Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Scientists working for government breed biological control agents in lab to take on species choking native wildlife

    Crayfish, weevils and fungi are being released into the environment in order to tackle invasive species across Britain.

    Scientists working for the government have been breeding species in labs to set them loose into the wild to take on Japanese knotweed, signal crayfish and Himalayan balsam, and other species that choke out native plants and wildlife.

    Continue reading...

  • Seaweed has become a key cash crop as climate change and industrial trawling test the resilient culture of the semi-nomadic Vezo people

    Along Madagascar’s south-west coast, the Vezo people, who have fished the Mozambique Channel for countless generations, are defined by a way of life sustained by the sea. Yet climate change and industrial exploitation are pushing this ocean-based culture to its limits.

    Coastal villages around Toliara, a city in southern Madagascar, host tens of thousands of the semi-nomadic Vezopeople, who make a living from small-scale fishing on the ocean. For centuries, they have launched pirogues, small boats carved from single tree trunks, every day into the turquoise shallows to catch tuna, barracuda and grouper.

    A boat near lines of seaweed, which has become a main source of income for Ambatomilo village as warmer seas, bleached reefs and erratic weather accelerate the decline of local fish populations

    Continue reading...

  • Dursley, Gloucestershire: We have to embrace these darker months and get outside, but there’s also only so much wind and sludge I can take

    Winter is tiring. The footpath is a gully of slop, and each step forwards is a little slip backwards. The north-facing slope was OK – the frost hadn’t been thawed by the sun, and crunchy ground is better than slippy ground. But the rest of Gloucestershire has turned into slurry.

    It’s just as well that I enjoy it; I do this every week. For the last seven years I’ve been going out on a Friday, taking some combination of buses and trains to wherever the previous walk ended, and continuing. My Friday walk is a single tangly line stretching from Birmingham to Dorset, and the Malverns to the M25, and I go whatever the weather.

    Continue reading...

  • Met Office says temperatures are tracking ahead of 2022 after year of heatwaves and drought, though late cold spell could yet intervene

    Forecasters say 2025 is “more likely than not” to break the record for the hottest year in the UK since records began, after a summer of heatwaves and drought followed by a mild autumn.

    According to the Met Office, the official forecaster, the mean temperature for 2025 is tracking well ahead of the previous highest year, set in 2022. However, a colder spell expected from Christmas until the new year makes it too close to call definitively.

    Continue reading...

  • U-turn lifts limit from £1m to £2.5m after protests and warnings that family farms were at risk

    Ministers will increase the threshold for taxing inherited farmland from £1m to £2.5m after months of pressure from campaigners and MPs representing rural areas.

    In a statement slipped out just before Christmas, the environment department announced the U-turn, which will apply from April when the tax kicks in.

    Continue reading...

  • The activist and author of Here Comes the Sun discusses rapid advances in solar and wind power and how the US ceded leadership in the sector to its main rival

    Bill McKibben’s book The End of Nature, published in 1989, warned early of the dangers of climate changes and he has been campaigning and writing ever since. His most recent book, Here Comes the Sun, takes a look at the soaring potential of renewable energy

    Is your latest book a more optimistic take on this world?

    Continue reading...

  • Mass of congealed fat, oil and grease 100 metres in length found blocking sewers in Whitechapel area of capital

    A “fatberg” weighing an estimated 100 tonnes has been discovered blocking sewers in east London, officials have said.

    The mass of congealed fats, oils and grease measures about 100 metres long (328ft) and weighs about a third more than the heaviest of the British army’s battle tanks. It has been called the grandchild of the 2017 Whitechapel fatberg, which weighed 130 tonnes and stretched for more than 250 metres (820ft).

    Continue reading...

  • As the number of the semi-aquatic creatures soars so can tensions. But the Swiss have a tried and tested system to calm the neighbours and restore harmony

    “I hate beavers,” a woman tells the beaver hotline. Forty years ago she planted an oak tree in a small town in southern Zurich – now at the frontier of beaver expansion – and it has just been felled: gnawed by the large, semi-aquatic rodents as they enter their seasonal home-improvement mode.

    The caller is one of 10 new people getting in touch each week at this time of year. Beavers, nature’s great engineers, can unleash mayhem during winter as they renovate their lodges and build up their dams. For people, this can mean flooding, sinkholes appearing in roads and trees being felled. A single incident can clock up 70,000 Swiss francs (£65,000) in damages.

    Continue reading...

  • Our 20 favourite pieces of in-depth reporting, essays and profiles from the year

    Victor Pelevin made his name in 90s Russia with scathing satires of authoritarianism. But while his literary peers have faced censorship and fled the country, he still sells millions. Has he become a Kremlin apologist?

    Continue reading...

  • Thousands of farms set to go bankrupt as grain farmers in particular hit by trade disruptions caused by price hikes

    Donald Trump, having promised to “NEVER LET OUR FARMERS DOWN”, appeared to come through for them this month when he unveiled a $12bn aid package. Industry leaders say thousands of farms will still go bust this year.

    While the US president has vowed to increase domestic farm production, and even claimed this formed a “big part” of his plan to lower grocery prices for Americans, many US farmers are grappling with mounting financial issues – compounded by Trump’s agenda.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen