Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

2023. na Hvaru otkrivena su dva lokaliteta orhideja od strane gostujućih stručnjaka iz Zagreba, koji su pronašli endem Ophrys pharia i Himantoglossum robertianum.

Ophrys pharia, „Forka” Ophrys pharia, „Forka” Photo courtesy of Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska

Hrvatske divlje orhideje nisu spektakularne vrste poput onih iz tropskih krajeva. Iako cijenjene među ljubiteljima prirode, prečesto lokalnom stanovništvu prolaze neprimijećeno. Rezultat toga je nemarno uništavanje orhideja i njihovih staništa, posebno kroz ekstenzivnu uporabu herbicida. Ljiljana Borovečki-Voska je vrhunska botaničarka, po profesiji nastavnica. Njezin suprug Berislav Horvatić bio je viši znanstveni suradnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, a nakon umirovljenja posvetio je velik dio svog vremena, ali i znanstvene stručnosti proučavanju orhideja zajedno sa svojom suprugom.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys pharia bila je godinama nedohvatljiva. Berislav i Ljiljana znali su da je Ophrys pharia specifična za Hvar: opisali su je P. Devillers i J. Devillers-Terschuren u časopisu Naturalistes Belges (vol. 85: 233) 2004. godine, a fotografirali su je u blizini sela Vrbanj u središnjem dijelu Hvara u travnju 2007. godine.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Lijljana Borovečki-Voska

Prije 2004. godine, Ophrys pharia bila je opisana kao podvrsta. Kada su 29. travnja 2023. krenuli u potragu za Ophrys phariu na Hvaru, bili su svjesni da će to biti zastrašujući izazov, možda čak i 'nemoguća misija'. Ophrys pharia opisana je na web stranici „Orchids of Britain and Europe“: „Ovo je veoma ugrožena vrsta, za koju se smatralo da je ne samo endem za Hrvatsku, već specifično za otok Hvar, gdje sve agresivnije poljoprivredne metode smanjuju stanište dostupno ovoj vrsti koju sada postaje izuzetno teško pronaći, čak i na njenim nekadašnjim uporištima oko Vrboske, u središnjem dijelu otoka.“

Ophrys pharia u polju. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kada se ugleda sitne orhideje stisnute među ostalim divljim cvijećem, bude sasvim jasno zašto je potrebna stručna makrofotografija kako bi se potvrdilo opažanje rijetkih vrsta!

Ophrys pharia u prirodi. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Još važnije, značajke po kojima se razlikuju pojedine orhideje od drugih, često su vrlo suptilni detalji, što naravno čini orhideje tako fascinantnim i izazovnim biljkama za proučavanje.

Berislav slika orhideje.

Pravi stručnjaci poput Ljiljane (kojih je naravno vrlo malo) godinama strpljivo promatraju orhideje kako bi mogli sa sigurnošću identificirati različite vrste. Ophrys pharia križa se s Ophrys rhodostephane i ti hibridi su izuzetno rijetki.

Hibrid ophrys pharia x ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska
Hibridi. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys rhodostephane se izrazito razlikuje od Ophrys pharia te obiluje u Dalmaciji, a i na Hvaru. Vrijedan savjet Berislava: „najbolji i najlakši način da ih vidite mnogo je spora vožnja starom cestom između Brusja i Selca - naravno, u pravo doba godine. Neasfaltirana cesta kroz Rovan je također izvrsna.“ 

Ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Nizozemski stručnjak za orhideje Frank Verhart proučavao je orhideje tijekom nekoliko posjeta Hvaru, no nije ugledao Ophrys phariu, da bi na kraju Berislav i Ljiljana u roku od tri dana pronašli ništa manje od devet primjeraka u okolici Vrbanja! Poput Franka Verharta i drugih botaničara, odmah su podijelili svoja otkrića s hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database. Pronalazak Himantoglossum robertianum (sin. Barlia robertiana) bio je neočekivani bonus, kako prethodno nije bio zabilježen na Hvaru.

Himantoglossum robertianum. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Pronalazač je zapravo bio lokalni stanovnik Antun Vranković Bili iz sela Svirče. Iako se vrsta teško pronašla, nakon otkrića, Ljiljana i Berislav odmah su je identificirati. Prvobitno je viđena na području Rovana blizu Svirača. Ljiljana i Berislav su kasnije pronašli još jedan primjerak u masliniku ispod Pitava, zbog čega su zaključili da na otoku ima još primjeraka, iako rijetkih.

Antun Vranković Bili. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kako bi proslavili da Ophrys pharia nije izumrla na Hvaru, Berislav i Ljiljana su zabilježili svoje povijesno otkriće na šalicama kao trajni suvenir! 

Slavljeničke šalice. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Izuzetno smo zahvalni Berislavu Horvatiću i Ljiljani Borovečki-Voska što su s nama podijelili neprocjenjive informacije o svom uspješnom terenskom putovanju na Hvar 2023. godine, kao i na dopuštenju da koristimo njihove tekstove i fotografije. Njihova predanost je od iznimne pomoći u kampanji podizanja svijesti o detaljima predivnih prirodnih resursa Hrvatske, kako bi ih očuvali i njegovali za buduće generacije. 

Ljiljana Borovečki-Voska autorica je knjige „Orhideje na Strahinjščici i susjednim područjima“, u nakladi Alfa, 2010. godine.

Relevantni članci:

Ljiljana Borovečki-Voska, Berislav Horvatic. 2020.  Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku. Orchid hybrids (Orchidceae) on the Island of Krk. Glasnik hrvatskog botaničkog društva. (Article in Croatian)

Frank Verhart: Orchid observations in Croatia in 2017 and 2018: https://drive.google.com/file/d/1tqx1iIJUFLN8H7LJlFTkvlD6YhdzfsmJ/edit

Frank Verhart: 2017. Orchids on Pelješac. Eco Hvar website.

Frank Verhart. Orchid observations in Croatia in 2019. http://www.franknature.nl/Verhart%20orchid%20observations%20in%20Croatia%20in%202019.pdf

Grace Brewer. February 2024. Sneaky orchids and their pollination tricks. Royal Botanic Gardens, Kew, Blog article.

© Vivian Grisogono 2024.
Prijevod: Josip Vlainić

 

 

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

Eco Environment News feeds

  • Defenders say AI can do good to fight the climate crisis. But spiralling energy and water costs leave experts worried

    During a golden sunset in Memphis in May, Sharon Wilson pointed a thermal imaging camera at Elon Musk’s flagship datacentre to reveal a planetary threat her eyes could not. Free from pollution controls, the gas-fired turbines that power the world’s biggest AI supercomputer were pumping invisible fumes into the Tennessee sky.

    “It was jaw-dropping,” said Wilson, a former oil and gas worker from Texas who has documented methane releases for more than a decade and estimates xAI’s Colossus datacentre was spewing more of the planet-heating gas than a large power plant. “Just an unbelievable amount of pollution.”

    Continue reading...

  • Bird organisations say more research on the species needed to control impact on other wildlife

    In the past 20 years, the soundscape in the ancient wild, rolling landscape of Richmond Park has been transformed. Once you would have heard the chirrup of the stonechat, the chirp of the greater spotted woodpecker or the song of the skylark. Today, the auditory power of one bird dominates.

    The bright green ring-necked parakeet increased 25-fold from 1994-2023 in the UK. They are still mainly based in the skies, parks, and woodlands around London and suburban areas in the south east, but in recent years they have made their way to northern cities including Manchester and Newcastle.

    Continue reading...

  • London predicted to be the first UK city to go diesel-free, largely because of the ultra-low emission zone

    Battery electric cars are poised to overtake diesels on Great Britain’s roads by 2030, according to analysis that suggests London will be the first UK city to go diesel-free.

    The number of diesel cars on Great Britain’s roads in June had fallen to 9.9m in June last year, 21% below its peak of 12.4m vehicles, according to analysis by New AutoMotive, a thinktank focused on the transition to electric cars. Electric car sales are still growing rapidly, albeit more slowly than manufacturers had expected.

    Continue reading...

  • Other firms are taking advantage of Tesla’s sales slump, while technological advances mean that glitches are being left in the rear-view mirror

    In another era, before Elon Musk bought Twitter, changed its name to X to mark the spot of its descent into barbarism, honed Grok, a generator of far-right propaganda, swung behind Donald Trump and made what appeared to be a Nazi salute, I already knew he was a wrong ’un. The year was 2019, and I was test-driving a Tesla; while I was ambling off the forecourt, the PR told me jauntily that the windscreen was made of a material that would protect the driver from biohazards. I hit the brakes. “You what? What kind of biohazard? Like, a war?” She misconstrued me, thinking I intended to go and find some toxic waste site to see if it worked, and said: “I’m not sure it’s operational in the press fleet.”

    That wasn’t my question: rather, what kind of a world was Tesla preparing for? One so unstable that an average (though affluent) private citizen would do well to prepare for a chemical weapons attack? What model of consumption was this, that the rich used their wealth to prepare for the mayhem their resource-capture would unleash, while the less-rich prepared slightly less well? Was Musk trying to bring to market the apocalypse planning that elites had already embarked on? Because if he was, then it was possible that he was not a great guy. And that turned out to be correct.

    Continue reading...

  • Mean temperature for year was 10.09C, surpassing 2022 record, and 1,648.5 hours of sunshine were recorded

    2025 was the UK’s warmest and sunniest year on record, the Met Office has confirmed.

    The UK’s three hottest years on record have now all been in this decade, which meteorologists say is proof of a rapidly changing climate. All of the top 10 warmest years have happened in the past two decades.

    Continue reading...

  • Tebay, Cumbria: Small farms like ours contribute to society, but we need help to survive. A huge cloud has lifted over our future

    Just before Christmas I attended a farmers’ conference near Penrith, which included a presentation on the inheritance tax rules for agricultural land. An accountant worked through an example of a typical hill farm like ours: the bill worked out as £59,000 every year for 10 years.

    Between the farm and our off‑farm jobs, we can’t generate that kind of profit, so this terrified me – we didn’t know what would happen to the farm if we had to pay that bill. We sought advice from a solicitor, but, thank goodness, there was a surprise announcement from the government on 23 December that the threshold on land and assets was raised from £1m to £2.5m.

    Continue reading...

  • Exclusive: Critics say removing battery installation requirement will reduce amount homebuyers save on energy bills

    Ministers are poised to allow homes in England to be built without carbon-cutting technology in what experts have said is a climbdown after pressure from housebuilders.

    The future homes standard (FHS), due to be published in January, will regulate how all homes are built and is expected to enforce tough new regulations such as mandating solar panels on nearly all houses and high standards of insulation and heat pumps in most cases.

    Continue reading...

  • The monsoon season is crucial for agriculture, making up 80% of annual rainfall, but also extremely destructive

    January brings torrential rain to south-east Asia – more than 250mm fell in just two days in Singapore last year. This is because of the monsoon, a pattern of wind and rainfall, the name of which stems from the Arabic word for “season”.

    The monsoon is sometimes described in terms of a sea breeze, in which the wind reverses direction in the morning and evening as the relative temperature of land and sea change, blowing out to sea at first and then inland as the land cools.

    Continue reading...

  • Extreme heat and drought has destroyed 70% of Jordan’s olive crop, endangering livelihoods of 80,000 families and a centuries-old tradition

    Abu Khaled al-Zoubi, 67, walks slowly through his orchard in Irbid, northern Jordan, his footsteps kicking up dust from the parched earth beneath centuries-old olive trees. He stops at a gnarled trunk, its bark split and peeling from months of unrelenting heat.

    He points out that the branches should be sagging under the weight of ripening fruit, but instead they stretch upward, nearly bare, with only a few shrivelled olives clinging to the withered stems.

    Continue reading...

  • The Colla Indigenous people claim Rio Tinto’s plans to extract the key mineral will harm fragile ecosystems and livelihoods

    Miriam Rivera Bordones tends her goats in a dusty paddock in the russet mountains of Chile’s Atacama desert. She also keeps chickens and has planted quince and peach trees and grapevines, which are watered by a stream winding down the hills towards the Indigenous community of Copiapó.

    But now the huge British-Australian mining multinational Rio Tinto has signed a deal to extract lithium, the “white gold” of the energy transition, from a salt flat farther up the mountains, and she fears the project could affect the water sources of several communities in the area.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Problemi sa spavanjem mogli bi biti rani znak upozorenja na demenciju, tvrdi nova studija. Naime, slabiji i fragmentiraniji cirkadijalni ritmovi povezani su s povećanim rizikom od demencije. Zapravo, rezultati su pokazali da ljudi sa slabim cirkadijalnim ritmovima imaju više nego dvostruko veći rizik od demencije.

  • Spektar placenta accreta (PAS) nekada je bio rijetko stanje u trudnoći, ali sada pogađa otprilike 14.000 trudnoća godišnje, što predstavlja glavni uzrok smrti majki. Ipak, zašto se to događa još uvijek nije dobro shvaćeno. Placenta accreta (urasla posteljica) nastaje kada posteljica previše duboko raste u stijenku maternice i ne odvaja se nakon poroda, što često rezultira krvarenjem opasnim po život i potrebom za histerektomijom (kirurški zahvat uklanjanja maternice).

  • Američki znanstvenici s Cleveland Clinic otkrili su da bakterije unutar kancerogenih tumora mogu biti ključne za razumijevanje zašto imunoterapija djeluje kod nekih pacijenata, a kod drugih ne.

  • Prema rezultatima nove studije, izgleda da je težina kronične bolesti bubrega (CKD) povezana s povećanim rizikom od gastropareze. Porast prevalencije gastropareze bio je proporcionalan težini kronične bubrežne bolesti, s najvećom vjerojatnošću uočenom u uznapredovalim stadijima u odnosu na pacijente bez kronične bolesti bubrega.

  • Sve više dokaza upućuje na to da teška bolest desni, parodontitis, može doprinijeti poremećajima središnjeg živčanog sustava putem kronične upale. Međutim, njegova uloga u multiploj sklerozi, kroničnoj autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava, nije bila jasna. No, rezultati nove studije upućuju na potencijalnu povezanost između relativne brojnosti Fusobacterium nucleatum, bakterije koja se nalazi u ustima, i težine bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom.

  • Rezultati nove studije ukazuju na potencijalne terapijske učinke dihidrotanshinona I (DHT), spoja dobivenog iz tradicionalne kineske biljke Salvia miltiorrhiza, na rak jajnika. Istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici sa Zhejiang Chinese Medical University i Jiangsu Normal University, otkriva da dihidrotanshinon I može izazvati autofagnu staničnu smrt u stanicama raka jajnika ometanjem puta autofagije-lizosoma posredovanog sortilinom 1 (SORT1).

  • Nedavno objavljena studija bacila je novo svjetlo na ulogu proteina NSUN2 u razvoju srčane hipertrofije i zatajenja srca. Naime, istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici s Harbin Medical University pokazalo je, da NSUN2, član obitelji domena NOL1/NOP2/Sun, značajno doprinosi patološkoj srčanoj hipertrofiji aktiviranjem osi LARP1-GATA4, potencijalno nudeći novu terapijsku metu za zatajenje srca.

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen