Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home info Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • Labour knows it needs to win over the ‘sea wall’ cohort of coastal voters in the next election. But as anger over inequality grows, time is running out

    It is a lovely sunny autumn day in Ramsgate on Britain’s Kent coast, and quintessential seaside chippy Peter’s Fish Factory is doing a roaring lunchtime trade. Across the road, at the entrance to the town’s pier, local MP and chair of the newly reformed coastal parliamentary Labour party (PLP), Polly Billington, is having her photo taken.

    In between shots she shows us the community art project that adorns the fence along the entrance to the pier. It is made up of pictures, drawn primarily by local children and young people, of the 65 little ships that set sail earlier this year from Ramsgate to commemorate the 85th anniversary of the Dunkirk evacuation.

    Continue reading...

  • Tensions grow after research in England finds there may not be enough water for planned carbon capture and hydrogen projects

    Tensions are growing between the government, the water sector and its regulators over the management of England’s water supplies, as the Environment Agency warns of a potential widespread drought next year.

    Research commissioned by a water retailer has found water scarcity could hamper the UK’s ability to reach its net zero targets, and that industrial growth could push some areas of the country into water shortages.

    Continue reading...

  • Purwell Ninesprings, Hertfordshire:A chilly evening spent interpreting rustles and admiring the silhouetted trees – now that’s what I call a bargain

    I used to regard November as the D month. Dank. Dismal. Dreary. Depressing. That is, until I discovered the Dark. My conversion took place on Black Friday 2019, as I sat alone in a Bedfordshire wood under a sliver of moon.

    With eyes slowly acclimatising, I started to pick out night’s nuances – the pale suggestion of leaves underfoot, a glimmer of eyes? What surprised me, though, was the sound. Behind me, the woodland stream continued flowing as loudly and vigorously as by day, yet it seemed incongruous in the darkness, as if the water should be slowing and quietening, preparing to bed down for the night. The irrepressible gushing dispelled any anthropocentric notion that the natural world is a diminished place after dusk.

    Continue reading...

  • Exclusive: UCL scientists find large swathes of southern Europe are drying up, with ‘far-reaching’ implications

    Vast swathes of Europe’s water reserves are drying up, a new analysis using two decades of satellite data reveals, with freshwater storage shrinking across southern and central Europe, from Spain and Italy to Poland and parts of the UK.

    Scientists at University College London (UCL), working with Watershed Investigations and the Guardian, analysed 2002–24 data from satellites, which track changes in Earth’s gravitational field.

    Continue reading...

  • Photographers Mathias BraschlerandMonika Fischercapture the families, farmers and fishers who have been forced to leave their homes by extreme weather – and the landscapes they left behind. Introduction by Dina Nayeri

    In 2009, Swiss photographers Mathias Braschler and Monika Fischer set out to document the people suffering the first shocks of the climate crisis. They had just returned from China, where rapid, unregulated development has ravaged the natural landscapes. Back home, though, the debate still felt strangely theoretical. “In 2009, you still had people who denied climate change,” Braschler recalls. “People said, ‘This is media hype.’” So the couple, working with the Global Humanitarian Forum in Geneva and supported by Kofi Annan, began The Human Face of Climate Change, a portrait series that showed the people on the frontline of a warming world.

    Sixteen years later, climate change is no longer up for debate; the urgent discussions now revolve around solutions. Braschler and Fischer, too, have shifted their focus. “This is going to be one of the central issues for humanity,” says Braschler, “and we want to make sure that people know that the major effect of climate change will be displacement.”

    Continue reading...

  • Exclusive: Concerns over impact on health and environment, as well as £1.63bn in avoided landfill tax

    The UK is estimated to have at least 8,000 illegal waste sites, containing approximately 13m tonnes of rubbish, research has revealed.

    The scale of the criminal dumping means at least £1.63bn of landfill taxes have been avoided, according to an analysis of data from the satellite company Air & Space Evidence, shared with the Guardian and Watershed Investigations.

    Continue reading...

  • Experts lay out scale of changes needed in ‘first-of-its-kind national emergency briefing’ in Westminster

    A host of eminent scientists have warned politicians, business and community leaders that the UK risks severe climate-related risks to its economy, public health, food systems and national security.

    According to its organisers more than 1,000 corporate bosses, senior civil servants and civic leaders were set to assemble in the Methodist central hall in Westminster for the “first-of-its-kind national emergency briefing” on Thursday morning.

    Continue reading...

  • From tool library memberships to repair kits and even refurbished electronics – here are ways to give sustainable gifts this holiday season

    Here is the uncomfortable truth about gift-giving: many fun-to-unwrap baubles get used twice, shoved in a drawer, and eventually hauled off to Goodwill or the landfill. So for anyone who cares about the climate crisis or the environment, the holidays are a minefield of cognitive dissonance: you want to give loved ones something meaningful, while cringing at your own consumerism. It’s a dilemma, but it doesn’t have to be.

    There are thoughtful ways to give without adding to the problem, or better yet, giving gifts that make the right kind of difference. We’re not talking about carbon credits or vague promises of planting trees – the gifts here can extend the life of things you already own, replace single-use waste, or fund conservation work directly. Some I have tested myself; others come from trusted organizations with long track records and verifiable credentials. Here are some gift ideas that you and your eco-minded recipient can both feel great about.

    Continue reading...

  • Tweaks to state laws mean many Americans will be able to benefit from small, simple plug-in solar panels

    Acquiring solar panels at home can be an expensive hassle for people in the US. But small, simple, plug-in solar panels for use on balconies are soon to become available for millions of Americans, with advocates hoping the technology will quickly go mainstream.

    Earlier this year, Utah became the first state in the country to pass legislation allowing people to purchase and install small, portable solar panels that plug into a standard wall socket.

    Continue reading...

  • Destruction wrought by swine-borne disease is thinning the canopy of bunya pine forests and the problem is getting worse, experts say

    High up in an ancient conifer rainforest, at what was once the largest Indigenous gathering place in eastern Australia, there is sunlight where there shouldn’t be.

    Among the eponymous pine trees of the Bunya Mountains, in south-east Queensland, a deadly disease has taken root. Walking through the forest, Adrian Bauwens, a Wakka Wakka man, says pockets of sunlight have replaced what is “usually quite a dense canopy where’s it’s quite heavily shaded”.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen