Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Report from group of MPs calls for broader access to rivers, woodlands and fields to improve connection with nature

    Swimming and wild camping should be a right for all people to enjoy in the English countryside, Labour MPs have said.

    They are calling for access to nature to be increased and legal rights to enjoy the countryside in a report from the all-party parliamentary group for outdoor recreation and access to nature.

    Continue reading...

  • Viral videos have shifted public opinion about water monitors, long held in contempt in Thai culture, even as rising numbers of the reptiles pose problems for residents

    Shortly after dawn, Lumphini Park comes alive. Bangkok residents descend on the sprawling green oasis in the middle of the city, eager to squeeze in a workout before the heat of the day takes hold. Joggers trot along curving paths. Old men struggle under barbells at the outdoor gym. Spandex-clad women stretch into yoga poses on the grass.

    Just metres away, one of the park’s more infamous occupants strikes its own lizard pose. About 400 Asian water monitor lizards call Lumphini Park home, and this morning they are out in full force – scrambling up palm trees, swimming through the waterways and wrestling on the road.

    Continue reading...

  • Agreements include plan to build 12 reactors in Hartlepool with Centrica, creating 2,500 jobs, and fast-tracking UK and US safety checks

    Labour’s plans for a massive expansion of nuclear power have been given a boost with a string of transatlantic deals for new modular reactors announced before Donald Trump’s visit.

    The UK and US governments have promised to fast track safety checks, and announced several new private sector investment deals, with Labour emphasising the potential benefits for jobs and growth.

    Continue reading...

  • Owenkillew River, County Tyrone: Vital populations of freshwater pearl mussels survive here, cleaning the water, encouraging the return of their ‘host’

    I am holding the empty bivalve shell of a freshwater pearl mussel. A mussel of this size – almost the length of my hand – lived for about 100 years before its flesh dissolved, most likely in the stomach of an otter or mink. The shell was abandoned on the riverbank.

    I turn it over. In contrast to the black-as-bogwater exterior, the interior is a shimmering nacreous-white. Formerly common enough to be harvested by local pearl hunters, this species is now globally endangered. Nevertheless, among the rolling hills of the Sperrins mountain range, vital populations survive in the Owenkillew and Owenreagh rivers. Mussels feed by filtering particles out of the current, cleaning the water, thereby providing an important service to the river’s ecosystem.

    Continue reading...

  • Greatest damage from heat, drought and flooding done in Cyprus, Greece, Malta and Bulgaria

    The violent weather that battered Europe this summer caused short-term economic losses of at least €43bn, according to an EU-wide estimate, with costs expected to rise to €126bn by 2029.

    The immediate hit to the economy from a single brutal summer of heat, drought and flooding amounted to 0.26% of the EU’s economic output in 2024, according to the rapid analysis, which has not been submitted for peer review but is based on relationships between weather and economic data that were published in an academic study this month.

    Continue reading...

  • Signs tout a natural paradise, but pollution from over-farming has left Northern Ireland’s Lough Neagh choked by toxic algae

    The bright, cheery signs dot the shoreline like epistles from another era, a time before the calamity.

    “Ballyronan marina is a picturesque boating and tourist facility on the shores of Lough Neagh,” says one. “Contours of its historical past embrace the virginal shoreline.”

    Continue reading...

  • As Swiss glaciers melt at an ever-faster rate, new species move in and flourish, but entire ecosystems and an alpine culture can be lost

    • Photographs by Nicholas JR White

    From the slopes behind the village of Ernen, it is possible to see the gouge where the Fiesch glacier once tumbled towards the valley in the Bernese Alps. The curved finger of ice, rumpled like tissue, cuts between high buttresses of granite and gneiss. Now it has melted out of sight.

    People here once feared the monstrous ice streams, describing them as devils, but now they dread their disappearance. Like other glaciers in the Alps and globally, the Fiesch is melting at ever-increasing rates. More than ice is lost when the giants disappear: cultures, societies and entire ecosystems are braided around the glaciers.

    The Aletsch glacier viewed from Moosfluh, looking towards the Olmenhorn and Eggishorn peaks

    Continue reading...

  • In the remote state of Meghalaya, foraged foods are helping to diversify state-provided menus – and tackle chronic malnutrition

    Excited chatter and the clattering of steel plates drown out the din of the monsoon rains: it is lunchtime in Laitsohpliah government school in the north-east Indian state of Meghalaya. The food has been cooked on-site and is free for everyone, part of India’s ambitious “midday meal” – PM Poshan – programme to incentivise school enrolment.

    The scheme covers more than 1m state-run schools across the country, but the menu at Laitsohpliah is hyperlocal, thanks to a recent charity initiative in the state.

    A lunch of rice, dal, potatoes with east Himalayan chives, cured dry fish and sohryngkham, a wild berry pickle

    Continue reading...

  • Heroic firefighting and a lucky turn in weather helped avert disaster once, but ‘a perfect storm of conditions’ remains

    During a 2024 wildfire season described as “unprecedented”, the tiny central Idaho town of Stanley and nearby Redfish Lake Lodge narrowly missed incineration by two fires: the Bench Lake and then the Wapiti blazes.

    It took heroic firefighting efforts and favorable turns in weather conditions for the town – a mountain mecca for tourists from around the world – to survive without the loss of a single life or home.

    Continue reading...

  • We want to hear which Australian birds you think should be shortlisted for the Guardian/Birdlife Australia bird of the year poll next month

    Which of the 830 bird species that call Australia home (or at least one of their homes) should make it into the 2025 Australian bird of the year poll?

    Australia has the greatest diversity of avian life in the world, home to nearly one in 10 of the world’s 10,000 living bird species. And we love to celebrate it. Australians are renowned for admiring our beautiful, bountiful and boisterous birds. And nothing highlights that more than the Guardian/Birdlife Australia bird of the year poll, held every two years, when birdlovers around the country battle it out to see their favourite feathered friend take the crown as best bird.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen