Pesticidi: razlog za uzbunu

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast super-korova; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave super-štakora; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i super-moljaca.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Pesticidi: razlog za uzbunu

Eco Environment News feeds

  • Much like Albanese’s own style, the 62% to 70% target range reflects a calculated approach designed to offend as few people as possible

    Buried in the small library of documents released alongside the Albanese government’s new 2035 emissions reduction target on Thursday was a stark illustration of the challenge ahead.

    As part of its advice recommending a target of 62% to 70% reductions from 2005 levels, the Climate Change Authority gave a speedometer of progress on decarbonisation to date. It showed in the five years to 2023-24, Australia reduced emissions by an average of 9 megatonnes (Mt). Last financial year, emissions reduced by 7Mt.

    Continue reading...

  • On a tiny Italian island, scientists conducted a radical experiment to see if the bees were causing their wild cousins to decline

    Off the coast of Tuscany is a tiny island in the shape of a crescent moon. An hour from mainland Italy, Giannutri has just two beaches for boats to dock. In summer, hundreds of tourists flock there, hiking to the red and white lighthouse on its southern tip before diving into the clear waters. In winter, its population dwindles to 10. The island’s rocky ridges are coated with thickets of rosemary and juniper, and in warmer months the air is sweetened by flowers and the gentle hum of bees.

    “Residents are people who like fishing, or being alone, or who have retired. Everyone has their story,” says Leonardo Dapporto, associate professor at the University of Florence.

    Giannutri island’s remote location made it a perfect open-air laboratory for the bee experiments. Photographs: Giuseppe Nucci

    Continue reading...

  • The people of Johnshaven have watched the sea edge closer and closer. Preserving the path is key to protecting their community

    • Photographs by Murdo MacLeod

    When Charis Duthie moved to Johnshaven with her husband in 1984, she could cycle along the coastal path out of the village. Now, she meets a dead end where the sea has snatched the land and is instead greeted with a big red warning sign of what is to come: Danger Coastal Erosion.

    “You can see gardens that were there and now they’re gone,” she says.

    Johnshaven, on Scotland’s North Sea coast, will attract more visitors if it has a well maintained coastal path

    Continue reading...

  • Increasingly erratic water cycle is creating food scarcity, rising prices, conflict and migration, says UN agency

    Only a third of the world’s river basins experienced normal conditions last year as the climate crisis drove extremes of drought and flood, sometimes both in the same region.

    The increasingly erratic water cycle is creating big problems for societies and governments and causing billions of dollars in damage, scientists warned.

    Continue reading...

  • St Dominic, Tamar Valley: So far in early autumn, an abundance of ash keys and plump acorns – and the apple and pear trees are heavily laden

    At last, Atlantic weather has set in, bringing much-needed rain to green the hard-grazed turf and fields of cut hay and silage. A few late swallows swoop between hedgerows along sky-reflecting Summers Lane, and dart beneath the gate of the adjoining pony-trodden field. Before the rain, a battalion of 50 swallows gathered on wires by Corneale farm, perhaps in anticipation of the journey home.

    After the unusually early harvest of cereals (completed by mid-August), the earth beneath the stubble is softened; maize puts on yet more growth and should provide lots of fodder when gathered next month. Livestock farms are self-sufficient in winter feed, but some straw for bedding has been bought from upcountry, costing up to £120 per tonne.

    Continue reading...

  • Researchers from Imperial College London say 16,500 deaths caused by hot weather brought on by greenhouse gases

    Human-made global heating caused two in every three heat deaths in Europe during this year’s scorching summer, an early analysis of mortality in 854 big cities has found.

    Epidemiologists and climate scientists attributed 16,500 out of 24,400 heat deaths from June to August to the extra hot weather brought on by greenhouse gases.

    Continue reading...

  • Since our 2024 climate pledge, there has been a global pushback against green progress. This update reflects the urgent and growing challenges facing our planet – and how the Guardian is more focused than ever on exposing the causes of the climate crisis

    • In the past three weeks, more than 50,000 Guardian readers have supported our annual environment support campaign. If you believe in the power of independent journalism, please consider joining them today

    The Guardian has long been at the forefront of agenda-setting climate journalism, and in a news cycle dominated by autocrats and war, we refuse to let the health of the planet slip out of sight.

    2024 was the hottest year on record, driving the annual global temperature above the internationally agreed 1.5C target for the first time

    Winter temperatures at the north polereached more than 20C above the 1991-2020 average in early 2025, crossing the threshold for ice to melt

    The planet’s remaining carbon budget to meet the international target of 1.5C has just two years left at the current rate of emissions

    Humans are driving biodiversity loss among all species across the planet, according to the largest syntheses of the human impacts on biodiversity ever conducted worldwide

    Tipping points – in the Amazon, Antarctic, coral reefs and more – could cause fundamental parts of the Earth’s system to change dramatically, irreversibly and with devastating effects. We asked the experts about the latest science – and how it makes them feel

    Published our annual company emissions data, explaining what drives our emissions and where they have risen and fallen

    Created a digital course, as part of an initiative by the Sustainable Journalism Partnership, sharing examples from experts across the Guardian of how to embed sustainability into journalism and media commercial operations

    Contributed our time and knowledge to working groups in the advertising industry that are working on better ways to measure the emissions impact of advertising

    Continue reading...

  • Global metastudy finds long-term exposure to pollutants is linked to shorter or lower-quality rest

    Air pollution is affecting how well we sleep, according to the findings of an international evidence review. Dr Junxin Li, of the Johns Hopkins University School of Nursing, who led the review, said: “For years our team has been studying sleep in older adults living in the Baltimore area. Outdoor air quality may change block-by-block and, in some residences, we noticed exhaust fumes from nearby traffic. This led us to a simple but critical question: could the air older adults breathe indoors – as well as just outside their front door – be influencing how well they sleep?”

    Li’s team searched for studies from around the globe. Focusing on people over 45 years old, they found 25 high quality studies since 2015. These looked at 1.2 million people in six countries including China, India, the US and Germany.

    Continue reading...

  • With sea levels rising, much of the nation’s population is confronting the prospect that their home may soon cease to exist. Where are they going to go?

    By Atul Dev. Read by Mikhail Sen

    Check out Between Moon Tides documentary at theguardian.com

    Continue reading...

  • I put myself forward as a human guinea pig to study the effects of long-term sub-aquatic living. Not everyone can say they have befriended a lobster and a shark

    My stay in Jules’ Undersea Lodge started in March 2023. The habitat, secured to the bed of a 30ft-deep lagoon in Key Largo, Florida, wasn’t the most comfortable hotel I’ve spent time in, but then I wasn’t there for a holiday. I’m a biomedical researcher and I was there as part of a scientific mission called Project Neptune 100.

    The main aim was to research the mental and physical impact on the human body of living in increased atmospheric pressure – 70% higher than at the surface. It was also to study what happens when you leave someone alone in a confined environment for 100 days. The data might have all manner of applications – for future missions to Mars, for example.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen