Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Rising energy bills give Reform and Tories opening to attack net zero while government hesitant to make case for clean energy

    Could net zero become “the next Brexit”? That is the fear stalking climate advocates as the oil crisis caused by the war on Iran starts to bite.

    A powerful coalition of the well-funded Reform party, led by Nigel Farage, the Conservative party, some business interests, and the UK’s right-wing media, are engaged in an onslaught against the longstanding target of reaching net zero greenhouse gas emissions by 2050.

    Continue reading...

  • As species vanish and the unique ecosystem radically changes, Ukrainian scientists can only wait until it is safe to properly assess the damage

    In the embattled harbours of Odesa, a scientific vessel lists in its mooring. No one has been able to take a look at the damage to the Boris Alexander from Russian drones and shelling that have hit the port city over the past four years of war in Ukraine. It is too dangerous, just as no one has been able to fully monitor the damage the war is doing to the Black Sea.

    “We can only wait,” says Dr Jaroslav Slobodnik, the director of the Environmental Institute, headquartered in the Slovak Republic. “The biodiversity landscape is completely altered. A number of species seem to have disappeared, but we need more data. Data which the war makes it impossible to collect.”

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire:The call of the chiffchaff and the turning of the allotment soil – these are seasonal rituals honed over time

    A pair of ravens, barking mad, perform their shuttling flight in glorious sunshine above Old Racecourse Common. A charm of chaffinches flash white wing-bars through the shadows of mossy willows around the pond. A queen red-tailed bumblebee orbits a hedgebank boundary stone, then buzzes off to feed on gorse flowers or prospect for possible colony chambers below.

    A lesser-spotted woodpecker hammers out rapid bursts of drumbeats from a stand of beech across the misty distances of the hills. Chiffchaffs find their rhythm in the oaks. These constantly repeated two-note phrases are not what they seem when you hear the writer and musician Mark E Smith say of his own work: “It’s not repetition, it’s discipline.” A chiffchaff flies out from tree cover, across the open common, an apparition so slight compared with the powerful, hidden voice, to resume their discipline in further oaks.

    Continue reading...

  • Regulator for England lacks powers to deal with what the public accounts committee calls an ‘out-of-control plague’

    The Environment Agency is too weak to tackle an “out-of-control plague” of waste dumping, a powerful group of MPs has said.

    The public accounts committee (PAC) said the EA had gaps in its powers and intelligence gathering which meant it was not set up to deal effectively with the rise in waste dumping.

    Continue reading...

  • US, top carbon emitter in history, has ‘a lot of responsibility’ for causing ‘substantial’ harm globally, scientist says

    The US has caused an eye-watering $10tn in global damages to the world over the past three decades through its vast planet-heating emissions, with a quarter of this economic pain inflicted upon itself, new research has found.

    By being the largest carbon emitter in history, the US has caused greater harm to worldwide economic growth than any other country, ahead of China, now the world’s largest emitter that is responsible for $9tn in GDP damage since 1990, according to the findings of the paper.

    Continue reading...

  • A long-running experiment in Colorado provides an ‘alarming’ view of how rapidly unchecked global heating could transform fragile ecosystems

    Every summer, people descend on the wildflower capital of Colorado to see grasslands flush with corn lilies, aspen sunflowers and sub-alpine larkspur. In January 1991, scientists set up a unique experiment in these Rocky Mountain meadows. It was one of the first (and longest running) to work out how the changing climate would affect an ecosystem.

    At the time, it was believed a temperature increase could lead to longer, lusher grasses. But instead of flourishing, the grasses and wildflowers started to disappear, replaced by sage brush. The experimental meadows morphed into a desert-like scrubland. Even the fungi in the soils were transformed by heat.

    Continue reading...

  • Constituents’ frustration with Richard Tice reflects growing problem for party and its leaders’ climate-sceptic stance

    “The worst part of it was the smell,” says Audrey Crook, 58. A full-time carer who lives with her 20-year-old son, Crook woke up at 11pm one night to find a foot of flood water on the ground floor of her home. “It was like black water. It had sewage and everything in it, it was absolutely disgusting.”

    Crook’s home – along with more than 30 others on Wyberton West Road and Park Road in Boston, Lincolnshire – was flooded in January last year when heavy rain swept across the region, raising river levels and exceeding flood defences.

    Continue reading...

  • During the second world war, farmers received forecasts in code and railway announcers were banned from blaming delays on fog or snow

    Data security is not just a modern issue. The BBC stopped its daily weather forecasts as soon as the second world war started. They had been a feature of the radio schedule since 1923 but continuing them would have given vital weather intelligence to the Germans.

    In particular, the forecast provided information about when skies would be clear, what winds were blowing and when storms were expected, all of which would be helpful for the Luftwaffe when planning bombing raids.

    Continue reading...

  • Small farmers and community-led conservation groups are trying to protect one of the biggest semi-arid forests in the world – under threat from expanding agriculture, wildfires and the ‘logging mafia’

    Jorge Luna stands in a piece of Argentina’s Gran Chaco forest that he calls his own. Birds sing as he surveys skyscraping molle trees, known as pepper trees, palo santo and algarrobo, or carob trees. “It’s good wood,” says Luna, 55. “I was about to cut them down.”

    Selling timber promises quick and easy money in the sprawling ecosystem that covers parts of Argentina, Bolivia, Paraguay and Brazil. But it comes at a steep price, contributing to rampant deforestation and irreversible damage to the forest.

    Continue reading...

  • The fishery is regulated but experts say it is wrecking the food chain. Gordon Peake joined a Sea Shepherd mission to observe the giant ships compete for catch

    It is bitterly cold on the deck of the Allankay and the bosun, Luca Massari, is checking that none of us are wearing contact lenses before we descend into Antarctic waters. There is a risk, he warns, that lenses will freeze solid over the eyes. Massari himself is prepared for his surroundings. He is wearing thick goggles that make him look like an Olympic ski jumper.

    Massari is a burly, heavily tattooed veteran of the environmental organisation Sea Shepherd, which campaigns against exploiting the oceans. His deck team are preparing to launch the ship’s small boat, which Massari will helm. Eight of us are bundled in bright red dry suits, helmets and lifejackets; the average time to survive hypothermia in this wind-whipped water is just five minutes.

    The Allankay sailed to Coronation Island from New Zealand to document the krill fishing. Photograph: Alice Bacou/Sea Shepherd

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen