Eco Hvar Statut

Objavljeno u O Udruzi

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01) grupa građana kao Osnivačka Skupština Udruge ECO HVAR iz Jelse, na sjednici održanoj dana 10.06.2013. godine u Jelsi, usvojila je kao osnivački akt

STATUT

ECO HVAR UDRUGA za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Ovim se Statutom utvrđuju: naziv, sjedište, područje djelovanja, ciljevi, djelatnosti, načina upravljanja, organizacija, financiranje, članstvo, izgled i način upotrebe pečata te druga pitanja značajna za rad Udruge ECO HVAR iz Jelse.

Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija.

Članak 2.

Puni naziv Udruge je : ECO HVAR Udruga za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Skračeni naziv Udruge glasi ECO HVAR.

Članak 3.

Sjedište Udruge je u 21465 Jelsi, Pitve 93. Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor Udruge.

Članak 4.

Udruga ECO HVAR djeluje na području otoka Hvara te na području Splitsko-dalmatinske županije.

Članak 5.

Udruga ima pečat kojeg čuva tajnik Udruge. Pečat su ovlašteni koristiti predsjednik i tajnik Udruge te drugi članovi Udruge koje ovlasti predsjednik.

Pečat je četvrtastog oblika i u prvom redu piše: Udruga ECO HVAR a u drugom redu: Jelsa.

Upravni odbor može odlučiti o promjeni izgleda pečata.

II. ZASTUPANJE UDRUGE

Članak 6.

Udruga ima svojstvo pravne osobe i registrirana je pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Udrugu zastupa predsjednik, a u njegovoj odsutnosti tajnik Udruge.

Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge .

Članak 7.

Rad Udruge je javan.

Javnost rada ostvaruje se redovitim obavješćivanjem članova Udruge i šire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavješćivanje se obavlja korespondencijom, organiziranjem tiskovnih konferencija i javnih tribina ili objavom odluka u medijima.

Rad tijela Udruge je javan.

Javnost se može isključiti sa sjednice tijela Udruge samo izuzetno i u osobito specifičnim slučajevima.

Udruga može surađivati ili učlanjivati se u asocijacije istih ili sličnih djelatnosti u zemlji i u inozemstvu.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 8.

Ciljevi Udruge jest poticanje i i promicanje dobrobiti ljudi, životinja i prirode na otoku Hvaru, u cilju održivog razvoja otočke zajednice kao jedinstvenog ekološkog sustava otoka kojeg čine ljudi - njegovi stanovnici i gosti, životinje koje tu obitavaju i priroda sa svim svojim resusrsima i posebnostima.

Radi ostvarivanja navedenih ciljeva Udruga će kroz pojedinačne projekte obavljati sljedeće djelatnosti:

$11.   Zaštita ljudi:

$1-       Promicati bio dinamičku poljoprivrednu proizvodnju sa što manje upotrebe kemijskih zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva,

$1-       Raditi na edukaciji stanovništva u vezi sa upravljanjem otpadom, odvojenim sakupljanjem, recikliranjem i uopće raditi da se što manje stvara otpad kojeg nije moguće korisno upotrijebiti

$1-       Educiranje, posebno djece i stvaranje zdravih navika u vezi očuvanja okoliša

$1-       Poticati projekte čišćenja okoliša na otoku, anas

Današnja uptreba umjetnog gnojiva, raznih pesticida, otrova i brojnih kemijskih sredstava, nepovratno onečišćuje cijeli okoliš, zemljišta, izvore vode i vodene tokove, čak i more te tako potencijalno ugrožava zdravlje ljudi i opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Vidljivo je to kroz velike probleme koje imaju pčelari i nestanak pčela, koje nisu samo proizvođači meda nego su i bitan činbenik u reprodukcijskom lancu bilnoga svijeta.

Upravljanje otpadom na otoku treba značajno unaprijediti posebice oko zbrinjavanja plastike i opasnog otpada kao što su baterije, ambalaža od otrovnih proizvoda, akumulatori automobila i brojni drugi proizvodi koji kao otpad mogu biti zagađavači tla i vode. Isto tako potrebno je ustrojiti isparavne načine zbrinjavanja elektroničkog otpada kao što su kompjuteri, toneri, mobiteli i slično.

Čisti okoliš vrlo je važan za turizam a turisti cijene i traža otočke proizvode koji su ekološki proizvedeni i imaju o tome odgovarajuće certifikate.

$12.   Zaštiti životinja sukladno zakonskim propisima

$1-       Projekt organizirana i vođenja skloništa za pse koji su napušteni s ciljem njihovog zbrinjavanja radi novog udomljenja,

$1-       Udomljavanje domaćih životinja koje su napuštene kao što su mačke,

$1-       Projekt o edukaciji vlasnika kučnih ljubimaca kako unaprijediti brigu o istima,

$1-       Projekt o uspostavljanju treniranja pasa,

$1-       Projekt organiziranja i vođenja „hotela“ za kučne ljubimce, prvenstveno za pse i eventualno mačke,

$1-       Projekt sterilizacije mačaka i kuja.

Najbliže sklonište za pse na području Splitsko – dalmatinske županije je trenutno u Šibeniku, što je nepraktično za potrebe na otoku. U Splitu također ne postoji službeno sklonište, tako da neželjeni psi i mačke najčešće budu napušteni i ubijeni. Lovački psi vrlo često su zanemareni, tretirani okrutno i držani u vrlo lošim uvjetima bez odgovarajuće hrane, vode i smještaja. Mnoge životinje uginu zbog otrova koji se ostavlja na otvorenim i zatvorenim prostorima, sto slučajno ili čak i namjerno.

Mnogi turisti dovode sa sobom svoje kučne ljubimce i sadašnja situacija sigurno nije poticajna za takve ljude doa ponovno dođu ili da prenesu pozitivne poruke svojim poznanicima.

Unapređenje uvjeta za domaće životinje u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom te organiziranje hotela za pse i mačke sigurno bi doprinjelo pozitivnom image-u otoka Hvara.

Udruga može surađivati na ostvarenju zacrtanih ciljeva navedenih u ovom članku sa drugim domaćim i stranim udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve kao i ECO Hvar.

IV. ČLANSTVO U UDRUZI, PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 9.

Članom Udruge može postati svaki punoljetan, poslovno sposoban državljanim Republike Hrvatske. Učlaniti se mogu i pravna osoba sa sjedištem u republici Hrvatskoj čija je djelatnost slična ili se nadopunjuje s područjem rada i interesima i ciljevima Udruge te žele pridonijeti radu i razvoju Udruge, te koje prihvaćaju odredbe ovog Statuta.

Članom Udruge mogu biti i strane fizičke i pravne osobe pod istim uvjetima kao i domaće osobe.

Članom Udruge može se postati pojedinačno ili skupno.

Predstavnika pravne osobe u Udruzi imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članstvo može biti redovito ili počasno.

Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu.Odluku o visini, vremenu i načinu plaćanja članarine donosi Upravni odbor za iduću kalendarsku godinu, najkasnije u posljednjem kvartalu tekuće godine.

Članak 10.

Osoba koja želi postati redoviti član udruge podnosi Upravnom odboru zahtjev s odgovarajućim podacima i dokumentima o svojoj djelatnosti. Upravni odbor donosi odluku o primitku u članstvo. U slučaju odbijanja zahtjeva za primitak, Upravn odbor je dužan pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana. Žalba na odluku može se uputiti u roku od 15 dana od dana primitka Skupštini Udruge. Odluka skupštine je neopozina.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njezinog Statut i drugih akata, kao i odluka njezinih tijela.

Članak 11.

Skupština može imenovati počasne članove Udruge. Počasni član može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 12.

Članovi imaju pravo:

$1-       da biraju i budu birani u tijela Udruge,

$1-       da sudjeluju u radu Udruge;

$1-       da javno izražavaju svoje mišljenje o radu Udruge i njenih tijela;

$1-       da sudjeluju u donošenju planova rada, programa i odluka od zajedničkog interesa;

$1-       da budu redovito informirani o radu i poslovanaju Udruge;

$1-       da ostvaruju sva svoja prava utemeljena na zakonu i odredbama ovoga Statuta.

Članovi imaju dužnosti:

$1-       redovito plaćati članarinu;

$1-       poštivati odredbe Statuta;

$1-       štititi ugled Udruge;

$1-       pridonositi ostarivanju ciljeva Udruge zbog kojih je Udruga i osnovana.

Članak 13.

Članstvo prestaje:

$1-       dobrovoljnim istupanjem;

$1-       brisanjem iz članstva;

$1-       prestankom djelovanja Udruge;

$1-       isključenjem.

Član istupa iz Udruge kada Upravnom odboru uputi pisanu izjavu o istupanju.

Član se briše iz Udruge ako dvije godine zaredom ne plati članarinu i ako se više ne bavi djelatnostima iz područja djelovanja Udruge.

Člana se može isključiti iz članstva ako krši odredbe ovog Statuta ili ako svojim ponašanjem narušava ugled Udruge.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Udruge. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju može se Skupštini podnijeti prigovor u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Odluka Skupštine je konačna.

Skupština Udruge može donijeti stegovna pravila za svoje članove.

IV. TIJELA UDRUGE

Članak 14.

Tijela upravljanja Udruge su:

$11.   Skupština

$12.   Predsjednik

$13.   Tajnik

$14.   Upravni odbor

1. SKUPŠTINA

Članak 15.

Skupština je najviše tijelo Udruge koju čine svi redoviti članovi Udruge: svi individualni članovi, predstavnici pravnih osoba i predstavnici skupnih članova – po jedan predstavnik svakog skupnog člana..

Skupština može biti redovna, izvanredna i izborna. Sjednice Skupštine mogu biti i tematske ili svečane.

Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje. Izborna se Skupština održava se svake četiri godine (48 mjeseci) i na njoj se biraju članovi tijela Udruge čiji mandat traje četiri godine. Izvanredna Skupština je ona koja se održava prem potrebi.

Redovnu i izbornu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom. U odluci o sazivanju Skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Pozivi za Skupštinu dostavljaju se članovima Skupštine najmanje sedam dana prije sjednice.

Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatrži najmanje deset redovitih članova Udruge koji su članovi Skupštine. U zahtjevu za sazivanje sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku do 15 dana od dana dostave zahtjeva iz prethodnog stavka, sjednicu Skupštine mogu sazvati predlagatelji, s time da u pozivu za sjednicu budu navedeni: prijedlog dnevnog reda, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Na tako sazvanoj sjednici Skupštine razmatraju se samo pitanja zbog kojih je izvanredna sjednica sazvana.

Članak 16.

Skupštinom predsjeda Predsjednik Udruge koji je izabran većinom glasova prisutnih članova Skupštine, a u njegovoj odsutnosti član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor na svojo sjednici.

Skupština može započeti s radom ako joj prisustvoje najmanje polovina članova. Ako nije prisutna polovica članova, čeka se pola sata od predviđenog početka sjednice. Nakon toga kvorumom se smatraju svi prisutni te Skupština može donositi pravovaljene odluke.

Skupština radi prema Poslovniku o radu Skupštine.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članovsa.  

Članak 17.

Skupština Udruge odlučuje o svim poslovima Udruge koji nisu u nadležnosti Upravnog odbora ili Predsjednika.

Njene posebne nadležnosti su:

$11.   donošenje Statuta i njegove izmjene i dopune

$12.   donošenje poslovnika o radu Skupštine

$13.   izbor Predsjednika i članova Upravnog odbora

$14.   donošenje financijskog plana Udruge i usvajanje financijskog izvješća

$15.   razmatranje izvještaja o radu Predsjednika i Upravnog odbora sa donošenjem zaključaka o izvješćima

$16.   odlučivanje o udruživanju u druge organizacije u zemlji i inozemstvu ili istupanje iz njih

$17.   odlučivanje o žalbama članova

$18.   donošenje Programa rada i drugih općih akata potrebnih za djelovanje Udruge

$19.   odlučivanje o prestanku rada Udruge

$110.        obavljanje i drugih poslova određenih zakonom, Statutom ili propisima donijetim temeljem zakona.

II. PREDSJEDNIK UDRUGE

Članak 18.

Predsjednika Udruge bira Skupština.

Predsjednik Udruge:

$1-       organizira i rukovodi radom i poslovanjem Udruge,

$1-       zastupa Udrugu u svim postupcima pred sudovima, upravnim organima i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama i osobama s javnim ovlastima,

$1-       saziva i vodi sjednice Upravnog odbora te predlaže dnevni red,

$1-       predlaže Upravnom odboru godišnji program rada Udruge,

$1-       podnosi Skupštini Udruge izvještaj o rezultatima rada i poslovanja Udruge,

$1-       rukovodi stručnim poslovima Udruge, odlučuje o njezinim poslovima kao i o sklapanju i prestanku ugovora o radu zaposlenika na stručnim poslovima u Udruzi,

$1-       odobrava službena putovanja

$1-       obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim općim aktima Udruge.

Članak 19.

Mandat predsjednika traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjenika u svim poslovima zamjenjuje tajnik Udruge.

Članak 20.

Predsjednik Udruge može biti razrješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

$1-       na vlastiti zahtjev,

$1-       ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,

$1-       ako djeluje protivno zakonu i Statutu ili

$1-       ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština.

III. TAJNIK

Članak 21.

.

Tajnik je izvršni organ Udruge.

Tajnik je zadužen za administrativni rad Udruge te izvršavanje dogovora i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora. Obavlja i poslove korespondencije, pripremanja financijske dokumentacije, izrade programa rada, arhiviranja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Udruge.

O svom radu izvještava Skupštinu pisanim izvješćem.

Tajnik zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

Tajnik je ovlašten za potpisivanje računa, čekova i naloga Udruge. Tajnik vodi registar članova Udruge.

Tajnika bira Skupština na period od četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Tajnik može biti razrješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih u članku 20. ovoga Statuta.

IV. UPRAVNI ODBOR

Članak 22.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između sviju sjednica Skupštine.

Upravni odbor broji tri člana, a čine ga Predjednik i tajnik Udruge po položaju te još jedan član kojeg imenuje Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

Kada je predsjednik spriječen sjednice saziva i istima predsjeda tajnik Udruge.

Upravni odbor:

$1-       utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna i drugih akata,

$1-       priprema sjednicu Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja,

$1-       podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu,

$1-       odlučuje o članarini, načinu plaćanja i visini članarine,

$1-       prima nove članove i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,

$1-       odlučuje o isključenju i brisanju iz članstva,

$1-       odlučuje o promjeni adrese i sjedišta Udruge,

$1-       brine za financijsko poslovanje Udruge i potvrđuje godišnje financijske programe,

$1-       odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava,

$1-       obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština Udruge stavi u nadležnost.

Članak 23.

Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Za svoj rad Upravni odbor je odgovoran Skupštini, kojoj podnosi izvješće o svom radu.

Sjednice Upravnog odbora sazive predsjednik odnosno tajnik u dogovoru s predsjednikom.

Upravni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova Upravnog odbora.

Skupština može razrješiti Upravni odbor i Predsjednika Udruge i prije isteka mandata na koji su izabrani. U tom slučaju Skupština bira nove članove Upravnog odbora i novog Predsjednika na rok do isteka mandata opozvanih članova tj., do sljedeće izborne Skupštine.

Svaki član Upravnog odbora može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran. Skupština je obvezna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE, IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 24.

Udruga je neprofitna organizacija, a navčana sredstva pribavlja iz članarine, dobrovoljnih priloga, donacija, darova, europskih fondova, prihoda iz državnog proračuna, proračuna općina, gradova i županija, vlastite djelatnosti, prihoda koji se ostvare na osnovu dogovora i ugovora, obavljanjem drugih vlastitih djelatnosti, te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Imovinu Udruge čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska prava i novčana sredstva stečena na način opisane u stavku 1. ovoga članka.

Novčana sredstva koja se ostvare na računu Udruge dijela se na:

$1-       rashode za tekuće poslovanje i djelovanje Udruge i organa Udruge,

$1-       rashode za tehničko-administrativno poslovanje Udruge,

$1-       troškove reprezentacije, propagande i reklame,

$1-       ostale troškove,

$1-       rezervu.

Sva ostvarena dobit koristi se isključivo za ostvarivanje ciljeva Udruge.

Članak 25.

Svi prihodi uplaćuju na žiro-račun Udruge, koji je otvoren u FINI.

Sve računovodstvene i blagajničke poslove te knjigovodstvo Udruge vode stručne osobe kojima Udruga povjeri obavljanje tih poslova.

Članak 26.

Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.

Članak 27.

Za svoje obveze Udruga odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.

VII. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 28.

Statut je temeljni opći akt Udruge i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor Udruge.

Tumačenje odredba ovog Statuta daje Skupština Udruge.

Sva unutarnja pitanja Udruge kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju posebnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Skupština Udruge.

VIII. PRESTANAK UDRUGE

Članak 29.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

U slučaju prestanka Udruge, Skupština donosi odluku o imovini. U slučaju likvidacije Udruge, predsjednik je likvidator.  

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Broj:_________________

U Jelsi, 10. lipnja 2013 godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednik:

Vivian Grisogono

      ______________________

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Eco Hvar Statut

Eco Environment News feeds

  • Social and environmental reporting to be required of fewer companies after EPP aligns with far right to achieve goals

    Fewer companies operating in Europe will be made to carry out due diligence on the societal harms they cause, in what green groups have called a “betrayal” of communities affected by corporate abuse.

    The gutting of the EU’s sustainability reporting and due diligence rules, which was greenlit by MEPs on Tuesday, slashes the number of companies covered by laws to protect human and ecological rights, and removes provisions to harmonise access to justice across member states.

    Continue reading...

  • Unless urgent action is taken life will be fundamentally altered for the ancient communities who live on its banks

    As a leader of one of the oldest gnostic religions in the world, Sheikh Nidham Kreidi al-Sabahi must use only water taken from a flowing river, even for drinking.

    The 68-year-old has a long grey beard hanging over his simple tan robe and a white cap covering his equally long hair, which sheikhs are forbidden from cutting. He says he has never got ill from drinking water from the Tigris River and believes that as long as the water is flowing, it is clean. But the truth is that soon it may not be flowing at all.

    Continue reading...

  • Climate crisis forecast to wipe out thousands of glaciers a year globally, threatening water supplies and cultural heritage

    Glaciers in the European Alps are likely to reach their peak rate of extinction in only eight years, according to a study, with more than 100 due to melt away permanently by 2033. Glaciers in the western US and Canada are forecast to reach their peak year of loss less than a decade later, with more than 800 disappearing each year by then.

    The melting of glaciers driven by human-caused global heating is one of the clearest signs of the climate crisis. Communities around the world have already held funeral ceremonies for lost glaciers, and a Global Glacier Casualty List records the names and histories of those that have vanished.

    Continue reading...

  • Ten years after I first followed the proposed route, I retraced my steps to see what life was like along the world’s most expensive, heavily delayed railway line

    Ten years ago, I walked the route of HS2, the 140-mile railway proposed to run from London to Birmingham, to discover what lay in its path. Nothing had actually been constructed of this, supposedly the first phase of a high-speed line going north. The only trace was the furtive ecological consultants mapping newts and bats and the train’s looming presence in the minds of those who lived along the route. For many, it was a Westminster vanity project, symbolising a country run against the interests of the many to line the pockets of the few. People whose homes were under threat of demolitionwere petitioning parliament, campaigning for more tunnels or hoping the project would collapse before their farms, paddocks and ancient woodlands were wiped out.

    The line, we were told a decade ago, would be completed by 2026. Like many of the early claims about the longest railway to be built in Britain since the Victorian era, that fact no longer stands. The fast train is running – very – late. The official finish date of 2033 was recently revised upwards. “The best guess is that it will begin with a ‘4’ when you can catch a train,” one well-informed observer told me. There’s similar uncertainty about its cost, but one thing is sure: it is catastrophically over budget. When complete, HS2 will almost certainly be the most expensive railway in the world. Nearly 20 years ago, HS1, the line from the Channel tunnel to St Pancras, was completed on time and on budget for £51m per mile (£87m in today’s prices). It was criticised for being twice as expensive as a high-speed route constructed in France. HS2 may cost almost £1bn per mile.

    Continue reading...

  • The oil and gas industry must be legally bound to cut methane emissions. With climate tipping points approaching, time is running out

    • Mia Mottley is the prime minister of Barbados

    The timing is brutal. Just as the world celebrates the 10th anniversary of the adoption of the Paris climate agreement this month, new evidence shows that the world is crashing through the main defence that was constructed against climate catastrophe.

    The three-year temperature average is – for the first time – set to exceed the Paris guardrail of 1.5C above preindustrial levels. According to the Copernicus Climate Change Service, 2025 will join 2023 and 2024 as the three warmest since the Industrial Revolution, reflecting the accelerating pace of the climate crisis.

    Mia Mottley is the prime minister of Barbados

    Continue reading...

  • Hogshaw, Derbyshire: They’re in our paintings, in our folklore. A little opportunistic planting and I’ve got them in my garden

    As I cleared our garden of dead vegetation, including many old teasels, I realised that the latter were still shedding seeds and luring goldfinches to them. Not wishing to deprive winter birds of food, or myself of opportunity, I planted the stalks in a single grove, and set up a mobile hide. Within minutes, a kind of magic unfolded. Sulphur wings twittered as old plants swayed with their featherweight burdens and the pointed pink beaks jabbed relentlessly for food.

    Of all European birds, goldfinches are surely those best able to illustrate the survival of magical thinking in our world. Throughout the middle ages and the Renaissance, more than 300 artists across 486 works – including those of Leonardo, Raphael and Michelangelo – painted Madonna and Child images with goldfinches secreted in them.

    Continue reading...

  • Only 10,000 out of economic bloc’s 6m trucks are electric and are more likely to be operating on short routes

    The chances of the European trucking industry hitting zero emissions targets are “dire”, an industry body has warned, as it emerged that only a tiny amount of lorries delivering goods in the EU are electric.

    Speaking as the European Commission prepares to water down electric car targets, the boss of the association for commercial vehicles called on the commission to commit to an urgent review of the sector, tackling problems including a lack of public charging points, a lack of tax breaks for trucks and high energy costs.

    Continue reading...

  • Experts are calling for the integration of mental health into climate-disaster policy in the Caribbean as studies show that PTSD risks increase after hurricanes and displacement

    When Hurricane Melissa struck Jamaica on 28 October with 185mph winds, destroying homes, hospitals and infrastructure, killing 32 people and affecting 1.5 million, Toni-Jan Ifill immediately realised it would leave many with long-term traumatic memories.

    A month and a half after the storm, which also affected eastern Cuba, the clinical psychologist says recollections of the terrifying winds also haunt some of the staff at the University Hospital of the West Indies in Kingston. Even the sound of rain can cause trauma responses among people who lived through it.

    Continue reading...

  • Despite billions in investment and backing from the federal government, carbon capture and storage technology ‘should be in no way treated as a climate solution’, critics say

    The US energy company Chevron describes it as the world’s largest industrial carbon dioxide injection project of its kind. But it has a problem. It still isn’t working as promised and the results are getting worse.

    The $3bn Gorgon carbon capture and storage (CCS) development, on Barrow Island off Western Australia’s Pilbara coast, was supposed to start operating in 2016, backed by $60m in federal government funding. Chevron and its partners in the project, including Shell and ExxonMobil, said it would capture up to 4m tonnes of carbon dioxide (CO2) from an underwater gas field each year and inject it in a reservoir more than 2km beneath the island.

    Continue reading...

  • Jessica O’Bryan puts the $60,000 Musso EV through its paces in suburban Sydney and finds some pluses, some minuses – but no charging points

    When I am handed the keys to Australia’s first affordable fully electric ute, to say I feel nervous is an understatement.

    I’ve been driving a 2014 Volkswagen Polo for the past four years, and before that, a Holden Astra that was older than me.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen