Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Forecasters say hottest conditions spreading into central and eastern Europe

    Seawater is seeping into Italy’s longest river as the waterway starts to run dry in the heatwave, hitting a farming heartland that produces the milk for Parmesan cheese.

    The Po River has never fallen this low so early in the year, raising fears of a devastating drought in July in this corner of northern Italy.

    Continue reading...

  • Accumulation on Switzerland’s glaciers from last winter expected to all be gone by Monday amid ‘enormous’ melt rates across Alps

    Swiss glaciers are set to lose an enormous amount of ice due to the heatwave battering Europe, according to the head of Glacier Monitoring in Switzerland (Glamos).

    The snow and ice accumulated last winter by Switzerland’s glaciers is expected to have all melted away by Monday, marking the alarming second-earliest arrival on record of the tipping point known as glacier loss day.

    Continue reading...

  • From cardboard coffins and natural burials to water-based cremation, Australians are increasingly open to alternative farewells – but the key is to plan

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It may seem small among the decisions people have to make as they face the end of their life, but what happens to their bodies can make a significant difference to the final cost inflicted on the environment.

    In many Western countries, cremation is the most common method of deathcare – chosen by about three-quarters of Australians – but it’s arguably the most environmentally damaging.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • Experts worked in ocean midwater off Brazil at near-record speeds thanks to cutting-edge tech

    A marine biology expedition in international waters off the coast of Brazil has discovered 31 new species in just two weeks.

    The researchers believe the speed at which the species were found and identified may be a record, in part because of the cutting-edge technology designed and built by the science and engineering team. For the first time on board a ship, the researchers were able to observe the living 3D cellular structure of microbial life thanks to a technological breakthrough nicknamed the Squid.

    Continue reading...

  • Edinburgh:As we are visually impaired, we love to appreciate the sounds and smell of the woodland. This time it had been raining, so we could smell the wet ground

    Our school, the Royal Blind school, Sight Scotland, is across the road from the Astley Ainslie hospital. The hospital gardens are open to the public and have over 2,000 trees, and sometimes we go to there for outdoor learning lessons with Margon, who helps us learn about the outdoors.

    Recently we went to a wooded area to make a den for shelter. We could see lots of green everywhere. It had been raining but we could feel the warm sun and smell the wet ground, which was spongy and soft under our feet. It had been windy and there were twigs and leaves on the ground. We found a tree with textured bark that felt like veins. Margon told us that the bits we could feel were old ivy vines. We could hear lots of birds and feel the breeze and hear it rustling the leaves.

    Continue reading...

  • Three pumped storage hydroelectric power station sites in Scotland on list of 16 long-duration electricity storage plans

    Great Britain’s first new major hydropower projects in more than 40 years are expected to move ahead after the energy regulator gave a provisional green light to three proposals as part of a plan to reduce the country’s reliance on energy imports.

    All three of the new pumped storage hydroelectric power station projects are due to be built in northern Scotland, where the region’s lochs will act as natural reservoirs to serve the hydropower stations.

    Continue reading...

  • Emerging research suggests datacentres create a heat island effect, pushing up temperatures in the immediate vicinity by as much as 9C

    The community living next to the largest datacentre park in Europe say the scorching summer heat has grown unbearable.

    On days like Wednesday, said Nabeel Nawaz, the store manager of a Chaiiwala franchise in the centre of Slough, the heat is like something “pinching your body and burning your skin”.

    Continue reading...

  • As temperatures soar across Europe, cities are struggling to adapt, further exacerbating socioeconomic divisions

    The heatwave afflicting western Europe is the worst ever, with the combination of heat and humidity fuelled by the climate crisis making scores of cities feel unliveable. While for some the adverse impacts amount to disturbed sleep and sticky days in the home office, low-income families are often worse affected by cities’ lack of adequate adaptation measures, with women at the sharp end.

    “[It] throws a grenade into every vulnerability you already have,” says Asad Rehman, chief executive of Friends of the Earth, pointing out that vulnerable or marginalised groups often bear the brunt of climate crisis-based hardship globally.

    Continue reading...

  • From checking on older neighbours to greening spaces, some cities are stepping up efforts to keep people safe

    Extreme heat has seared Europe this week, with the UK smashing its top heat record for June for three days in a row, and France sweltering through its hottest day and night on record.

    As fossil fuel pollution bakes the planet, making heatwaves hotter and longer, some places are adapting better than others. What have European cities done to stay safe when it gets too hot?

    Continue reading...

  • Economist Prof Mariana Mazzucato says governments must ‘get back their mojo’ and believe they can change the world

    Good governments have a vision. They know what they want to achieve, can articulate why, and work out in public how to get there. They don’t just spout slogans about economic growth – because growth is meaningless unless we know what it is for. They understand that there is no trade-off between solving social problems and boosting the economy, and aim to do both, while avoiding rigid fiscal rules that defeat their own purpose by strangling public investment.

    If this sounds like a critique of what went wrong with Keir Starmer’s government, it is also a lot more. Mariana Mazzucato, a professor in the economics of innovation and public value at University College London, is a world-renowned economist, adviser to governments, chair of international commissions, prolific author, and PhD supervisor to at least one poet. She was the thinker who inspired Starmer to fashion his political project around five key “missions”, now largely forgotten in the mire of scandals, U-turns and infighting that beset his premiership.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen