Još uvijek koristite pesticide?

Vrijeme je, da se opametite! Pogledajte oko sebe, što se to događa?

Spasite pčele! Spasite pčele! Foto: Vivian Grisogono

Život (i smrt) na Hvaru

Otok Hvar bi trebao biti jedan od najzdravijih mjesta za život. Međutim, ljudi su općenito lošeg zdravlja, ima puno karcinoma, problema sa štitnjačom i neuroloških problema u alarmantno visokom broju u tako maloj populaciji. Postoje očiti hormonski problemi, kao što su prerana menopauza kod djevojčica u pubertetu i poteškoće sa dojenjem kod mladih majki. Neke od zdravstvenih problema su sigurno povezani sa visokom učestalošću pušenja na otoku. Vjerojatno su odgovorni i drugi faktori, povezani sa okolišem, kao što je kvaliteta tla, proizvodnja hrane i zrak, koji dišemo. Oštećenja okoliša su iz godine u godinu sve očiglednija na cijelom otoku Hvaru. U naseljenim i poljoprivrednim područjima ima sve manje leptira, sve manje insekata, sve manje ptica, i još manje šišmiša. Ribari se žale, da ima sve manje riba. Pčelari su u 2016. godini javljali, da je čak nedostatak meda.

Hvarske pčele su u sve većoj opasnosti. Bumbar i divlji cvijet, ožujak 2016. Foto: Vivian Grisogono

Jesu li krivi kemijski pesticidi? Vrlo vjerojatno, da. Glifosat, aktivna tvar u Roundup-u / Cidokor-u, koji se naširoko koristi po otoku, je povezan sa karcinomima, posebno karcinomom prostate i dojke, kao i sa Ne-Hodgkinovim Limfomom, a da ne spominjem sa bezbroj drugih zdravstvenih i ekoloških problema.

Riječi i djela

Hvarani su vrlo ponosni sa ugledom svog otoka – sa čistim zrakom, morom i zemljom. To je nešto, što uzimaju zdravo za gotovo. Na pitanje, da li proizvode svoje vino, maslinovo ulje, voće i povrće organski, većina otočana će odgovoriti “Da”.

Hvarska crvena zemlja, svježe obrađena, siječanj 2016. Uzgoj zdrave hrane ovisi o nezagađenoj zemlji. Foto: Vivian Grisogono

Stvarnost nije uvijek onakva kakvom je prikazuju. Korištenje kemijskih herbicida i insekticida je svakodnevnica velikoj većini Hvarskih poljoprivrednika i vrtlara. Mnogi pojedinci koriste otrove svih vrsta oko svoje kuće, u vrtu i u polju. Neki vjeruju, da su pesticidi najbolje, ili čak jedino rješenje za probleme sa štetočinama, neželjenim biljkama (poznatima i pod nazivom korov), i nepoželjnim insektima. Samo jako mali broj ljudi se brine oko kolateralne štete uzrokovane na ovaj način. Što se tiče pridržavanja uputa za uporabu, pa.. ubojice korova namijenjeni za korištenje jednom godišnje su često korišteni dva ili tri puta godišnje; preporučene količine za primjenu se ponekad prekoračuju, čak i do deset puta; i otrovi se opasno međusobno miješaju kako bi bili jači. Nije potrebno ni spominjati, da se upozorenja o mjerama opreza ili mogućim zdravstvenim rizicima obično ignoriraju. Iz godine u godinu kumulativni učinci otrova nanose otoku i okolnim morima sve više štete.

Općina Jelsa baš i nije uzor i model za ponašanje po pitanju ekološke svijesti. Mi, u Udruzi Eco Hvar smo se nadali, da bi mogla biti. Prije nekoliko godina nam je rečeno, da je Vijeće donijelo direktivu (odredbu) po kojoj se zabranjuje korištenje pesticida u javnim prostorima. Međutim, prije dvije godine smo u udruzi Eco Hvar saznali, da je Jelšanski Mali Park bio prskan herbicidom na bazi glifosata, s gotovo nikakvim upozorenjem, unatoč činjenici, da se ovdje svakodnevno dolaze igrati mala djeca. Kao rezultat našeg prigovora, Eco Hvar je saznao, da se Odbor za Ekologiju, koji djeluje unutar Vijeća sastoji od samo nekolicine ljudi. Jedan od njih je zapravo izjavio: „napredak čovječanstva ovisi o korištenju ´biljnih zaštitnika..´“- to je eufemizam za otrovne pesticide, ako slučajno niste znali. Zapanjujuća tvrdnja, tako tipična za neodoljivu retoriku, koju šire agrokemijske tvrtke.

Jelšanski park bi mogao biti zeleniji. Foto: Vivian Grisogono

Udruga Eco Hvar je, kako se ispostavilo, naivno pretpostavljala, da će biti dovoljno podsjetiti Vijeće na postojeću Odredbu, kako bi se zaustavilo nenajavljeno primjenjivanje pesticida u javnim prostorima. U 2016. godini je postalo jasno, da to nije baš tako. Udruga Eco Hvar je ispitala Načelnika i Vijeće Općine Jelsa o korištenju otrova u njihovoj nadležnosti. Iz tvrtke JELKOM, odgovornoj za upravljanje otpadom i održavanje javnih prostora kao što su lokalni park, smo dobili nejasan odgovor o tome, koriste li se herbicidi i nakon dopisivanja u 2014. godini. Ujedno su nam priznali, da su park prskali insekticidom protiv lisne uši. Razlog za ovu akciju je nepoznat.

Dana 11. travnja 2016. je Nikša Peronja, Načelnik Općine Jelsa potpisao izjavu, kojom potiče lokalno stanovništvo da se odrekne korištenja opasnih pesticida. Dokument je izrađen i supotpisan u suradnji sa udrugom Eco Hvar, pečatiran sa službenim pečatom za obje strane. Prema riječima Načelnika, je ova izjava trebala biti postavljena na svim oglasnim pločama općine. To se nije dogodilo. Nije bila postavljena čak ni na ploči ispred zgrade Općine. Čini se, da je sve bila samo još jedna prilika za brzu foto-promociju. Sasvim besmislena.

Opasna praksa

Činjenica, da su to od strane Načelnika bile samo prazne riječi i ne bi trebalo biti toliko iznenađujuće. Poput ostalih mjesnih odbora na Hvaru, i Jelsa ima vrlo lošu politiku zaštite okoliša. Jedan od primjera je praksa distribucije otrova za štakore u tankim plastičnim vrećicama dva puta godišnje. Upute unutar vrećice su samo na hrvatskom jeziku, bez obzira na broj stranih vlasnika kuća, koji su primatelji ovog uveliko neželjenog ´poklona´. Rješava li otrov probleme sa štetočinama? Ne, miševi i štakori su postali otporni, što dovodi do neumoljivog porasta pojave super-štakora. Postoje bolje metode kontrole štetočina, kao što je korištenje njihovih prirodnih neprijatelja, kao što su mačke i određene pasmine terijera.

Otrov za štakore, pakiranje upitne kvalitete. Foto: Vivian Grisogono

U stvari, otrov za štakore Ratimor u ovom čudnom, nesigurnom pakiranju je sa liste odobrenih sredstava Ministarstva Poljoprivrede nestao još 2013. godine.

Poništeno odobrenje za 'Ratimor', 2013.

Još jedna besmislena i opasna praksa na otoku je rutina prskanja ulica u jeku ljeta protiv komaraca. Najmanje dva puta u sezoni, specijalno vozilo kruži ulicama Hvara, Stari Grada i Jelse (i pripadajućim manjim mjestima), prskajući otrovnu maglu sa obje strane. Pješaci nemaju šanse. Nijedan automobil ne može izbjeći ovog izbacivača otrova. Praksa prkosi logici, krivo vrijeme, krivo mjesto.

Vozilo prskajuće insekticide u gradu Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Da ne govorimo o tome, da baš suprotno rješavanju neugodnosti sa komarcima, Hvar pati od sve većeg broja zaraženih insekata, kako postaju sve otporniji na insekticide. Koji se otrovi koriste? Nisu uvijek isti. U 2014. se koristio Permex 22E u koncentraciji 12,36% - iako službene upute preporučuju koncentraciju 0,3-1% u vodi (stranice na taljanskom), ili 3% u otapalu u zatvorenim prostorima. Udruga Eco Hvar je upozoravala Vijeće u kolovozu 2014. na činjenicu, da je Permex 22E opasan i neprimjeran. Usprkos tome, u 2015. se isti ponovno koristi, ovaj put u kombinaciji sa drugim otrovima: Microfly i Twenty.one. Udruga Eco Hvar je zatim svoju zabrinutost objavila javno.

S obzirom, da i druge općine i gradovi postupaju na sličan način kao Jelsa, cijeli otok je podvrgnut potencijalnim neizrecivim oštećenjima okoliša na deprimirajuće redovitoj bazi.

Primjer Cidokor-a (Roundup-a)

Cidokor se već godinama koristi u ogromnim količinama na otoku Hvaru. Cidokor je zabranjen odlukom Europske Unije 1. listopada 2016., ali će se i dalje koristiti mnogo mjeseci (ako ne i godina) jer ova zabrana u Hrvatskoj nije uzrokovala potpuno povlačenje.

Agrokemijska industrija ima veliku marketinšku moć. Osim što radi sve što je u njenoj moći kako bi diskreditirala bilo koji znanstveni dokaz o šteti, koja se događa, agrokemijske tvrtke dobivaju jako veliki utjecaj preko interneta. Dobro ciljane Google-ove oglase se često pojavljuju uz bilo koji članak o poljoprivredi. Herbicidi na bazi glifosata su najistaknutiji otrovi, kojima se kroz marketinški make-over pokušava potaknuti javnost na povećanu potrošnju. Čak i parakvat (gramoxone), koji je u Europi zabranjen još 2007. se oglašava na europskim web stranicama kroz Google-ove oglase. Parakvat se koristio na Hvaru i još uvijek se naširoko koristi u cijelom svijetu, iako nema sumnje u zdravstvene rizike, koje uzrokuje, uključujući smrt. Marketing uspijeva prekriti bilo koje neugodne činjenice. Ne čudi, da su korisnici kemijskih pesticida (struka i laički svijet) umireni lažnim osjećajem sigurnosti o proizvodima, koje kupuju.

Google-ov oglas za web stranicu o glifosatima (usklađen sa člankom, koji opisuje opasnost otrova!)

Ako se posavjetujete sa web stranicom ´Činjenice o Glifosatu´, saznat ćete, da se glifosat može koristiti u svim mogućim mjestima, od privatnih vrtova do plantaža usjeva, kroz ´vodene površine´ i u šumama, navodno kontrolira sve vrste korova, uključujući i zloglasni Japanski Dvornik. Naići ćete na slike prekrasnih voćki, leptira, sunčanih polja. Sve je to vrlo uvjerljivo za one, koji ne znaju o masi dokaza o tome, koju štetu može glifosat uzrokovati. U 2001. je došlo do sudskog spora protiv Monsanto-a u Francuskoj, tvrdeći da je njihovo oglašavanje obmanjivalo javnost o pitanjima sigurnosti okoliša, posebno tvrdeći, da je njihov proizvod “biorazgradiv” i “ostavlja čisto tlo”. Unatoč tome, da je Monsanto uložio dvije žalbe, izgubio je slučaj u konačnoj odluci 2009. godine. Neometen, propagandni stroj je i dalje u pogonu, gazeći preko takvih iritantnih prepreka. Brzo su gurnute u zaborav, barem što se tiće javne svijesti i informiranosti.

Kako zapravo herbicidi djeluju u praksi?

Slika u nastavku pokazuje polje u blizini Pitava na Hvaru, koje je bilo poprskano Cidokor-om u ožujku 2014.. Ovo je bilo prvi put, da se prskalo na ovom polju. Nekoliko godina je bilo neobrađivano, onda poorano i posađene su masline. Vlasnik je zapravo htio uzgajati masline organski, ali je radnik uzeo stvar u svoje ruke i umjesto da je travu pokosio, upotrijebio je herbicid. Učinak herbicida se počeo pokazivati oko deset dana nakon primjene.

Otprilike 10 dana nakon prskanja Cidokor-om, 10. ožujka 2014. Foto: Vivian Grisogono

Nakon nekoliko tjedana se sve promijenilo u tužan prizor od izgorjelih biljaka. Samo uz velike napore naše mašte bismo mogli ovo polje označiti kao ´čisto´. Prije prskanja su ovdje živjeli fazani, nakon prskanja su odmah nestali. Nekoliko mjeseci kasnije, pronađeno je jedno mrtvo tijelo ženke fazan (iako nije sa sigurnošću utvrđeno kako je uginula). Dva psa, koji su slučajno bili u izravnom kontaktu s herbicidom, razbolili su se od lišmenijaze i moraju uzimati dugotrajno lijekove zbog ovog neizlječivog stanja (Lišmenijaza je endemična na otoku. U svim slučajevima, s kojima sam se susrela su psi bili u kontaktu sa tlom prskanim herbicidima. Slučajnost? Ne vjerujem.).

Otprilike tri tjedna nakon primjene, 23. ožujka 2014. Foto: Vivian Grisogono

Nekoliko mjeseci nakon prskanja, počela se pojavljivati nova trava..

Dva mjeseca nakon primjene, 5. svibnja 2014. Foto: Vivian Grisogono

Iako su i slijedeće godine još bili vidljivi tragovi uništenog tla, divljih biljaka je opet bilo u izobilju. Bez fazana, jer su se oni ipak povukli u okolna područja, koja nisu bila zagađena herbicidima.

Nešto više od godinu dana nakon herbicida, 16. travnja 2015. Foto: Vivian Grisogono

Dakle, je li Cidokor uspio eliminirati neželjene biljke / korov? Ne, očito nije. Je li uzrokovao kolateralnu štetu? Da, bez sumnje. Postoje dugoročne negativne posljedice? Sasvim sigurno. Osoba, koja snosi potencijalno najveći rizik je, naravno, radnik, koji je primijenio herbicid.

Više od godinu dana nakon herbicida, 4. svibnja 2015. Foto: Vivian Grisogono

Nema bijega od posljedica

Korištenje herbicida utječe na puno više nego samo na ciljane biljke. Otrov se širi. Raznosi se na obući, pogotovo ako su kontaminirane javne staze. Može se vidjeti izdajnički trag žutih biljaka, kada ljudi hodaju po poprskanoj zemlji i nakon toga tamo, gdje nije bilo prskano. Očito, otrov se može prenijeti na isti način u kuće, gdje ljudi žive, zabrinjavajuća misao, posebno tamo, gdje se mala djeca igraju na podu.

Put poprskan herbicidima. Foto: Vivian Grisogono

Herbicidi imaju trajne posljedice

Biljke će opet narasti nakon primjene herbicida. Na nekima se vidi učinak herbicida, ponekad i godinama nakon primjene. Trava, na primjer, pokazuje neprirodno žuto-narančastu boju. Ovo se može dogoditi i na područjima, koja nisu izravno prskana, ali koja su bila kontaminirana obućom ili raspršivanjem kroz vjetar.

Više od godinu dana nakon prskanja u jednom vrtu: posljedice herbicida na bazi glifosata. Foto: Vivian Grisogono

Kumulativna šteta

Naravno, proizvođači ne tvrde, da će jednokratna primjena ukloniti neželjene biljke zauvijek. Žele, da kupujete još. Neće vam govoriti o otpornim biljkama, koje procvatu nakon korištenja herbicida. Neke od atraktivnijih, koje ovdje pripadaju su: Puzavi Žabnjak, mak i Kala. Za one više otpornije korove, ima agrokemijska industrija na zalihama rješenje: više herbicida i jače herbicide. Stranica o Parakvatu tvrdi kako je parakvat djelotvoran protiv korova otpornih na glifosat. Korovi postaju otporniji i otporniji. Tlo izloženo herbicidima je sve više i više uništeno i ostaje kontaminirano na mnogo duže nego što proizvođači tvrde.

Kako im možete vjerovati?

Prepredeno oglašavanje od strane agrokemijske industrije, zajedno sa službenim uvjeravanjem od onih, koji bi trebali kontrolirati i regulirati, sve to zajedno budi dojam, da su pesticidi sigurni. Kontradiktorne informacije su gotovo neprimjetne. Proizvođači, naravno, negiraju štetu, za koju znamo, da je povezivana sa herbicidima na bazi glifosata. Suprotstaviti se dobro podmazanoj propagandnoj mašineriji agrokemijske industrije bi se moglo jedino kroz masivnu reklamnu kampanju. Ali tko bi je financirao?

 

Stablo badema – vjerojatno oštećeno kroz strujanje vjetra nakon primjene Cidokor-a u blizini, srpanj 2014. Foto: Vivian Grisogono

Vaš izbor

Javno zdravstvo – znači, vaše i moje – je bilo godinama ugrožavano kroz korištenje tone kemijskih pesticida. Svaki pojedinac ima pravo izabrati hoće li koristiti zakonski odobrene tvari ili ne. Ako koristite, ili namjeravate koristiti kemijske pesticide, INFORMIRAJTE SE.

IMAJTE NA UMU, da su kemijski pesticide otrovi, kojih sigurnost nije bila, niti ne može ikada biti dokazana. Ako ih koristite, riskirate svoje zdravlje, zdravlje ljudi oko vas, i zdravlje budućih generacija – svoje djece i njihove djece. Također uzrokujete potencijalne štete za okoliš, u konačnici stvarajući više problema nego što ste pokušavali riješiti u početku.

RAZMISLITE O ALTERNATIVIMA. Postoji mnogo prirodnih metoda za suzbijanje korova, neželjenih insekata i glodavaca. Osim metoda, koje su koristili naši predci prije negoli su postojali kemijski pesticide, postoji i dosta drugih metoda, koje možete pronaći na internet.

MISLITE NA UŠTEDU. Pesticidi koštaju novac. Pesticidi nas koštaju zdravlje. Zdravlje košta novac.

ZDRAVLJE JE NEPROCJENJIVO.

 

NA VAMA JE!

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2016.

Prijevod: Ivana Župan

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Još uvijek koristite pesticide?

Eco Environment News feeds

  • Former Labour PM accused of ‘handing talking points’ to Tories and Reform after saying net zero strategy faltering

    Climate experts and politicians have criticised Tony Blair for claiming any strategy that relied on rapidly phasing out fossil fuels was “doomed to fail”.

    The former prime minister’s comments, published in a report from the Tony Blair Institute for Global Change (TBI), prompted an internal row within Labour, with some accusing him of playing into the hands of a narrative used by rightwing parties to delay climate action.

    Continue reading...

  • Advertising Standards Authority says neither Lavazza UK nor Dualit’s product can be recycled at home

    Descriptions of coffee pods as “compostable eco capsules” were misleading as they could not be composted at home, the Advertising Standards Authority has ruled.

    The ASA has banned adverts by Lavazza UK and Dualit, which both made claims about the eco credentials of their coffee products.

    Continue reading...

  • ‘Huge volumes of chicken muck’ entering rivers are harmful to fish and plants, campaigners argue at Cardiff high court

    Clean river campaigners have told a court that planning permission for a poultry megafarm in Shropshire is unlawful and should be overturned.

    In the high court in Cardiff on Wednesday, Dr Alison Caffyn argued that the council had failed to take into account all the environmental impacts of the industrial chicken units, which will house 230,000 birds at any one time, in particular the effects of spreading manure on land.

    Continue reading...

  • Corroboree frog belongs to 100m-year-old family of amphibians but is now found only in the puddles and peat bogs of Kosciuszko national park

    Scientists have sequenced the genome of the critically endangered southern corroboree frog – one of Australia’s most threatened amphibians – in hope that the information could be used to aid its recovery.

    The striking alpine frog, which has distinctive yellow and black markings, is so threatened by disease and the drying of its habitat due to climate change, that it is considered “functionally extinct”. The species survives in the temporary pools and peat bogs of Kosciuszko national park in New South Wales, with the help of zoo breeding and re-introduction programs.

    Continue reading...

  • The scheme, part of policy blitz for local elections, will encourage councils and police forces to work together

    Councils will be encouraged to work with police forces to seize and crush vehicles used by fly-tippers, in the latest phase of a government policy blitz before Thursday’s local elections.

    Under a scheme being led by the Department for Environment Food and Rural Affairs (Defra), new legislation will impose jail sentences of up to five years for people who illicitly transport waste in England.

    Continue reading...

  • Temperatures south Asians dread each year arrive early as experts talk of ever shorter transition to summer-like heat

    The summer conditions south Asian countries dread each year have arrived alarmingly early, and it’s only April. Much of India and Pakistan is already sweltering in heatwave conditions, in what scientists say is fast becoming the “new normal”.

    Temperatures in the region typically climb through May, peaking in June before the monsoon brings relief. But this year, the heat has come early. “As far as Asia and the Indian subcontinent are concerned, there was a quick transition from a short window of spring conditions to summer-like heat,” said GP Sharma, the meteorology president of Skymet, India’s leading private forecaster.

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

  • Climate experts say warming atmosphere from climate change could fuel severe freezing rain and ice storms like the one that hit the upper midwest last month

    Winter has been slow to release its icy grip from the upper midwest this year, and in northern Michigan, its effects will be keenly felt for months, perhaps years.

    A devastating ice storm that hit late last month has left an estimated 3m acres of trees snapped in half or damaged from the weight of up to an inch-and-a-half of ice across the northern part of lower Michigan.

    Continue reading...

  • Charity shops won’t take them. Councils incinerate them. Retailers dump them on the global south. We’re running out of ideas on how to deal with our used clothes – and the rag mountain just keeps growing

    In February, a threadbare polycotton bedsheet landed on the desk of Simon Roberts, CEO of Sainsbury’s. A “protest by post”, it had been sent by the Sheffield-based designer, maker and eco activist Wendy Ward. “I purchased this from Sainsbury’s at least 10 years ago,” she wrote in the accompanying letter. “It has served me well. However, I have no sustainable options available for what I should do with it.” Beyond repair, it was too damaged to donate to a charity shop, she explained. She couldn’t compost it as it had been blended with polyester, and she couldn’t repurpose it as cleaning cloths, as, being polycotton, it wasn’t absorbent. And, she added, “I don’t want to put it into a textile recycling collection as the likelihood is that it will be shipped overseas or incinerated and not recycled.” Ward qualified her assertions with links to respected sources – as a sustainable fashion PhD student, she is well informed on such matters.

    “The only action I can personally take,” she continued, “is to put it into my general waste bin. I don’t want to do this, as in Sheffield all general waste is incinerated as ‘energy recovery’. This isn’t a sustainable option as such processes have been shown to be as damaging to local air pollution as burning coal.” So, she concluded, “as Sainsbury’s is responsible for designing and manufacturing this product, making decisions to use polycotton with no consideration for what could be done once it reaches the end of its life, I have decided to return it to you. I would really love to hear what you decide to do with it.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen