Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Scientists say ‘old-school denier nonsense’ isn’t helpful as podcaster repeatedly airs false claim on his show

    For months now, the popular comedian and podcaster Joe Rogan has been telling his vast audience of a study that shows Earth is cooling – even though this research states the complete opposite.

    Rogan’s false claim about the climate crisis, which he has repeatedly aired on the Joe Rogan Experience, one of the world’s most popular podcasts, has exasperated the scientists who authored the research.

    Continue reading...

  • In an extract from his new book, Tim Lenton explains how Fridays for Future challenged climate inaction to reach a positive tipping point

    In August 2018, Greta Thunberg was sitting alone on the ground outside the Swedish parliament with a placard reading “Skolstrejk för klimatet” (School strike for climate) and a bunch of pamphlets under a stone.

    An older woman stood over her and asked: “Why are you on strike? You have to go to school.” Greta retorted: “Why would I need an education if there is no future?”

    Positive Tipping Points: How to Fix the Climate Crisis is published by Oxford University Press

    Continue reading...

  • Carcinogens entering waterways from 25,000 road outflows are not monitored or regulated by Environment Agency, committee hears

    Toxic, carcinogenic pollution that pours from 25,000 road outflows into rivers in England is being ignored by politicians and regulators, MPs have been told.

    Road runoff containing toxic particles from tyres and brakes, and pollution from fuel and oil spills – which washes into rivers after rainfall – can devastate aquatic life and, by increasing toxicity, reduce the overall health of waterways. It is responsible for 18% of the reason all rivers fail to meet good ecological and chemical standards.

    Continue reading...

  • Wildfires were 30% more intense than would have been expected without global heating, scientists say

    The extreme weather that fuelled “astonishing” blazes across Spain and Portugal last month was made 40 times more likely by climate breakdown, early analysis suggests.

    The deadly wildfires, which torched 500,000 hectares (1.2m acres) of the Iberian peninsula in a matter of weeks, were also 30% more intense than scientists would have expected in a world without climate change, according to researchers from the World Weather Attribution network.

    Continue reading...

  • Patrick Tiernan says market will no longer discourage underwriting of such projects, stressing ‘apolitical’ stance

    The new chief executive of Lloyd’s has stressed the insurance market’s “apolitical” stance in an apparent shift on climate policy, even as he warned of growing threats from an acceleration of extreme weather events.

    Patrick Tiernan, who took over as CEO from John Neal in June, said the corporation would no longer discourage insurers operating in the market from underwriting coal and other fossil fuel projects.

    Continue reading...

  • Review says ministers have only ‘small chance’ of wiping out bovine tuberculosis by 2038 without more investment

    Labour can end the badger cull but only with a Covid-19 style focus on testing and vaccinating, the author of a government-commissioned report has said.

    Ministerial plans to stop the shooting of the animals can be achieved but at a cost to the Treasury, the report warns.

    Continue reading...

  • The country’s fisheries and the health of its seas still rely on a method practised for nearly 1,000 years – catching skipjack tuna one fish at a time

    • Photographs and video by Ibrahim Bassam

    At 3.04am, most of the residents of the northern Maldivian island village of Kanditheemu are fast asleep. Only the faint sound of waves lapping against anchored boats and the crunch of sand under weathered sandals breaks the silence. Carrying buckets and small bags, 14 fishers emerge and move quietly towards the harbour, crossing a narrow wooden plank to board a 24-metre-long dhoni boat named Mas Vaali.

    For captain Ibrahim Hamid, 61, this routine has been the same for decades: rise before dawn, steer a dhoni across the Indian Ocean, and oversee a crew hauling in silvery skipjack tuna using single poles and lines – in a process that is often unchanged from how they fished as boys.

    Continue reading...

  • Scientists say ozone is warming Earth by 40% more than expected but that repair is still right thing to do

    The repair of the Earth’s ozone layer has been a success, but a new study reveals a downside: ozone is warming the planet up to 40% more than originally anticipated.

    Bill Collins from the University of Reading and his colleagues used a computer model to project the amount of warming associated with changes in ozone between 2015 and 2050, taking into account changes in humidity, clouds and surface reflectivity. If we continue to implement the air pollution controls mandated by the Montreal protocol in 1987 their results, which are published in Atmospheric Chemistry and Physics, suggest that the healing of the ozone layer will create more warming, cancelling out most of the climate benefits from stopping production of ozone destroying chemicals such as CFCs and HCFCs.

    Continue reading...

  • US schools were built for a cooler climate that no longer exists. Now they face record-high temperatures

    As schools are returning to session following one of the hottest summers ever recorded, districts are faced with a new problem: how to handle increasingly extreme heatwaves, both in and outside the classroom.

    Unbearably hot days are no longer just a summer problem. In the US districts from the north-east to the mountain west to the deep south are shortening days, delaying openings, and reworking calendars as temperatures spike during August and September, the typical back-to-school months.

    Continue reading...

  • Politicians have long promised the critical metal will rescue the economy but Indigenous locals say the push to exploit vast reserves threatens the ecosystem and their livelihoods

    • Photographs by Sara Aliaga Ticona

    Growing up near Bolivia’s Uyuni salt flats, Franz Alí Ramos remembers playing in the high-altitude wetlands near his home during the rainy season. “It was a beautiful recreation area for us and for animals,” he says.

    Now, the wetlands have given way to cracked, sunbaked earth – a change that Alí Ramos blames on nearby operations by Bolivia’s state lithium corporation, Yacimientos de Litio Bolivianos (YLB). The government has recently signed lithium mining contracts with two foreign companies – one Russian and the other Chinese – and residents fear more serious damage is yet to come.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen