Eco Hvar Statut

Objavljeno u O Udruzi

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01) grupa građana kao Osnivačka Skupština Udruge ECO HVAR iz Jelse, na sjednici održanoj dana 10.06.2013. godine u Jelsi, usvojila je kao osnivački akt

STATUT

ECO HVAR UDRUGA za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Ovim se Statutom utvrđuju: naziv, sjedište, područje djelovanja, ciljevi, djelatnosti, načina upravljanja, organizacija, financiranje, članstvo, izgled i način upotrebe pečata te druga pitanja značajna za rad Udruge ECO HVAR iz Jelse.

Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija.

Članak 2.

Puni naziv Udruge je : ECO HVAR Udruga za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Skračeni naziv Udruge glasi ECO HVAR.

Članak 3.

Sjedište Udruge je u 21465 Jelsi, Pitve 93. Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor Udruge.

Članak 4.

Udruga ECO HVAR djeluje na području otoka Hvara te na području Splitsko-dalmatinske županije.

Članak 5.

Udruga ima pečat kojeg čuva tajnik Udruge. Pečat su ovlašteni koristiti predsjednik i tajnik Udruge te drugi članovi Udruge koje ovlasti predsjednik.

Pečat je četvrtastog oblika i u prvom redu piše: Udruga ECO HVAR a u drugom redu: Jelsa.

Upravni odbor može odlučiti o promjeni izgleda pečata.

II. ZASTUPANJE UDRUGE

Članak 6.

Udruga ima svojstvo pravne osobe i registrirana je pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Udrugu zastupa predsjednik, a u njegovoj odsutnosti tajnik Udruge.

Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge .

Članak 7.

Rad Udruge je javan.

Javnost rada ostvaruje se redovitim obavješćivanjem članova Udruge i šire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavješćivanje se obavlja korespondencijom, organiziranjem tiskovnih konferencija i javnih tribina ili objavom odluka u medijima.

Rad tijela Udruge je javan.

Javnost se može isključiti sa sjednice tijela Udruge samo izuzetno i u osobito specifičnim slučajevima.

Udruga može surađivati ili učlanjivati se u asocijacije istih ili sličnih djelatnosti u zemlji i u inozemstvu.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 8.

Ciljevi Udruge jest poticanje i i promicanje dobrobiti ljudi, životinja i prirode na otoku Hvaru, u cilju održivog razvoja otočke zajednice kao jedinstvenog ekološkog sustava otoka kojeg čine ljudi - njegovi stanovnici i gosti, životinje koje tu obitavaju i priroda sa svim svojim resusrsima i posebnostima.

Radi ostvarivanja navedenih ciljeva Udruga će kroz pojedinačne projekte obavljati sljedeće djelatnosti:

$11.   Zaštita ljudi:

$1-       Promicati bio dinamičku poljoprivrednu proizvodnju sa što manje upotrebe kemijskih zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva,

$1-       Raditi na edukaciji stanovništva u vezi sa upravljanjem otpadom, odvojenim sakupljanjem, recikliranjem i uopće raditi da se što manje stvara otpad kojeg nije moguće korisno upotrijebiti

$1-       Educiranje, posebno djece i stvaranje zdravih navika u vezi očuvanja okoliša

$1-       Poticati projekte čišćenja okoliša na otoku, anas

Današnja uptreba umjetnog gnojiva, raznih pesticida, otrova i brojnih kemijskih sredstava, nepovratno onečišćuje cijeli okoliš, zemljišta, izvore vode i vodene tokove, čak i more te tako potencijalno ugrožava zdravlje ljudi i opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Vidljivo je to kroz velike probleme koje imaju pčelari i nestanak pčela, koje nisu samo proizvođači meda nego su i bitan činbenik u reprodukcijskom lancu bilnoga svijeta.

Upravljanje otpadom na otoku treba značajno unaprijediti posebice oko zbrinjavanja plastike i opasnog otpada kao što su baterije, ambalaža od otrovnih proizvoda, akumulatori automobila i brojni drugi proizvodi koji kao otpad mogu biti zagađavači tla i vode. Isto tako potrebno je ustrojiti isparavne načine zbrinjavanja elektroničkog otpada kao što su kompjuteri, toneri, mobiteli i slično.

Čisti okoliš vrlo je važan za turizam a turisti cijene i traža otočke proizvode koji su ekološki proizvedeni i imaju o tome odgovarajuće certifikate.

$12.   Zaštiti životinja sukladno zakonskim propisima

$1-       Projekt organizirana i vođenja skloništa za pse koji su napušteni s ciljem njihovog zbrinjavanja radi novog udomljenja,

$1-       Udomljavanje domaćih životinja koje su napuštene kao što su mačke,

$1-       Projekt o edukaciji vlasnika kučnih ljubimaca kako unaprijediti brigu o istima,

$1-       Projekt o uspostavljanju treniranja pasa,

$1-       Projekt organiziranja i vođenja „hotela“ za kučne ljubimce, prvenstveno za pse i eventualno mačke,

$1-       Projekt sterilizacije mačaka i kuja.

Najbliže sklonište za pse na području Splitsko – dalmatinske županije je trenutno u Šibeniku, što je nepraktično za potrebe na otoku. U Splitu također ne postoji službeno sklonište, tako da neželjeni psi i mačke najčešće budu napušteni i ubijeni. Lovački psi vrlo često su zanemareni, tretirani okrutno i držani u vrlo lošim uvjetima bez odgovarajuće hrane, vode i smještaja. Mnoge životinje uginu zbog otrova koji se ostavlja na otvorenim i zatvorenim prostorima, sto slučajno ili čak i namjerno.

Mnogi turisti dovode sa sobom svoje kučne ljubimce i sadašnja situacija sigurno nije poticajna za takve ljude doa ponovno dođu ili da prenesu pozitivne poruke svojim poznanicima.

Unapređenje uvjeta za domaće životinje u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom te organiziranje hotela za pse i mačke sigurno bi doprinjelo pozitivnom image-u otoka Hvara.

Udruga može surađivati na ostvarenju zacrtanih ciljeva navedenih u ovom članku sa drugim domaćim i stranim udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve kao i ECO Hvar.

IV. ČLANSTVO U UDRUZI, PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 9.

Članom Udruge može postati svaki punoljetan, poslovno sposoban državljanim Republike Hrvatske. Učlaniti se mogu i pravna osoba sa sjedištem u republici Hrvatskoj čija je djelatnost slična ili se nadopunjuje s područjem rada i interesima i ciljevima Udruge te žele pridonijeti radu i razvoju Udruge, te koje prihvaćaju odredbe ovog Statuta.

Članom Udruge mogu biti i strane fizičke i pravne osobe pod istim uvjetima kao i domaće osobe.

Članom Udruge može se postati pojedinačno ili skupno.

Predstavnika pravne osobe u Udruzi imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članstvo može biti redovito ili počasno.

Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu.Odluku o visini, vremenu i načinu plaćanja članarine donosi Upravni odbor za iduću kalendarsku godinu, najkasnije u posljednjem kvartalu tekuće godine.

Članak 10.

Osoba koja želi postati redoviti član udruge podnosi Upravnom odboru zahtjev s odgovarajućim podacima i dokumentima o svojoj djelatnosti. Upravni odbor donosi odluku o primitku u članstvo. U slučaju odbijanja zahtjeva za primitak, Upravn odbor je dužan pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana. Žalba na odluku može se uputiti u roku od 15 dana od dana primitka Skupštini Udruge. Odluka skupštine je neopozina.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njezinog Statut i drugih akata, kao i odluka njezinih tijela.

Članak 11.

Skupština može imenovati počasne članove Udruge. Počasni član može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 12.

Članovi imaju pravo:

$1-       da biraju i budu birani u tijela Udruge,

$1-       da sudjeluju u radu Udruge;

$1-       da javno izražavaju svoje mišljenje o radu Udruge i njenih tijela;

$1-       da sudjeluju u donošenju planova rada, programa i odluka od zajedničkog interesa;

$1-       da budu redovito informirani o radu i poslovanaju Udruge;

$1-       da ostvaruju sva svoja prava utemeljena na zakonu i odredbama ovoga Statuta.

Članovi imaju dužnosti:

$1-       redovito plaćati članarinu;

$1-       poštivati odredbe Statuta;

$1-       štititi ugled Udruge;

$1-       pridonositi ostarivanju ciljeva Udruge zbog kojih je Udruga i osnovana.

Članak 13.

Članstvo prestaje:

$1-       dobrovoljnim istupanjem;

$1-       brisanjem iz članstva;

$1-       prestankom djelovanja Udruge;

$1-       isključenjem.

Član istupa iz Udruge kada Upravnom odboru uputi pisanu izjavu o istupanju.

Član se briše iz Udruge ako dvije godine zaredom ne plati članarinu i ako se više ne bavi djelatnostima iz područja djelovanja Udruge.

Člana se može isključiti iz članstva ako krši odredbe ovog Statuta ili ako svojim ponašanjem narušava ugled Udruge.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Udruge. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju može se Skupštini podnijeti prigovor u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Odluka Skupštine je konačna.

Skupština Udruge može donijeti stegovna pravila za svoje članove.

IV. TIJELA UDRUGE

Članak 14.

Tijela upravljanja Udruge su:

$11.   Skupština

$12.   Predsjednik

$13.   Tajnik

$14.   Upravni odbor

1. SKUPŠTINA

Članak 15.

Skupština je najviše tijelo Udruge koju čine svi redoviti članovi Udruge: svi individualni članovi, predstavnici pravnih osoba i predstavnici skupnih članova – po jedan predstavnik svakog skupnog člana..

Skupština može biti redovna, izvanredna i izborna. Sjednice Skupštine mogu biti i tematske ili svečane.

Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje. Izborna se Skupština održava se svake četiri godine (48 mjeseci) i na njoj se biraju članovi tijela Udruge čiji mandat traje četiri godine. Izvanredna Skupština je ona koja se održava prem potrebi.

Redovnu i izbornu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom. U odluci o sazivanju Skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Pozivi za Skupštinu dostavljaju se članovima Skupštine najmanje sedam dana prije sjednice.

Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatrži najmanje deset redovitih članova Udruge koji su članovi Skupštine. U zahtjevu za sazivanje sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku do 15 dana od dana dostave zahtjeva iz prethodnog stavka, sjednicu Skupštine mogu sazvati predlagatelji, s time da u pozivu za sjednicu budu navedeni: prijedlog dnevnog reda, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Na tako sazvanoj sjednici Skupštine razmatraju se samo pitanja zbog kojih je izvanredna sjednica sazvana.

Članak 16.

Skupštinom predsjeda Predsjednik Udruge koji je izabran većinom glasova prisutnih članova Skupštine, a u njegovoj odsutnosti član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor na svojo sjednici.

Skupština može započeti s radom ako joj prisustvoje najmanje polovina članova. Ako nije prisutna polovica članova, čeka se pola sata od predviđenog početka sjednice. Nakon toga kvorumom se smatraju svi prisutni te Skupština može donositi pravovaljene odluke.

Skupština radi prema Poslovniku o radu Skupštine.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članovsa.  

Članak 17.

Skupština Udruge odlučuje o svim poslovima Udruge koji nisu u nadležnosti Upravnog odbora ili Predsjednika.

Njene posebne nadležnosti su:

$11.   donošenje Statuta i njegove izmjene i dopune

$12.   donošenje poslovnika o radu Skupštine

$13.   izbor Predsjednika i članova Upravnog odbora

$14.   donošenje financijskog plana Udruge i usvajanje financijskog izvješća

$15.   razmatranje izvještaja o radu Predsjednika i Upravnog odbora sa donošenjem zaključaka o izvješćima

$16.   odlučivanje o udruživanju u druge organizacije u zemlji i inozemstvu ili istupanje iz njih

$17.   odlučivanje o žalbama članova

$18.   donošenje Programa rada i drugih općih akata potrebnih za djelovanje Udruge

$19.   odlučivanje o prestanku rada Udruge

$110.        obavljanje i drugih poslova određenih zakonom, Statutom ili propisima donijetim temeljem zakona.

II. PREDSJEDNIK UDRUGE

Članak 18.

Predsjednika Udruge bira Skupština.

Predsjednik Udruge:

$1-       organizira i rukovodi radom i poslovanjem Udruge,

$1-       zastupa Udrugu u svim postupcima pred sudovima, upravnim organima i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama i osobama s javnim ovlastima,

$1-       saziva i vodi sjednice Upravnog odbora te predlaže dnevni red,

$1-       predlaže Upravnom odboru godišnji program rada Udruge,

$1-       podnosi Skupštini Udruge izvještaj o rezultatima rada i poslovanja Udruge,

$1-       rukovodi stručnim poslovima Udruge, odlučuje o njezinim poslovima kao i o sklapanju i prestanku ugovora o radu zaposlenika na stručnim poslovima u Udruzi,

$1-       odobrava službena putovanja

$1-       obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim općim aktima Udruge.

Članak 19.

Mandat predsjednika traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjenika u svim poslovima zamjenjuje tajnik Udruge.

Članak 20.

Predsjednik Udruge može biti razrješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

$1-       na vlastiti zahtjev,

$1-       ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,

$1-       ako djeluje protivno zakonu i Statutu ili

$1-       ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština.

III. TAJNIK

Članak 21.

.

Tajnik je izvršni organ Udruge.

Tajnik je zadužen za administrativni rad Udruge te izvršavanje dogovora i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora. Obavlja i poslove korespondencije, pripremanja financijske dokumentacije, izrade programa rada, arhiviranja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Udruge.

O svom radu izvještava Skupštinu pisanim izvješćem.

Tajnik zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

Tajnik je ovlašten za potpisivanje računa, čekova i naloga Udruge. Tajnik vodi registar članova Udruge.

Tajnika bira Skupština na period od četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Tajnik može biti razrješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih u članku 20. ovoga Statuta.

IV. UPRAVNI ODBOR

Članak 22.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između sviju sjednica Skupštine.

Upravni odbor broji tri člana, a čine ga Predjednik i tajnik Udruge po položaju te još jedan član kojeg imenuje Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

Kada je predsjednik spriječen sjednice saziva i istima predsjeda tajnik Udruge.

Upravni odbor:

$1-       utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna i drugih akata,

$1-       priprema sjednicu Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja,

$1-       podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu,

$1-       odlučuje o članarini, načinu plaćanja i visini članarine,

$1-       prima nove članove i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,

$1-       odlučuje o isključenju i brisanju iz članstva,

$1-       odlučuje o promjeni adrese i sjedišta Udruge,

$1-       brine za financijsko poslovanje Udruge i potvrđuje godišnje financijske programe,

$1-       odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava,

$1-       obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština Udruge stavi u nadležnost.

Članak 23.

Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Za svoj rad Upravni odbor je odgovoran Skupštini, kojoj podnosi izvješće o svom radu.

Sjednice Upravnog odbora sazive predsjednik odnosno tajnik u dogovoru s predsjednikom.

Upravni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova Upravnog odbora.

Skupština može razrješiti Upravni odbor i Predsjednika Udruge i prije isteka mandata na koji su izabrani. U tom slučaju Skupština bira nove članove Upravnog odbora i novog Predsjednika na rok do isteka mandata opozvanih članova tj., do sljedeće izborne Skupštine.

Svaki član Upravnog odbora može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran. Skupština je obvezna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE, IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 24.

Udruga je neprofitna organizacija, a navčana sredstva pribavlja iz članarine, dobrovoljnih priloga, donacija, darova, europskih fondova, prihoda iz državnog proračuna, proračuna općina, gradova i županija, vlastite djelatnosti, prihoda koji se ostvare na osnovu dogovora i ugovora, obavljanjem drugih vlastitih djelatnosti, te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Imovinu Udruge čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska prava i novčana sredstva stečena na način opisane u stavku 1. ovoga članka.

Novčana sredstva koja se ostvare na računu Udruge dijela se na:

$1-       rashode za tekuće poslovanje i djelovanje Udruge i organa Udruge,

$1-       rashode za tehničko-administrativno poslovanje Udruge,

$1-       troškove reprezentacije, propagande i reklame,

$1-       ostale troškove,

$1-       rezervu.

Sva ostvarena dobit koristi se isključivo za ostvarivanje ciljeva Udruge.

Članak 25.

Svi prihodi uplaćuju na žiro-račun Udruge, koji je otvoren u FINI.

Sve računovodstvene i blagajničke poslove te knjigovodstvo Udruge vode stručne osobe kojima Udruga povjeri obavljanje tih poslova.

Članak 26.

Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.

Članak 27.

Za svoje obveze Udruga odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.

VII. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 28.

Statut je temeljni opći akt Udruge i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor Udruge.

Tumačenje odredba ovog Statuta daje Skupština Udruge.

Sva unutarnja pitanja Udruge kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju posebnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Skupština Udruge.

VIII. PRESTANAK UDRUGE

Članak 29.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

U slučaju prestanka Udruge, Skupština donosi odluku o imovini. U slučaju likvidacije Udruge, predsjednik je likvidator.  

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Broj:_________________

U Jelsi, 10. lipnja 2013 godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednik:

Vivian Grisogono

      ______________________

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Eco Hvar Statut

Eco Environment News feeds

  • A14 in Cambridgeshire promised biodiversity net gain of 11.5%, but most of the 860,000 trees planted are dead. What went wrong?

    Lorries thunder over the A14 bridge north of Cambridge, above steep roadside embankments covered in plastic shrouds containing the desiccated remains of trees.

    Occasionally the barren landscape is punctuated by a flash of green where a young hawthorn or a fledgling honeysuckle has emerged apparently against the odds, but their shock of life is an exception in the treeless landscape.

    Continue reading...

  • Combs Moss, Derbyshire: For 50 years, I have been coming here to see breeding waders, now gone or much diminished. We must find a way to arrest this decline

    It’s one of my midsummer rituals, if the forecast is right, to climb on to the moorland tops and await sunset. I build in several secondary goals: check if there are lapwings still on eggs in the sheep pasture below the summit (just two); see if there are curlew pairs breeding in the heather (only three).

    These exercises add to a personal dataset that is 50 years old. While I can confirm that, in all that time, snipes, curlews, lapwings and golden plovers have bred annually, both redshanks and dunlins have long gone and the other quartet is much diminished. As a result, Combs Moss is steeped in melancholy for me.

    Continue reading...

  • The women are raising larvae of the endangered Taylor’s checkerspot for release into the wild

    Trista Egli was standing in a greenhouse, tearing up strips of plantain and preparing to feed them to butterfly larvae.

    Of the many things the team here has tried to tempt larvae of the Taylor’s checkerspot – a native of the Pacific north-west – with, it is the invasive English plantain they seem to love the most.

    Continue reading...

  • UK to launch safety study into DIY ‘plug-in’ systems such as Germany’s Balkonkraftwerk as part of plan to triple solar capacity by 2030

    From herb boxes and flower pots to washing lines and hanging baskets, residents of Madrid, Berlin and other European cities are well versed at making the most of their compact balconies – even generating power for wifi, the kettle and the TV.

    “Balcony solar” allows urbanites to install a small number of panels in the tight space outside apartments, which generate electricity that can be used for the household. Soon flat owners and renters in the UK could be able to use the same “plug-in” technology, which is currently prohibited.

    Continue reading...

  • Rise in sightings prompts call for ban on soil imports, to prevent entry of more species that eat earthworms and degrade soil

    They have been invading the UK for years; small mucus-covered animals which hunt in gardens, allotments and greenhouses.

    The number of sightings of non-native flatworms has risen sharply over the past few years, and experts have warned they can decimate earthworm populations and degrade soil quality.

    Continue reading...

  • In an Arctic reshaped by the climate crisis, less ice really means more as countries face risks in push for more ships

    For millennia, a mass of sea ice in the high Arctic has changed with the seasons, casting off its outer layer in summer and expanding in winter as it spins between Russia, Canada and Alaska. Known as the Beaufort Gyre, this fluke of geography and oceanography was once a proving ground for ice to “mature” into thick sheets.

    But no more. A rapidly changing climate has reshaped the region, reducing perennial sea ice. As ocean currents spin what is left of the gyre, chunks of ice now clog many of the channels separating the northern islands.

    Continue reading...

  • Eni has filed at least six defamation suits against journalists and NGOs since 2019 in what critics say is intimidation campaign

    When Antonio Tricarico was summoned to his local police station in October and told he was being investigated for defamation, he was stressed but not shocked. Months earlier, Tricarico, the director of the Italian environment NGO ReCommon, had filed a joint legal challenge against the country’s biggest oil company, Eni, which he knew had a history of using lawyers to clamp down on critics.

    The company had previously limited itself to civil defamation lawsuits, including against ReCommon, but in Tricarico’s case it initiated criminal proceedings over statements he had made in a television interview.

    Continue reading...

  • Following the destruction from 2010’s Deepwater Horizon oil spill, an anti-drilling coalition took action with HB 1143 – and got it signed by DeSantis

    The giant and catastrophic Deepwater Horizon oil spill, also known as the BP oil spill, didn’t reach Apalachicola Bay in 2010, but the threat of oil reaching this beautiful and environmentally valuable stretch of northern Florida’s Gulf coast was still enough to devastate the region’s economy.

    The Florida state congressman Jason Shoaf remembers how the threat affected the bay.

    Continue reading...

  • Climate change, development, labor shortages and tariffs are making life the pits for the state’s cherry farmers

    Nearly 100 years ago, north-west Michigan cherry farmers and Traverse City community leaders started a festival to promote the city and their region’s tart cherry crop as a tourist destination.

    Now known as the “cherry capital of the world”, Traverse City’s National Cherry Festival draws 500,000 visitors over eight days to this picturesque Lake Michigan beach town to enjoy carnival rides and airshows, and to eat cherries. It also sparked a thriving agrotourism industry amid its rolling hills that now boasts dozens of shops, wineries, U-pick orchards, and farm-to-table restaurants helmed by James Beard-award-winning chefs.

    Continue reading...

  • Logging, drug trafficking and the climate crisis endanger the world’s largest isolated Indigenous group, on the border with Brazil

    In 1999, Beatriz Huertas, then a young anthropologist, travelled deep into the Peruvian Amazon to investigate reports of uncontacted Indigenous peoples. Along the Las Piedras River, people in Monte Salvado, a Yine Indigenous village, described how every summer, “aislados” – those who avoid sustained contact with outsiders – would appear across the river.

    “They were coming into the fields and taking bananas,” says Huertas.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen