Eco Hvar Statut

Objavljeno u O Udruzi

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01) grupa građana kao Osnivačka Skupština Udruge ECO HVAR iz Jelse, na sjednici održanoj dana 10.06.2013. godine u Jelsi, usvojila je kao osnivački akt

STATUT

ECO HVAR UDRUGA za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Ovim se Statutom utvrđuju: naziv, sjedište, područje djelovanja, ciljevi, djelatnosti, načina upravljanja, organizacija, financiranje, članstvo, izgled i način upotrebe pečata te druga pitanja značajna za rad Udruge ECO HVAR iz Jelse.

Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija.

Članak 2.

Puni naziv Udruge je : ECO HVAR Udruga za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Skračeni naziv Udruge glasi ECO HVAR.

Članak 3.

Sjedište Udruge je u 21465 Jelsi, Pitve 93. Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor Udruge.

Članak 4.

Udruga ECO HVAR djeluje na području otoka Hvara te na području Splitsko-dalmatinske županije.

Članak 5.

Udruga ima pečat kojeg čuva tajnik Udruge. Pečat su ovlašteni koristiti predsjednik i tajnik Udruge te drugi članovi Udruge koje ovlasti predsjednik.

Pečat je četvrtastog oblika i u prvom redu piše: Udruga ECO HVAR a u drugom redu: Jelsa.

Upravni odbor može odlučiti o promjeni izgleda pečata.

II. ZASTUPANJE UDRUGE

Članak 6.

Udruga ima svojstvo pravne osobe i registrirana je pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Udrugu zastupa predsjednik, a u njegovoj odsutnosti tajnik Udruge.

Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge .

Članak 7.

Rad Udruge je javan.

Javnost rada ostvaruje se redovitim obavješćivanjem članova Udruge i šire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavješćivanje se obavlja korespondencijom, organiziranjem tiskovnih konferencija i javnih tribina ili objavom odluka u medijima.

Rad tijela Udruge je javan.

Javnost se može isključiti sa sjednice tijela Udruge samo izuzetno i u osobito specifičnim slučajevima.

Udruga može surađivati ili učlanjivati se u asocijacije istih ili sličnih djelatnosti u zemlji i u inozemstvu.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 8.

Ciljevi Udruge jest poticanje i i promicanje dobrobiti ljudi, životinja i prirode na otoku Hvaru, u cilju održivog razvoja otočke zajednice kao jedinstvenog ekološkog sustava otoka kojeg čine ljudi - njegovi stanovnici i gosti, životinje koje tu obitavaju i priroda sa svim svojim resusrsima i posebnostima.

Radi ostvarivanja navedenih ciljeva Udruga će kroz pojedinačne projekte obavljati sljedeće djelatnosti:

$11.   Zaštita ljudi:

$1-       Promicati bio dinamičku poljoprivrednu proizvodnju sa što manje upotrebe kemijskih zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva,

$1-       Raditi na edukaciji stanovništva u vezi sa upravljanjem otpadom, odvojenim sakupljanjem, recikliranjem i uopće raditi da se što manje stvara otpad kojeg nije moguće korisno upotrijebiti

$1-       Educiranje, posebno djece i stvaranje zdravih navika u vezi očuvanja okoliša

$1-       Poticati projekte čišćenja okoliša na otoku, anas

Današnja uptreba umjetnog gnojiva, raznih pesticida, otrova i brojnih kemijskih sredstava, nepovratno onečišćuje cijeli okoliš, zemljišta, izvore vode i vodene tokove, čak i more te tako potencijalno ugrožava zdravlje ljudi i opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Vidljivo je to kroz velike probleme koje imaju pčelari i nestanak pčela, koje nisu samo proizvođači meda nego su i bitan činbenik u reprodukcijskom lancu bilnoga svijeta.

Upravljanje otpadom na otoku treba značajno unaprijediti posebice oko zbrinjavanja plastike i opasnog otpada kao što su baterije, ambalaža od otrovnih proizvoda, akumulatori automobila i brojni drugi proizvodi koji kao otpad mogu biti zagađavači tla i vode. Isto tako potrebno je ustrojiti isparavne načine zbrinjavanja elektroničkog otpada kao što su kompjuteri, toneri, mobiteli i slično.

Čisti okoliš vrlo je važan za turizam a turisti cijene i traža otočke proizvode koji su ekološki proizvedeni i imaju o tome odgovarajuće certifikate.

$12.   Zaštiti životinja sukladno zakonskim propisima

$1-       Projekt organizirana i vođenja skloništa za pse koji su napušteni s ciljem njihovog zbrinjavanja radi novog udomljenja,

$1-       Udomljavanje domaćih životinja koje su napuštene kao što su mačke,

$1-       Projekt o edukaciji vlasnika kučnih ljubimaca kako unaprijediti brigu o istima,

$1-       Projekt o uspostavljanju treniranja pasa,

$1-       Projekt organiziranja i vođenja „hotela“ za kučne ljubimce, prvenstveno za pse i eventualno mačke,

$1-       Projekt sterilizacije mačaka i kuja.

Najbliže sklonište za pse na području Splitsko – dalmatinske županije je trenutno u Šibeniku, što je nepraktično za potrebe na otoku. U Splitu također ne postoji službeno sklonište, tako da neželjeni psi i mačke najčešće budu napušteni i ubijeni. Lovački psi vrlo često su zanemareni, tretirani okrutno i držani u vrlo lošim uvjetima bez odgovarajuće hrane, vode i smještaja. Mnoge životinje uginu zbog otrova koji se ostavlja na otvorenim i zatvorenim prostorima, sto slučajno ili čak i namjerno.

Mnogi turisti dovode sa sobom svoje kučne ljubimce i sadašnja situacija sigurno nije poticajna za takve ljude doa ponovno dođu ili da prenesu pozitivne poruke svojim poznanicima.

Unapređenje uvjeta za domaće životinje u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom te organiziranje hotela za pse i mačke sigurno bi doprinjelo pozitivnom image-u otoka Hvara.

Udruga može surađivati na ostvarenju zacrtanih ciljeva navedenih u ovom članku sa drugim domaćim i stranim udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve kao i ECO Hvar.

IV. ČLANSTVO U UDRUZI, PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 9.

Članom Udruge može postati svaki punoljetan, poslovno sposoban državljanim Republike Hrvatske. Učlaniti se mogu i pravna osoba sa sjedištem u republici Hrvatskoj čija je djelatnost slična ili se nadopunjuje s područjem rada i interesima i ciljevima Udruge te žele pridonijeti radu i razvoju Udruge, te koje prihvaćaju odredbe ovog Statuta.

Članom Udruge mogu biti i strane fizičke i pravne osobe pod istim uvjetima kao i domaće osobe.

Članom Udruge može se postati pojedinačno ili skupno.

Predstavnika pravne osobe u Udruzi imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članstvo može biti redovito ili počasno.

Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu.Odluku o visini, vremenu i načinu plaćanja članarine donosi Upravni odbor za iduću kalendarsku godinu, najkasnije u posljednjem kvartalu tekuće godine.

Članak 10.

Osoba koja želi postati redoviti član udruge podnosi Upravnom odboru zahtjev s odgovarajućim podacima i dokumentima o svojoj djelatnosti. Upravni odbor donosi odluku o primitku u članstvo. U slučaju odbijanja zahtjeva za primitak, Upravn odbor je dužan pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana. Žalba na odluku može se uputiti u roku od 15 dana od dana primitka Skupštini Udruge. Odluka skupštine je neopozina.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njezinog Statut i drugih akata, kao i odluka njezinih tijela.

Članak 11.

Skupština može imenovati počasne članove Udruge. Počasni član može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 12.

Članovi imaju pravo:

$1-       da biraju i budu birani u tijela Udruge,

$1-       da sudjeluju u radu Udruge;

$1-       da javno izražavaju svoje mišljenje o radu Udruge i njenih tijela;

$1-       da sudjeluju u donošenju planova rada, programa i odluka od zajedničkog interesa;

$1-       da budu redovito informirani o radu i poslovanaju Udruge;

$1-       da ostvaruju sva svoja prava utemeljena na zakonu i odredbama ovoga Statuta.

Članovi imaju dužnosti:

$1-       redovito plaćati članarinu;

$1-       poštivati odredbe Statuta;

$1-       štititi ugled Udruge;

$1-       pridonositi ostarivanju ciljeva Udruge zbog kojih je Udruga i osnovana.

Članak 13.

Članstvo prestaje:

$1-       dobrovoljnim istupanjem;

$1-       brisanjem iz članstva;

$1-       prestankom djelovanja Udruge;

$1-       isključenjem.

Član istupa iz Udruge kada Upravnom odboru uputi pisanu izjavu o istupanju.

Član se briše iz Udruge ako dvije godine zaredom ne plati članarinu i ako se više ne bavi djelatnostima iz područja djelovanja Udruge.

Člana se može isključiti iz članstva ako krši odredbe ovog Statuta ili ako svojim ponašanjem narušava ugled Udruge.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Udruge. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju može se Skupštini podnijeti prigovor u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Odluka Skupštine je konačna.

Skupština Udruge može donijeti stegovna pravila za svoje članove.

IV. TIJELA UDRUGE

Članak 14.

Tijela upravljanja Udruge su:

$11.   Skupština

$12.   Predsjednik

$13.   Tajnik

$14.   Upravni odbor

1. SKUPŠTINA

Članak 15.

Skupština je najviše tijelo Udruge koju čine svi redoviti članovi Udruge: svi individualni članovi, predstavnici pravnih osoba i predstavnici skupnih članova – po jedan predstavnik svakog skupnog člana..

Skupština može biti redovna, izvanredna i izborna. Sjednice Skupštine mogu biti i tematske ili svečane.

Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje. Izborna se Skupština održava se svake četiri godine (48 mjeseci) i na njoj se biraju članovi tijela Udruge čiji mandat traje četiri godine. Izvanredna Skupština je ona koja se održava prem potrebi.

Redovnu i izbornu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom. U odluci o sazivanju Skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Pozivi za Skupštinu dostavljaju se članovima Skupštine najmanje sedam dana prije sjednice.

Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatrži najmanje deset redovitih članova Udruge koji su članovi Skupštine. U zahtjevu za sazivanje sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku do 15 dana od dana dostave zahtjeva iz prethodnog stavka, sjednicu Skupštine mogu sazvati predlagatelji, s time da u pozivu za sjednicu budu navedeni: prijedlog dnevnog reda, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Na tako sazvanoj sjednici Skupštine razmatraju se samo pitanja zbog kojih je izvanredna sjednica sazvana.

Članak 16.

Skupštinom predsjeda Predsjednik Udruge koji je izabran većinom glasova prisutnih članova Skupštine, a u njegovoj odsutnosti član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor na svojo sjednici.

Skupština može započeti s radom ako joj prisustvoje najmanje polovina članova. Ako nije prisutna polovica članova, čeka se pola sata od predviđenog početka sjednice. Nakon toga kvorumom se smatraju svi prisutni te Skupština može donositi pravovaljene odluke.

Skupština radi prema Poslovniku o radu Skupštine.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članovsa.  

Članak 17.

Skupština Udruge odlučuje o svim poslovima Udruge koji nisu u nadležnosti Upravnog odbora ili Predsjednika.

Njene posebne nadležnosti su:

$11.   donošenje Statuta i njegove izmjene i dopune

$12.   donošenje poslovnika o radu Skupštine

$13.   izbor Predsjednika i članova Upravnog odbora

$14.   donošenje financijskog plana Udruge i usvajanje financijskog izvješća

$15.   razmatranje izvještaja o radu Predsjednika i Upravnog odbora sa donošenjem zaključaka o izvješćima

$16.   odlučivanje o udruživanju u druge organizacije u zemlji i inozemstvu ili istupanje iz njih

$17.   odlučivanje o žalbama članova

$18.   donošenje Programa rada i drugih općih akata potrebnih za djelovanje Udruge

$19.   odlučivanje o prestanku rada Udruge

$110.        obavljanje i drugih poslova određenih zakonom, Statutom ili propisima donijetim temeljem zakona.

II. PREDSJEDNIK UDRUGE

Članak 18.

Predsjednika Udruge bira Skupština.

Predsjednik Udruge:

$1-       organizira i rukovodi radom i poslovanjem Udruge,

$1-       zastupa Udrugu u svim postupcima pred sudovima, upravnim organima i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama i osobama s javnim ovlastima,

$1-       saziva i vodi sjednice Upravnog odbora te predlaže dnevni red,

$1-       predlaže Upravnom odboru godišnji program rada Udruge,

$1-       podnosi Skupštini Udruge izvještaj o rezultatima rada i poslovanja Udruge,

$1-       rukovodi stručnim poslovima Udruge, odlučuje o njezinim poslovima kao i o sklapanju i prestanku ugovora o radu zaposlenika na stručnim poslovima u Udruzi,

$1-       odobrava službena putovanja

$1-       obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim općim aktima Udruge.

Članak 19.

Mandat predsjednika traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjenika u svim poslovima zamjenjuje tajnik Udruge.

Članak 20.

Predsjednik Udruge može biti razrješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

$1-       na vlastiti zahtjev,

$1-       ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,

$1-       ako djeluje protivno zakonu i Statutu ili

$1-       ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština.

III. TAJNIK

Članak 21.

.

Tajnik je izvršni organ Udruge.

Tajnik je zadužen za administrativni rad Udruge te izvršavanje dogovora i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora. Obavlja i poslove korespondencije, pripremanja financijske dokumentacije, izrade programa rada, arhiviranja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Udruge.

O svom radu izvještava Skupštinu pisanim izvješćem.

Tajnik zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

Tajnik je ovlašten za potpisivanje računa, čekova i naloga Udruge. Tajnik vodi registar članova Udruge.

Tajnika bira Skupština na period od četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Tajnik može biti razrješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih u članku 20. ovoga Statuta.

IV. UPRAVNI ODBOR

Članak 22.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između sviju sjednica Skupštine.

Upravni odbor broji tri člana, a čine ga Predjednik i tajnik Udruge po položaju te još jedan član kojeg imenuje Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

Kada je predsjednik spriječen sjednice saziva i istima predsjeda tajnik Udruge.

Upravni odbor:

$1-       utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna i drugih akata,

$1-       priprema sjednicu Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja,

$1-       podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu,

$1-       odlučuje o članarini, načinu plaćanja i visini članarine,

$1-       prima nove članove i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,

$1-       odlučuje o isključenju i brisanju iz članstva,

$1-       odlučuje o promjeni adrese i sjedišta Udruge,

$1-       brine za financijsko poslovanje Udruge i potvrđuje godišnje financijske programe,

$1-       odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava,

$1-       obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština Udruge stavi u nadležnost.

Članak 23.

Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Za svoj rad Upravni odbor je odgovoran Skupštini, kojoj podnosi izvješće o svom radu.

Sjednice Upravnog odbora sazive predsjednik odnosno tajnik u dogovoru s predsjednikom.

Upravni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova Upravnog odbora.

Skupština može razrješiti Upravni odbor i Predsjednika Udruge i prije isteka mandata na koji su izabrani. U tom slučaju Skupština bira nove članove Upravnog odbora i novog Predsjednika na rok do isteka mandata opozvanih članova tj., do sljedeće izborne Skupštine.

Svaki član Upravnog odbora može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran. Skupština je obvezna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE, IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 24.

Udruga je neprofitna organizacija, a navčana sredstva pribavlja iz članarine, dobrovoljnih priloga, donacija, darova, europskih fondova, prihoda iz državnog proračuna, proračuna općina, gradova i županija, vlastite djelatnosti, prihoda koji se ostvare na osnovu dogovora i ugovora, obavljanjem drugih vlastitih djelatnosti, te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Imovinu Udruge čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska prava i novčana sredstva stečena na način opisane u stavku 1. ovoga članka.

Novčana sredstva koja se ostvare na računu Udruge dijela se na:

$1-       rashode za tekuće poslovanje i djelovanje Udruge i organa Udruge,

$1-       rashode za tehničko-administrativno poslovanje Udruge,

$1-       troškove reprezentacije, propagande i reklame,

$1-       ostale troškove,

$1-       rezervu.

Sva ostvarena dobit koristi se isključivo za ostvarivanje ciljeva Udruge.

Članak 25.

Svi prihodi uplaćuju na žiro-račun Udruge, koji je otvoren u FINI.

Sve računovodstvene i blagajničke poslove te knjigovodstvo Udruge vode stručne osobe kojima Udruga povjeri obavljanje tih poslova.

Članak 26.

Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.

Članak 27.

Za svoje obveze Udruga odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.

VII. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 28.

Statut je temeljni opći akt Udruge i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor Udruge.

Tumačenje odredba ovog Statuta daje Skupština Udruge.

Sva unutarnja pitanja Udruge kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju posebnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Skupština Udruge.

VIII. PRESTANAK UDRUGE

Članak 29.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

U slučaju prestanka Udruge, Skupština donosi odluku o imovini. U slučaju likvidacije Udruge, predsjednik je likvidator.  

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Broj:_________________

U Jelsi, 10. lipnja 2013 godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednik:

Vivian Grisogono

      ______________________

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Eco Hvar Statut

Eco Environment News feeds

  • Housing corporations are adopting rainwater storage in garden fences, reducing pressure during downpours and preserving water for times of drought

    Good fences make good neighbours – but rain fences could make even better ones.

    That is the hope of housing corporations in the Netherlands, which are adopting rainwater storage in their garden fences.

    Continue reading...

  • Legislative change backed by libertarian president makes it easier to extract metals in frozen parts of the Andes

    Argentina’s congress has approved a bill promoted by the libertarian president, Javier Milei, that authorises mining in ecologically sensitive areas of glaciers and permafrost, outraging environmentalists.

    The amendment to the “glacier law”, which was already approved by the senate in February, would make it easier to mine for metals such as copper, lithium and silver in frozen parts of the Andes mountains.

    Continue reading...

  • The continental US registered its most abnormally hot month in 132 years of records, according to Noaa data

    March’s persistent unseasonable heat was so intense that the continental United States registered its most abnormally hot month in 132 years of records, according to federal weather data. And the next year or so looks to turn the dial up on global warmth even more, as some forecasts predict a brewing El Niño will reach super strength.

    Not only was it the hottest March on record for the US but the amount it was above normal beat any other month in history for the lower 48 states. March’s average temperature of 50.85F(10.47C) was 9.35F (5.19C) above the 20th-century normal for March.

    Continue reading...

  • An ambitious ‘refaunation’ project is bringing the much-loved birds and other lost species back to the city’s national park

    Images of the iconic blue-and-yellow macaw can be spotted all over Rio de Janeiro. Yet the real thing has been seen so rarely in the Brazilian city that some wondered if it ever really existed there at all.

    The French explorer Jean de Léry first described an abundance of the giant, colourful parrots around Indigenous tribes in the 16th century, and the Austrian naturalist Johann Natterer sighted theAra araraunain the city in 1818.

    Continue reading...

  • Tim Friede put his ‘ass on the line’ to help stop snakebite deaths – whose numbers appear to be rising amid the climate crisis

    As we overheat and degrade our planet, more people are likely to come into contact, sometimes fatally, with venomous snakes. One man hopes to provide an unusual solution to this, after subjecting himself to 200 intentional snakebites to his body.

    For nearly 20 years, Tim Friede, 58, allowed some of the most lethal snakes in the world to bite him so he could build up an immunity that could one day be developed into a universal antivenom.

    Continue reading...

  • Senior climate figures warn North Sea drilling would encourage fossil fuel exploitation by developing countries

    Opening new oil and gas fields in the North Sea would “send a shock wave around the world”, imperilling international climate targets, undermining the UK’s climate leadership and encouraging developing countries to exploit their own fossil fuel reserves, experts have warned.

    The UK government is under stiff pressure from the oil industry, the Conservatives, Nigel Farage’s Reform UK party, some trade unions and parts of the Treasury to give the green light to new oil and gas fields, despite clear evidence that doing so would not cut prices and would have almost no effect on imports.

    Continue reading...

  • Use of glyphosate has risen 10-fold in 30 years, raising fears for public health

    It was Scottish farmers in the 1980s who pioneered the practice of spraying glyphosate on their wheat just before harvest. Struggling in the damp glens to get their crop to dry evenly, they came up with the idea of accelerating the process by killing it a week or two before harvesting.

    Glyphosate, then a revolutionary herbicide that killed everything plant-based but spared animal life, seemed perfect for the job. Soon the practice spread to wetter, colder agricultural regions around the world.

    Continue reading...

  • Guardian Australia tours problematic Malabar wastewater plant where some accumulated fats, oils and grease can’t be accessed – let alone cleared

    “This,” says Fiona Copeman, the hub manager of the Malabar wastewater treatment plant, “is what you would call our four-bus area.”

    Copeland is gesturing to a model of the plant on a table inside the facility itself. She’s referring to a 300 cubic metre underground chamber that houses, as Guardian Australia revealed in January, a “fatberg the size of four buses that likely birthed poo balls that closed Sydney beaches”.

    Continue reading...

  • The birds – not native to the South Australian island – have covered a school in faeces, torn up infrastructure and damaged crops

    Thousands of little corellas that have been terrorising the inhabitants of Kangaroo Island have been culled but it won’t be enough to fix the problem, authorities say.

    The birds, which are not native to the island, have covered a local school in faeces, torn up infrastructure, damaged crops and caused mental distress to residents with their screeching.

    Continue reading...

  • Sandra Laville has been reporting on England’s sewage crisis for years. She answered your questions on the water privatisation scandal.

    Guardian environment correspondent Sandra Laville’s reporting on the sewage crisis in English water has helped to expose a scandal of privatisation that has created a swell of fury across the political divide.

    Sandra has now finished answering your questions. Read the Q&A below.

    The government has put the cost of renationalising water at £100bn. But this is a disputed figure. Academics working with the People’s Commission on the Water Sector say this figure is ‘serious scaremongering created on biased evidence’ which was paid for by water companies. It is based on the Regulatory Capital Value of companies as determined by Ofwat, not the” true and fair value in law”, which reflects losses from market failures, like the cost of pollution or the monopoly profits taken by shareholders and banks.

    The route to renationalisation could come via the system set up legally when the companies were privatised. Under the law companies can be put into special administration if they are unable to pay debts, if they breach licence obligations, such as on sewage pollution, or failing to supply water, and if it is considered in the public interest to do so. Special administration is a form of temporary renationalisation.

    This is the million dollar question! While tackling separation across the whole network at once is considered too disruptive and costly, particularly in urban environments, the chartered institute of water and environmental management says moving towards separated systems is their key focus to address urban pollution and storm water sewage releases. New developments, for example, are now mandated to have separate pipes for foul wastewater and surface water run off.

    They also want to see the increased use of sustainable drainage systems like water butts, and storage basins for existing properties, to reduce the amount of runoff into the system. Keeping gardens rather than paving them over, and creating so called sponge cities is also key to tackling pollution.

    The UK was described as the dirty man of Europe back in the 70s and 80s, due to levels of pollution. For example in coastal towns there were no water treatment plants to treat sewage, raw sewage was just pumped and dumped into the sea. It was only when the EU directives came in that the clean up began. Chief amongst these was the Urban Wastewater directive, the Water Framework directive, and the Bathing Water directive.

    Since leaving the EU there have been fears that these pieces of legislation could be watered down. James Bevan, as CEO of the Environment Agency, talked about changing the Water Framework Directive, essentially to make it easier for rivers to pass tests for chemical and biological health. Currently no river is rated as in good overall health under the WFD where rivers have to pass both chemical and biological health tests.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen