladavala.

"Sigurnosna ograničenja" u ljudskom prehrambenom lancu?

Ostaci glifosata pronađeni su u mnogo različitih vrsta voća i povrća, te su otkriveni čak i u obranim namirnicama koje su zasađene nekoliko mjeseci nakon primjene glifosata (5).

Tijela nadležna za odobravanje glifosata i drugih pesticida postavila su tzv. "sigurnosna ograničenja" za količine pesticida koje mogu biti prisutne u okolišu i ljudskom prehrambenom lancu. Njihova pretpostavka je da u tim količinama pesticidi neće uzrokovati štetu. Definirana ograničenja izvedena su iz istraživanja na životinjama. Svaki put kada bi se ispostavilo da su premašena 'sigurnosna ograničenja', dopuštene količine su se povećavale, očito proizvoljno.

Ne postoje znanstvene osnove za utvrđivanje sigurnosnog ograničenja za ljudsku konzumaciju. Jedini način na koji bi se ono mogla stvarno utvrditi jest ponavljanje svih istraživanja na životinjama koristeći ljude kao pokusne kuniće. Kada se novi lijekovi istražuju, proces započinje istraživanjima na životinjama u laboratoriju, a zatim prelazi na testiranje na ljudima prije nego se lijek odobri za proizvodnju. Zašto bi otrovi koji prožimaju naše tlo, vodu i zrak, te ulaze u naš hranidbeni lanac, bili prihvaćeni bez ove važne druge faze istraživanja?

Naravno, detaljno testiranje na ljudima, onakvo kakvo se radi na životinjama bilo bi etički neprihvatljivo. No, dopuštajući korištenje pesticida bez testiranja na ljudima, svatko izložen pesticidima, bilo svjesno, nesvjesno, hoteći ili ne, postaje ljudski pokusni kunić. Rezultati u praksi pokazuju da se mnogo štete čini.

Znanstveni dokazi protiv pesticida ismijani i/ili potisnuti

Energično se pokušalo diskreditirati znanstvenike koji su sustavno pokušavali pokazati da pesticidi predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje. Posebno virulentni napadi bili su usmjereni na Gillesa-Erica Séralinija i njegov tim, koji su snažno opovrgnuli kritike i nastaviti raditi na identificiranju opsega uključenih zdravstvenih rizika. Pod pritiskom agrokemijskih lobista, istraživanje koje su objavili, urednici časopisa povukli su 2013. godine, unatoč autorima koji su stajali iza svojih rezultata. Istraživanje je ponovno objavljeno 2014. godine.

Složeni čimbenici u uporabi pesticida koji nisu uzeti u obzir

U praksi, učinci herbicida na bazi glifosata pokazali su se složenijima i opasnijima od onih otkrivenih u laboratorijskim istraživanjima (1), (6), (7). Regulatori Europske unije našli su se na udaru zato što su navodno temeljili odobrenje za glifosat i Cidokor na zastarjelim testiranjima sponzoriranim od strane industrije, ignorirajući ili potiskujući znanstvena istraživanja koja otkrivaju štetu uzrokovanu Cidokorom i glifosatom, te zato što su odgodili pregled herbicida, zakazanog za 2012., do 2015. godine (8). Godine 2013., američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) koja izdaje dozvole za pesticide, povećala je količinu glifosata dopuštenog u uljanim i prehrambenim usjevima - unatoč činjenici da nema dokaza da je ikakva količina herbicida sigurna.

Empirijski dokazi

Potrebno je puno vremena da se akumuliraju znanstveni dokazi. Praktično iskustvo otkrilo je probleme prije jako puno godina. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, medicinski stručnjaci među sobom su komentirali visoku učestalost mijalgičkog encefalitisa među poljoprivrednicima (M.E., sindrom kroničnog umora) 1980-ih. Postojala su nagađanja da bi to moglo biti zbog obilatog korištenja organofosfata, uključujući herbicide na bazi glifosata. Godine 1990. dokazi o štetnim učincima glifosata u praksi već su se gomilali (9).

Moja prvo iskustvo sa glifosatom dogodilo oko 2000. godine, kada sam podigla otpadak iz cvjetnjaka u svojoj ulici u Londonu. Primijetila sam da su listovi biljaka koje sam dotaknula ljepljivi, ali nisam obraćala pažnju sve do sat vremena kasnije, kada mi je ruka natekla te postala izrazito bolna. To je uvelike omelo moj popodnevni rad s pacijentima. Kontaktirala sam tijelo lokalne vlasti i rečeno mi je da je cvjetnjak poprskan herbicidom koji je bio "toliko siguran da se može piti": Cidokorom. Danas je poznato da konzumiranje Cidokora može uzrokovati ozbiljne probleme, uključujući i gastrointestinalna korozije, nemogućnost gutanja (disfagija), epigastričnu bol, oštećenje bubrega i jetre, zatajenja bubrega, poteškoće s disanjem, smanjenje svijesti, srčane abnormalnosti, pa čak i smrt (10). Ti učinci poznati su kroz promatranje onoga što se događa kada ljudi konzumiraju glifosat, bilo namjerno ili nenamjerno, ili kroz izloženost u okolišu. Očito, nijedno "znanstveno istraživanje" nije učinjeno na ljudima: bilo bi neprihvatljivo davati ljudima da jedu i piju otrove da bi se vidjelo koliko će im naštetiti, te koliko će to potrajati. Ljubitelji životinja tvrdili bi da je jednako neprihvatljivo provoditi takve bolne i destruktivne eksperimente na bilo kojem živom biću.

Djelovanje i posljedice glifosata

Glifosat ubija korov sprječavajući metabolički put šikiminske kiseline: šikiminska kiselina je dio procesa važnoga za opstanak biljaka. Smatralo se da ovaj mehanizam ne postoji kod ljudi (11). Međutim, sada je poznato da šikimatski put postoji kod ljudi u regulaciji bakterija u crijevima, a ove crijevne bakterije su od vitalnog značaja za ljudski imunološki sustav (12). Većina ljudi sada je svjesna da je suzbijanje vitalnih crijevnih bakterija prekomjernom upotrebom antibiotika dovelo do razvoja bakterija otpornih na antibiotike. Razumijevanje činjenice da herbicidi također mogu poremetiti ključnu crijevnu aktivnost važan je korak prema razumijevanju toga koliko herbicidi mogu biti štetni za ljudsko zdravlje.

Širenje upotrebe glifosata

Glifosat se uvelike promicao već od njegova predstavljanja 1970-ih od strane agrokemijske tvrtke Monsanto, koja ga još uvijek promovira u herbicidu Cidokoru. Američki patent za glifosat istekao je 2000. godine, dopuštajući drugim tvrtkama proizvodnju herbicida na bazi glifosata, kao što je Syngenta koja proizvodi Ouragan. Monsanto je u međuvremenu proširio tržište za herbicide na bazi glifosata uvođenjem genetski konstruiranih usjeva otpornih na glifosat (Roundup Ready) 1996. godine. Cidokor se danas proizvodi u nekoliko različitih pripravaka i u sve većim koncentracijama.

Hitna potreba za nezavisnom ocjenom sigurnosti glifosata

Tu je i više nego dovoljno dokaza koji sugeriraju da postoji hitna potreba za ocjenom sigurnosti posebno glifosata, ali i pesticida općenito, ne oslanjajući se na materijale podnesene od strane agrokemijskih tvrtki i ne dopuštajući uplitanje istih.

1) rizici glifosata su potcijenjeni kada je proizvod pušten na tržište kao herbicid;

2) uglavnom neobjavljena istraživanja izložena od strane agrokemijskih tvrtki klimava su znanstvena osnova za tvrdnju da je glifosat 'siguran';

3) postupak za davanje odobrenja za glifosat kao herbicid stoga je manjkav;

4) nije bilo dugoročnog znanstvenog istraživanja učinaka glifosata na terenu pod različitim uvjetima;

5) ne postoji znanstveni dokaz da je u bilo kojoj količina pesticida u hrani sigurna za ljude;

6) ne postoji znanstveni dokaz da upotreba pesticida ne šteti okolišu ili biljnom i životinjskom svijetu.

ZABRANA PESTICIDA ODOBRENIH PREMA SADAŠNJEM SUSTAVU!

Vro je upitno jesu li kemijski pesticidi uopće potrebni. U najmanju ruku, treba uspostaviti novi, neovisni i stroži sustav odobravanja. Uporaba pesticida koji su odobreni prema sadašnjem sustavu treba se obustaviti do objektivne procjene koja uzima u obzir sve raspoložive dokaze o mogućoj štetnosti za ljude i prirodni okoliš. Upotrebu pesticida u okolišu treba ponovno razmotriti. Alternativne metode kontrole neželjene vegetacije i kukaca treba istražiti i koristiti.

ZNANSTVENA OSNOVA ZABRINUTOSTI ZA GLIFOSAT

U nastavku slijedi kratak pregled nekih od znanstvenih dokaza koji se odnose na glavna područja od interesa. Većina literature vodi do drugih radova i istraživanja, a, naravno, puno više može se pronaći upisivanjem 'problemi vezani za glifosat' u internetsku tražilicu, te posebno u arhivi relevantnih znanstvenih časopisa.

GLIFOSAT I ZABRINUTOST ZA LJUDSKO ZDRAVLJE

Rakovi. Jasni laboratorijski i epidemiološki dokazi o potencijalnoj kancerogenosti glifosata bili su zataškavani tijekom mnogo godina (13). Glifosat se povezivao s velikim brojem rakova kod ljudi, uključujući i ne-Hodgkinovog limfom (14, 15, 16) i multipli mijelom (17). Pokazalo se da glifosat utječe na ljudske receptore estrogena, te da uzrokuje proliferaciju hormonski ovisnog raka dojke kod ljudi (18). Osim potrošača ili potencijalnih potrošača, postoji posebna zabrinutost za one koji rukuju pesticidima (19).

Urođene mane i endokrini poremećaji. Urođene mane pronađene su u ljudi (8, 20). Pokazalo se da je glifosat endokrini disruptor u stanicama ljudske posteljice (21, 22, 23). Istraživanje triju generacija vodenih puževa pokazalo je da kod treće generacije glifosat imao štetne učinke na reprodukciju i razvoj, što bi također moglo imati implikacije i za ljude (24). Glifosat je doveden u vezu s malformacijama kod praščića rođenih u Danskoj (25): ovi nalazi očito proturiječe tvrdnji da "glifosat ne uzrokuju mutacije" iz Rješenja o prihvatljivosti ponovne registracije izdane od strane Američke agencije za zaštitu okoliša u rujnu 1993. godine (26).

Oštećenja DNA. Istraživanje o ljudskim bukalnim epitelnim stanicama (uzetim iz unutrašnjosti usta) pokazalo je da glifosat i Cidokor imaju citotoksična svojstva te da oštećuju DNA (27).

Genotoksični učinci. Pokazalo se da glifosat uzrokuje klastogene i citotoksične učinke u stanicama koštane srži kod miševa, što dovodi do kromosomskih oštećenja (28).

Muška neplodnost. In vitro je dokazano da glifosat i Cidokor uzrokuju oštećenja na stanicama testisa kod štakora (29). Pokazalo se da su muške reproduktivne funkcije kod štakora bile poremećene niskim dozama Cidokora (30).

Poremećaj rada crijevnih bakterija. Glifosat koji se daje štakorima, u velikoj mjeri apsorbira se u gastrointestinalnom traktu (31). To uzrokuje smanjenje esencijalnih minerala i aminokiselina kod muznih krava (32). Pokazalo se da glifosat remeti bakterije u crijevima (12).

Moguće posljedice poremećaja crijevnih bakterija su:

      Crohnova bolest (12)

      probavni problemi (12)

      pretilost (12)     

     depresija (12)

      Alzheimerova bolest (12)

      Parkinsonova bolest (12)Glifosat se snažno povezuje s Parkinsonovom bolesti    kod ljudi (33)

      bolesti jetre (12)

      autizam (12) (34)

      rak (12)

      Celijakija (15)

      intolerancija na gluten (15)

Poremećaj imunološkog sustava. Istraživanje provedeno na 258 muznih krava na 14 farmi u Njemačkoj pokazalo je da su životinje s visokom koncentracijom glifosata u urinu imale promjene koje negativno utječu na njihov imunološki sustav. (32)

Oštećenje želuca, jetre, bubrega, mozga, jetre i slezene. Istraživanje na štakorima pokazalo je široku rasprostranjenost oštećenja mnogih organa zbog glifosata, ali i da uzimanje cinka kao dodatka prehrani ublažava neke od učinaka (35).

Oštećenje bubrega (15)(4)

Bolest štitnjače (15)

Neurotoksičnost. Pokazalo se da Cidokor uzrokuje oksidativna oštećenja i neurotoksičnosti kod štakora (36)

GLIFOSAT I OKOLIŠ

Štete u tlu i usjevima. Dugoročne studije pokazale su da glifosat ima mnoge nepredviđene i neželjene učinke na tlo i biljke. Otkrilo se u Kanadi da je glifosat jedan od čimbenika kod infekcije Fusariumom (vrlo štetna gljivica) u pšenici i ječmu (37). Terenska istraživanja vođena više od deset godina, od 1997. do 2007., sjemena soje i kukuruza otpornih na glifosat pokazala su da upotreba glifosata povećava učestalost zaraze korijena Fusariumom, ometa mikroorganizme i njihove funkcije, a može poslužiti čak i kao hrana za gljivice koje uništavaju biljke (38). Pokazalo se da glifosat ima razne negativne učinke, uključujući toksičnost za korisne bakterije, kao što su one iz roda Rhizobia koje fiksiraju dušik iz zraka, te moguće onečišćenje podzemnih voda (5).

Štete na biljkama i drveću. Glifosat slabi otpornost biljke na bolesti, a usjevi tretirani glifosatom pokazuju i povećanu ozbiljnost bolesti (39). Pokazalo se da je glifosat štetan za rast biljaka (40). Može također uzrokovati ozbiljne štete na stablima (41).

Otpornost korova. Pokazalo se da primjena herbicida na bazi glifosata dovodi do razvoja otpornih korova (42).

Kišne gliste. Laboratorijski testovi pokazali su da glifosat i još jedan herbicid, 2,4-D, uzrokuju značajnu štetu kišnim glistama (43).

Pčele. Odavno je utvrđeno da je šteta nanesena pčelinjim kolonijama, odnosno oprašivanju i proizvodnji meda, korištenjem neonikotinoida i piretroida (44). Za pronalaženje veze između štete nanesene pčelama i glifosata trebalo je duže vremena. Studija o utjecaju davanja pčelama doza glifosata ekvivalentnih onima koje bi se mogle naći u poljima, pokazala je da su njihove sposobnosti učenja bile smanjene, što ukazuje na mogućnost da se tragovi glifosata koje donesu pčele izletnice u košnice mogu akumulirati i imati štetan utjecaj na izvedbu kolonija (45).

U srpnju 2014. godine, okružni sudac u Yucatánu u Meksiku presudio je da je "koegzistencija proizvodnje meda i GMO [Roundup-ready] sjemena soje nemoguća". Sučeva presuda data je na temelju znanstvenih dokaza predstavljenih na sudu, te je rezultirala opozivom Monsantove dozvole za komercijalnu sadnju sjemena soje Roundup Ready u Yucatánu. U ožujku 2014. godine, Drugi okružni sud odredio je da: "Tajništva vlada SAGARP-a [Ministarstvo poljoprivrede] i SEMARNAT-a [Ministarstvo zaštite okoliša] moraju jamčiti da se genetski konstruirana soja neće uzgajati u državi Campeche počevši od 7. ožujka 2014".

Kukci. Odavno je prihvaćeno da herbicid na bazi glifosata može i vjerojatno hoće nanijeti štetu kukcima i pticama oštećujući njihove izvore hrane i staništa. To je nedvojbeno dokazano u slučaju leptira Monarha (Danaus plexippus), čiji se broj uvelike smanjio, a što se izravno povezuje s uništavanjem uzgojnih staništa svilenica (46, 47).

Vodena ektotoksičnost: Ovaj dokument utvrđuje tehnička razmatranja za procjenu toksičnosti glifosata i herbicida na bazi glifosata.

Onečišćenje vode. Godine 1993. u dokumentu EPA o ponovnoj registraciji, priznato je da glifosat ima potencijal za onečišćenje površinske vode (26, st.r 37). Pokazalo se da može prodrijeti i do podzemnih voda (48). Meksičko istraživanje 23 podzemna mjesta u poljoprivrednim i prirodnim zaštićenim područjima pokazalo je da je glifosat otkriven u svim uzorcima, uključujući i prirodna zaštićena područjima u kojima znanstvenici nisu očekivali da će ga pronaći. Pronađen je u većoj koncentraciji tijekom suhe sezone, što je bilo u skladu s očekivanjima (49). Austrijsko istraživanje pokazalo je značajne ostatke glifosata i njegovog metabolita AMPA-e u površinskim vodama i postrojenjima za obradu otpadnih voda (50). Veliki zabrinutost izražena je zbog postojanosti glifosata u morskoj vodi, pogotovo vezano za Veliki koraljni greben (51).

Riba

Oštećenja jetre. Istraživanje je utvrdilo da glifosat uzrokuje umjerena do teška oštećenja jetre kod neotropske ribe, Piaractus mesopotamicus, koja "mogu utjecati na detoksifikaciju i/ili obnovu tkiva te doprinijeti uginuću ribe". (52).

Oštećenja DNA i oksidativni stres pronađeni su kod slatkovodne ribe Channa punctatus nakon izlaganja subletalnim dozama herbicida na bazi glifosata. (53)

Ribe i vodeni beskralježnjaci

Istraživanja su pokazala da pod određenim uvjetima herbicid na bazi glifosata može biti otrovan za vodene beskralježnjake, uključujući i ličinke dugoticalaca i vodencvjetokrilaša, te slatkovodne ribe, uključujući i kalifornijske pastrve i bluegilla (Lepomis macrochirus). (54).

Sažetak

Znanstvenici dokazuju kako i zašto su herbicidi na bazi glifosata štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Oni to ne bi trebali činiti. Očito je da su istraživanja, prema kojima su ti herbicidi smatrani sigurni, bila neadekvatna, u najmanju ruku. "Siguran otrov" je oksimoron. Postoji mnoštvo razloga za zabranu herbicida na bazi glifosata, u korist uzgojnih i vrtlarskih praksi koje održavaju zdravlje tla, zraka i vode o kojima ovisi za naše vitalna prehrana.

Literatura

1) Buffin, D., Jewell, T., 2001. Health and environmental impacts of glyphosate: The implications of increased use of glyphosate in association with genetically modified crops. Pub. Friends of the Earth UK. 117 references

2) Krüger, M., Schledorn, P., Schrödl, W., Hoppe, H-W., Lutz, W., Shehata, A.A., 2014. Detection of Glyphosate Residues in Animals and Humans. Journal of Environmental and Anayltical Toxicology 4: 210. 30 references

3) Watts, M., 2009. Glyphosate.  Resport for the Pesticide Action Network Asia and the Pacific. 295 references

4) Jayasumana, C., Gunatilake, S., Senanayake, P., 2014. Glyphosate, Hard Water and Nephrotoxic Metals: Are They the Culprits Behind the Epidemic of Chronic Kidney Disease of Unknown Etiology in Sri Lanka? International Journal of Environmental Research and Public Health. 109 references

5) Cox, C., 1995. Glyphosate, Part 2: Human Exposure and Ecological Effects. Journal of Pesticide Reform 15 (4) 78 references

6) Julius, H., 2002. The Glyphosate threat 1: environmental issues. Pub. Friends of the Earth, available on The Rivermouth Action Group Inc. website. 98 references

7) Julius, H., 2002. The Glyphosate threat 2: health issues. Pub. Friends of the Earth, available on the Rivermouth Action Group Inc. website. 16 references

8) Antoniou, M., Ezz El-Din Mostafa Habib, M., Howard, C. V., Jennings, R.C., Leifert, C., Nodari, R.O., Robinson, C., Fagan, J.. June 2011. Roundup and birth defects. Is the public being kept in the dark?  Pub. Earth Open Source. 358 references

9) Pesticide Action Network, 1996. Glyphosate fact sheet. Pesticide News 33: 28-29. 11 references

10) Bradberry, S.M., Proudfoot, A.T., Vale, J.A., 2004. Glyphosate poisoning. Toxicological Reviews 23 (3) 159-167. 51 references 

11) Cotton, S., 2014 Soundbite molecules - glyphosate. Royal Society of Chemistry online magazine.

12) Samsel, Anthony, Seneff, Stephanie, 2013. Glyphosate's Suppression of Cytochrome P450 Enzymes and Amino Acid Biosynthesis by the Gut Microbiome: Pathways to Modern Diseases. Entropy 15: 1416-1463. 286 references

13) Ho, M.W., 2014. Glyphosate and Cancer. Institute of Science in Society Report 26.3.2014. 34 references

14) Eriksson, M., Hardell, L., Carlberg, M., Akerman, M., 2008. Pesticide exposure as risk factor for non-Hodgkin lymphoma including histopathological subgroup analysis. International Journal of Cancer 123: 1657-1663. 41 references

15) Samsel, Anthony & Seneff, Stephanie 2013. Glyphosate, pathways to Modern Diseases II: Celiac Sprue and Gluten Intolerance. Interdisciplinary Toxicology 6 (4) 159-184. 270 references

16) Schinasi, L., Leon, M.E., 2014. Non-Hodgkin Lymphoma and Occupational Exposure to Agricultural Pesticide Chemical Groups and Active Ingredients: A Systematic Review and Meta-Analysis. International Journal of Environmental Research and Public Health 11 (4): 4449-4527. 77 references

17) De Roos, A.J., Blair, A., Rusiecki, J.A., Hoppin, J.A., Svec, M., Dosemeci, M., Sandler, D.P., Alavanja, M.C., 2005. Cancer Incidence among Glyphosate-Exposed pesticide Applicators in the Agricultural Health study. Environmental Health Perspectives 113 (1) 49-54. 56 references

18) Thongprakalsang, S., Thiantanawat, A., Rangkadilok N., Suriyo, T., Satayavivad, J., 2013. Glyphosate induces human breast cancer cells growth via oestrogen receptors. Food & Chemical Toxicology 59: 129-136

19) Alavanja, M.C.R., Ross, M.K., Bonner, M.R., 2013. Increased Cancer Burden Among Pesticide Applicators and Others Due to Pesticide Exposure. CA: A Cancer Journal for Clinicians 63 (2): 120-142. 186 references

20) Garry, V.F., Harkins, M.E., Erickson, L.L., Long-Simpson, L.K., Holland, S.E., Burroughs, B.L., 2002. Birth Defects, Season of Conception, and Sex of Children Born to Pesticide Applicators Living in the Red River Valley of Minnesota, USA. Environmental Health Perspectives 110 (Suppl 3) 441-449. 69 references

21) Richard, S., Moslemi, S., Sipahular, H., Benachour, N., Séralini, G-E., 2005. Differential Effects of Glyphosate and Roundup on Human Placenta and Aromatase. Environmental Health Perspectives, 113 (6) 716-720. 38 references

22) Benachour, N., Sipahular, H., Moslemi, S., Gasnier, C., Travert, C., Séralini, G.E., 2007. Time- and dose-dependent effects of Roundup on Human embryonic and placental cells. Archives of Environmental Contamination and Toxicology 53 (1): 126-133. 42 references

23) Gasnier, C., Dumont, C., Benachour, N., Clair, E., Chagnon, M.C., Séralini, G.E. 2009. Glyphosate-based herbicides are toxic and endocrine disruptors in human cell lines. Toxicology 262 (3) : 184-191. 94 references

24) Tate, T.M., Spurlock, J.O., Christian, F.A. 1997. Effect of Glyphosate on the Development of Pseudosuccinea columella Snails. Archives of Environmental Contamination and Toxicology. 33 (3) 286-289

25) Kruger, M, Schrodl, Wieland, Pedersen, Ib, & Shehata, A. A., 2014. Detection of Glyphosate in Malformed Piglets. Journal of Environmental and Analytical Toxicology, 4:230 4 references

26) EPA Reregistration Decision: Glyphosate. EPA 738-R-93-014. September 1993, page 2. Bibliography: 281 entries, comprising 7 published papers, 228 unpublished papers submitted by Monsanto, 38 unpublished papers from other sources, 4 letters and 4 official statements / documents.

27) Koller, V.J., Fürhacker, M., Nersesyan, A., Mišik, M., Eisenbauer, M., Knasmueller, S., 2012. Cytotoxic and DNA-damaging properties of glyphosate and Roundup in human-derived buccal epithelial cells. Archives of Toxicology 86 (5): 805-813. 47 references

28) Prasad, S., Srivastava, S., Singh, M., Shukla, Y., 2009. Clastogenic Effects of Glyphosate in Bone Marrow Cells of Swiss Albino Mice. Journal of Toxicology (2009) 308985. 39 references

29) Clair, E., Mesnage, R., Travert, C., Séralini, G.E., 2012. A glyphosate-based herbicide induces apoptosis in mature rat cells in vitro, and testosterone decrease at lower levels. Toxicology in vitro 26: 269-279. 61 references

30) de Liz Oliveira Cavalli, V.L., Cattani, D., Heinz Rieg, C.E., Pierozan, P., Zanatta, L., Parisotto, E.B., Filho D.W.., Mena Barreto Silva, F.R., Pessoa-Pureur, R., Zamoner, A., 2013. Roundup disrupts male reproductive functions by triggering calcium-mediated cell death in rat testis and Sertoli cells. Free Radical Biology and Medicine 65: 335-346. 80 references

31) Brewster, D.W., Warren, J.,Hopkins, W.E., 1991. Metabolism of glyphosate in Sprague-Dawley rats: Tissue distribution, identification, and quantification of glyphosate-derived materials following a single oral dose. Fundamental and Applied Toxicology 17: 43-51 

32) Schrödl, W., Krüger, S., Konstantinova-Müller, T., Shehata, A., Rulff, R., Krüger, M., 2014. Possible Effects of Glyphosate on Mucorales Abundance in the Rumen of Dairy Cows in Germany. Current Microbiology 69 (6) 817-823. 40 references 

33) Barbosa E.R., da Costa, L., Bacheschi, L.A., Scaff, M., Leite, C.C., 2001. Parkinsonism after glycine-derivate exposure. Movement Disorders 16 (3): 565-568

34) de Cock, M., Maas, Y.G., van de Bor, M., 2012. Does perinatal exposure to endocrine disruptors induce autism spectrum and attention deficit hyperactivity disorders? Review. Acta Paediatrica 101 (8): 811-888. 55 references

35) Tizhe, E.V., Onyebuche, I.I., George, B.D.J., Ambali, S.F., Shallangwa, J.M., 2014. Influence of zinc supplementation on histopathological changes in the stomach, liver, kidney, brain, pancreas and spleen during subchronic exposure of Wistar rats to glyphosate. Comparative Clinical Pathology 23 (5): 1535-1543 (published online October 2013) 32 references

36) Cattani, D., de Liz Oliveira Cavalli V.L., Rieg, C.E.H., Dominques, J.T., Dal-Cim, T., Tasca, C.I., Barreto Silva, F.R.M., Zamoner, A., 2014. Mechanisms underlying the neurotoxicity induced by glyphosate-based herbicide in immature rat hippocampus: involvement of glutamate excitoxicity. Toxicology 320 (5): 34-45. 

37) Fernandez, M.R., Zentner, R.P., Basnyat, P., Gehl, D., Selles, F., Huber, D., 2009. Glyphosate associations with dcereal diseases caused by Fusarium spp. in the Canadian prairies. European Journal of Agronomy 31: 133-143. 63 references 

38) Kremer, R.J., Means, N.E., 2009. Glyphosate and glyphosate-resistant crop interactions with rhizosphere microorganisms. European Journal of Agronomy 31 (3) 153-161. 

39) Johal, G.S., Huber, D.M., 2009. Glyphosate effects on diseases of plants. European Journal of Agronomy 31 (3): 144-152. 

40) Bott, S., Tesfamariam, T., Candan, H., Cakmak, I., Römheld, V., Neumann, G., 2008. Glyphosate-induced impairment of plant growth and micronutrient status in glyphosate-resistant soybean (Plant and Soil 312 (1-2): 185-194

41) Feucht, J.R. 1988. Herbicide injuries to trees - symptoms and solutions. Journal of Arboriculture 14 (9) 215-219 (page 217). 8 references

42) Hawkes, T.R., Lorraine-Colwill, D.F., Williams, P.H., Warner, S.A.J., Sutton, P.B., Powles, S.B., Preston, C., 1999. Resistance to Glyphosate in a Population of Lolium Rigidum. Plant Biotechnology and in vitro Biology in the 21st Century. Current Plant Science and Biotechnology in Agriculture. 36: 491-494 10 references

43) Correia, F.V., Moreira, J.C., 2010. Effects of Glyphosate and 2,4-D on Earthworms (Eisenia foetida) in Laboratory Tests. Bulletin of Environmental Contamination and Toxicology 85 (3): 264-268

44) Gill, R.J., Ramos-Rodriguez, O., Raine, N.E., 2012 Combined pesticide exposure severely affects individual- and colony-level traits in bees. Nature 491: 105-108. 40 references, 20 supplementary references

45) Herbert, L.T., Vázquez, D.E., Arenas, A., Farina, W.M., 2014. Effects of field-realistic doses of glyphosate on honeybee appetite behaviour. Journal of Experimental Biology 217: 3457-3464

46) Sirinathsinghji, E., 2011. Glyphosate and Monarch Butterfly Decline. Report for the Institute of Scientists in Society, 19/9/2011.

47) Pleasants, J.M., Oberhauser, K.S., 2012. Milkweed loss  in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population. Insect Conservation and Diversity 6 (2): 135-144. 33 references

48) Sanchis,J., Kantiani, L., Llorca, M., Rubio, F., Ginebreda, A., Fraile, J., Garrido, T., Farré, M., 2012. Determination of glyphosate in groundwater samples using an ultrasensitive immunoassay and confirmation by on-line solid-phase extraction followed by liquid chromatography coupled to tandem mass spectrometry. Analytical and Bioanalytical Chemistry 402 (7) 2336-2345. 25 references

49) Ruiz-Toledo, J., Castro, R., Rivéro-Perez, N., Bello-Mendoza, R., Sánchez, D., 2014. Occurrence of Glyphosate in Water Bodies Derived from Intensive Agriculture in a Tropical Region of Southern Mexico. Bulletin of Envirnomental Contamination and Toxicology 93 (3): 289-293. 47 references

50) Popp, M., Hann, S., Mentler, A., Fuerhacker, M., Stingeder, G., Koellensperger, G., 2008. Determination of glyphosate and AMPA in surface and waste water using high-performance ion chromatography coupled to inductively coupled plasma dynamic reaction celll  mass spectrometry (HPIC-ICP-DRC-MS). Analytical and Bioanalytical Chemistry 391 (2): 695-699. 16 references

51) Mercurio, P., Flores, F., Mueller, J.F., Carter, S., Negri, A.P., 2014. Glyphosate persistence in seawater. Marine Pollution Bulletin 85 (2) 385-390. 53 references

52) Shiogiri, N.S., Paulino, M.G., Carraschi, S.P., Baraldi, F.G., da Cruz, C.,Fernandes, M.N., 2012. Acute exposure of a glyphosate-herbicide affects the gills and liver of the Neotropical fish, Piaractus mesopotamicus. Environmental Toxicology and Pharmacology 34 (2) 388-396

53) Nwani, C.D., Nagpure, N.S., Kumar, R., Kushwaha, B., Lakra, W.S., 2013. DNA damage and oxidative stress modulatory effects of glyphosate-based herbicide in freshwater fish Channa punctatus. environmental Toxicology and Pharmacology 36 (2) 539-547. 15 references

54) Folmar, L.C., Sanders, H.O., Julin, A.M. 1979. Toxicity of the herbicide glyphosate and several of its formulations to fish and aquatic invertebrates. Archives of Environmental Contamination and Toxicology 8 (3) 269-278. 9 references

© Vivian Grisogono 2014. Prevodila Petra Mimica

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Herbicidi na bazi glifosata

Eco Environment News feeds

  • Wheat haul in England estimated to be down by 21%, with Britain’s wine producers also hit hard

    England has suffered its second worst harvest on record – with fears growing for next year – after heavy rain last winter hit production of key crops including wheat and oats.

    The cold, damp weather, stretching from last autumn through this spring and early summer, has hit the rapidly developing UK wine industry particularly hard, with producers saying harvests are down by between 75% and a third, depending on the region.

    Continue reading...

  • With clean air projects receiving just 1% of aid, activists say nations ‘cannot continue polluting practices at expense of climate stability’

    Foreign aid for fossil fuel projects quadrupled in a single year, a report has found, rising ​​from $1.2bn in 2021 to $5.4bn in 2022.

    “This shocking increase in aid funding to fossil fuels is a wake-up call,” said Jane Burston, CEO of nonprofit the Clean Air Fund, which conducted the research. “The world cannot continue down this path of propping up polluting practices at the expense of global health and climate stability.”

    Continue reading...

  • As average population falls reach 95% in some regions, experts call for urgent action but insist ‘nature can recover’

    Global wildlife populations have plunged by an average of 73% in 50 years, a new scientific assessment has found, as humans continue to push ecosystems to the brink of collapse.

    Latin America and the Caribbean recorded the steepest average declines in recorded wildlife populations, with a 95% fall, according to the WWF and the Zoological Society of London’s (ZSL) biennial Living Planet report. They were followed by Africa with 76%, and Asia and the Pacific at 60%. Europe and North America recorded comparatively lower falls of 35% and 39% respectively since 1970.

    Continue reading...

  • Badenoch, Cairngorms: Graceful as a folk tale queen, they’re throwing out their arms, feathery green and bearing clusters of bright red berries

    The early October forest is at the turning point, that enchanted time of year when everything is changing form and colour. It havers, slipping backwards and forwards across the threshold between dark and light, the underworld of woodsy rot and the sky-song of geese, the realms of substance and spirit.

    Last night, the stars were fiercely bright and this morning we woke to frost. It still clings to the shadowed hollows of the ground cover and the lacework of spider webs. Higher up, the trees are stirring softly, like a great mystery is coming. The cascading birch boughs are tinged with yellow, the upright aspens a spangling of gold, paper-thin coins trembling against the high blue.

    Continue reading...

  • Prof Pedro Arrojo-Agudo says regulator Ofwat ‘complacent’ about water firms putting their shareholders before public

    The privatised English water system has been singled out for criticism by the UN special rapporteur on the human right to clean water.

    Prof Pedro Arrojo-Agudo said water systems should be managed as a publicly owned service, rather than run by private companies set up to benefit shareholders.

    Continue reading...

  • The Joides Resolution has contributed to our understanding of climate crisis, the origin of life, earthquakes and eruptions. But funding cuts mean it may have sailed its last expedition

    In the early summer of this year, a ship set sail around the Norwegian archipelago of Svalbard. But this wasn’t any ordinary ship. For almost 40 years the Joides Resolutiondrilled into the ocean floor to collect samples and data that helped scientists to study Earth’s history and structure. Expeditions on the vessel have made a vital contribution to our understanding of the climate crisis, the tectonic plates theory, the origin of life on Earth and natural hazards such as earthquakes and eruptions. Yet the two-month voyage around Svalbard was to be its last.

    The National Science Foundation (NSF), the US agency that provided scientists at Texas A&M University with funds for the ship, announced last year it would not give money for the drilling vessel past September 2024. It was a declaration that shocked the global scientific community and meant that Svalbard would be the ship’s final outing.

    The vibration isolated television is attached to the drillpipe and is used to image the seafloor before drilling begins. Photograph: Lisa Crowder/IODP JRSO

    Continue reading...

  • Illness had robbed me of my health, my confidence and my joy. But when my mum brought me something to care for, I regained my sense of purpose

    The life I loved came to an abrupt end when I was diagnosed with severe myalgic encephalomyelitis (ME), also known as chronic fatigue syndrome, in 1997. For years, my world revolved around bedpans, bed baths, wheelchairs and stairlifts. Then an unexpected gift began to revive a sense of joy I thought I had lost for ever.

    I grew up in a gardening-mad household. As a child, I would help my dad tend his prize roses, rake the lawn and carry home the weird-looking leeks and cauliflowers he grew on his allotment. He was my hero and I was never far from his side until he died when I was just 11. From that moment on, gardening lost its appeal: the memories were just too painful. I turned my back on all things green.

    Continue reading...

  • Firefighters are stoic about the risks they face but say climate change has affected every part of the job

    A short drive and a world away from the tourist-thronged old town of Split, past retirees clambering out of cruise ships and stag parties stumbling into beachside bars, Ivan Sanader studied a smouldering hillside that stank of smoke.

    The night before, he had fought a fire that charred the slope and threatened to engulf a roadside restaurant. Now, the commander of a mobile firefighter centre in Croatia was issuing orders to stop it flaring back up.

    Continue reading...

  • This year’s damp high season wasn’t terrible, just typical – but now we judge it against the scorching temperatures of the 2020s

    By general consensus the British summer of 2024 was a bit rubbish – even though the numbers say it was about average. What is behind this clash of perceptions? The Met Office socio-meteorologist Helen Roberts says it is because recent hot summers have changed our expectations.

    “There have been multiple heatwaves in recent years, including the unprecedented extreme heat in 2022 as well as the long, hot lockdown summer of 2020,” says Roberts. She says that two psychological effects, recency bias and the availability heuristic – in which we perceive things through the lens either of recent events or memories that spring readily to mind – “mean we get used to these extremes and then expect more of the same”.

    Continue reading...

  • As Hurricane Milton approaches many cities were largely deserted but some people decided to shelter in place

    Most left when they were told to. But some chose to stay, even though officials warned Hurricane Milton would turn their homes into coffins.

    Along Florida’s Gulf coast, where millions of people were urged to get out of harm’s way, cities were largely deserted on Wednesday afternoon as time ran out to evacuate. Those who remained were advised to shelter in place as best they could. Others who fled spoke of their dread at what, if anything, they would return to once the storm had passed.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.