Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home info Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • Extreme heat ‘the new normal’, says UN chief, as authorities across the continent issue health warnings

    A vicious heatwave has engulfed southern Europe, with punishing temperatures that have reached highs of 46C (114.8F) in Spain and placed almost the entirety of mainland France under alert.

    Extreme heat, made stronger by fossil fuel pollution, has for several days scorched Portugal, Spain, France, Italy and Greece as southern Europe endures its first major heatwave of the summer.

    Continue reading...

  • Rapporteur calls for defossilization of economies and urgent reparations to avert ‘catastrophic’ rights and climate harms

    A leading UN expert is calling for criminal penalties against those peddling disinformation about the climate crisisand a total ban on fossil fuel industry lobbying and advertising, as part of a radical shake-up to safeguard human rights and curtail planetary catastrophe.

    Elisa Morgera, the UN special rapporteur on human rights and climate change who presents her damning new report to the general assembly in Geneva on Monday, argues that the US, UK, Canada, Australia and other wealthy fossil fuel nations are legally obliged under international law to fully phase out oil, gas and coal by 2030 – and compensate communities for harms caused.

    Continue reading...

  • Warm weather and wet conditions caused by the climate emergency could trigger huge swarms of winged ants this July, experts warn. But why do they all take to the skies at once?

    Name: Flying ants.

    Age: Their ancestors have been with us since the end of the Jurassic period.

    Continue reading...

  • Forever chemicals have polluted the water supply of 60,000 people, threatening human health, wildlife and the wider ecosystem. But activists say this is just the tip of the Pfas iceberg

    One quiet Saturday night, Sandra Wiedemann was curled up on the sofa when a story broke on TV news: the water coming from her tap could be poisoning her. The 36-year-old, who is breastfeeding her six-month-old son Côme, lives in the quiet French commune of Buschwiller in Saint-Louis, near the Swiss city of Basel. Perched on a hill not far from the Swiss and German borders, it feels like a safe place to raise a child – spacious houses are surrounded by manicured gardens, framed by the wild Jura mountains.

    But as she watched the news, this safety felt threatened: Wiedemann and her family use tap water every day, for drinking, brushing her teeth, showering, cooking and washing vegetables. Now, she learned that chemicals she had never heard of were lurking in her body, on her skin, potentially harming her son. “I find it scary,” she says. “Even if we stop drinking it we will be exposed to it and we can’t really do anything.”

    Continue reading...

  • Views on apex predator still polarised, says Natural England head, as activists apply for trial release in Northumberland

    The head of the government’s wildlife regulator has said he remains enthusiastic about reintroducing lynx to Britain and would be “absolutely delighted” if it could be achieved during his two-year term.

    But Tony Juniper, the chair of Natural England, said debates over the animal’s release were “still quite polarised” and more engagement was required to understand how communities would be affected.

    Continue reading...

  • North Wessex Downs, Hampshire: Predators are increasingly drawn by the shooting-season escapees. But, miserably, other ground-nesting birds and their eggs are being taken, too

    Away from where arable fields have enriched the down to coarse grasses, meadow anthills are floriferous pillows, pimpling the smoothness. On them, strange, wrecked prizes are arranged: eggshells; the light, keeled sternum of a pheasant; a stripped, raw‑red bone; a jewel-bright French partridge’s head, topping the beads of its neck vertebrae like an umbrella handle, or a brooch, pretty and gruesome.

    As far as the eye can see, shooting estate borders shooting estate. Skylarks, linnets, yellowhammers and whitethroats sing, but by far the most numerous birds are pheasants, followed by corvids; and this year’s gamebirds haven’t yet been released for winter’s shooting.

    Continue reading...

  • Swarms in South Korean capital trigger heated debate over pest control as experts say rising temperatures partly to blame

    Seoul residents are grappling with an invasion of so-called “lovebugs” that have swarmed hiking trails and urban areas across the South Korean capital, with experts debating how to handle the infestations that are surging as the climate crisis draws them further north.

    Viral footage shared on social media shows Gyeyangsan mountain in Incheon, west of Seoul, with hiking trails and observation decks carpeted black with the insects.

    Continue reading...

  • Renewable energy and critical minerals projects often want to mine on sacred lands but minority groups are fighting back through the courts

    Located in Wikieup, Arizona, at the meeting point of the Mojave and Sonoran deserts, H’a’Kamwe’ has for centuries had sacred significance for the Hualapai tribe. They regard the hot spring, fed by water naturally stored underground in volcanic rocks, as a place for healing that symbolises their connection to the land.

    So when an Australian mining company announced plans to begin exploratory drilling for lithium at 100 locations on Hualapai land, including as close as just 700 metres from H’a’Kamwe’, they regarded it as a potential desecration.

    Continue reading...

  • In one of the world’s ‘hottest hotspots’ of biodiversity, an all-female team have turned a patch of forest into a haven for orchids, ferns, succulents and carnivorous plants

    The previous night’s heavy rainstorm had brought down several large trees in the forest and broken branches were strewn about the ground. Walking through the felled trees, Laly Joseph spotted an orchid clinging to one of the snapped boughs. She gently secured the plant and carefully transplanted it on to a standing tree.

    At the Gurukula botanical sanctuary, where Joseph, 56, is head of plant conservation and the most experienced “rainforest gardener”, every plant is considered precious and an all-female team strives to give them the best chance of surviving an increasingly harsh climate.

    Laly Joseph, the head of plant conservation at Gurukula Botanical Sanctuary, has spent most of her life learning about and caring for plants.

    Continue reading...

  • These starfish relatives have lots of remarkable features and are a keystone species. My hope is that we will recognise how vital these charismatic creatures are

    Brittle stars have a lot of remarkable features as a species. Many of them are bioluminescent and can flash blue light; some will have patterns and do displays. These slender relatives of starfish can be very beautiful to look at and come in a range of colours – in the tropics, for example, they can be red, black or orange. And they’ve got spines all over them, so they can look quite ornate.

    They can also regenerate. Fish and other creatures will often nip off bits of their arms – known as sublethal predation – so they are constantly regenerating themselves. You can even break off all their arms, and sometimes even half the disc, and the brittle star will still regenerate.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen