Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

2023. na Hvaru otkrivena su dva lokaliteta orhideja od strane gostujućih stručnjaka iz Zagreba, koji su pronašli endem Ophrys pharia i Himantoglossum robertianum.

Ophrys pharia, „Forka” Ophrys pharia, „Forka” Photo courtesy of Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska

Hrvatske divlje orhideje nisu spektakularne vrste poput onih iz tropskih krajeva. Iako cijenjene među ljubiteljima prirode, prečesto lokalnom stanovništvu prolaze neprimijećeno. Rezultat toga je nemarno uništavanje orhideja i njihovih staništa, posebno kroz ekstenzivnu uporabu herbicida. Ljiljana Borovečki-Voska je vrhunska botaničarka, po profesiji nastavnica. Njezin suprug Berislav Horvatić bio je viši znanstveni suradnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, a nakon umirovljenja posvetio je velik dio svog vremena, ali i znanstvene stručnosti proučavanju orhideja zajedno sa svojom suprugom.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys pharia bila je godinama nedohvatljiva. Berislav i Ljiljana znali su da je Ophrys pharia specifična za Hvar: opisali su je P. Devillers i J. Devillers-Terschuren u časopisu Naturalistes Belges (vol. 85: 233) 2004. godine, a fotografirali su je u blizini sela Vrbanj u središnjem dijelu Hvara u travnju 2007. godine.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Lijljana Borovečki-Voska

Prije 2004. godine, Ophrys pharia bila je opisana kao podvrsta. Kada su 29. travnja 2023. krenuli u potragu za Ophrys phariu na Hvaru, bili su svjesni da će to biti zastrašujući izazov, možda čak i 'nemoguća misija'. Ophrys pharia opisana je na web stranici „Orchids of Britain and Europe“: „Ovo je veoma ugrožena vrsta, za koju se smatralo da je ne samo endem za Hrvatsku, već specifično za otok Hvar, gdje sve agresivnije poljoprivredne metode smanjuju stanište dostupno ovoj vrsti koju sada postaje izuzetno teško pronaći, čak i na njenim nekadašnjim uporištima oko Vrboske, u središnjem dijelu otoka.“

Ophrys pharia u polju. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kada se ugleda sitne orhideje stisnute među ostalim divljim cvijećem, bude sasvim jasno zašto je potrebna stručna makrofotografija kako bi se potvrdilo opažanje rijetkih vrsta!

Ophrys pharia u prirodi. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Još važnije, značajke po kojima se razlikuju pojedine orhideje od drugih, često su vrlo suptilni detalji, što naravno čini orhideje tako fascinantnim i izazovnim biljkama za proučavanje.

Berislav slika orhideje.

Pravi stručnjaci poput Ljiljane (kojih je naravno vrlo malo) godinama strpljivo promatraju orhideje kako bi mogli sa sigurnošću identificirati različite vrste. Ophrys pharia križa se s Ophrys rhodostephane i ti hibridi su izuzetno rijetki.

Hibrid ophrys pharia x ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska
Hibridi. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys rhodostephane se izrazito razlikuje od Ophrys pharia te obiluje u Dalmaciji, a i na Hvaru. Vrijedan savjet Berislava: „najbolji i najlakši način da ih vidite mnogo je spora vožnja starom cestom između Brusja i Selca - naravno, u pravo doba godine. Neasfaltirana cesta kroz Rovan je također izvrsna.“ 

Ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Nizozemski stručnjak za orhideje Frank Verhart proučavao je orhideje tijekom nekoliko posjeta Hvaru, no nije ugledao Ophrys phariu, da bi na kraju Berislav i Ljiljana u roku od tri dana pronašli ništa manje od devet primjeraka u okolici Vrbanja! Poput Franka Verharta i drugih botaničara, odmah su podijelili svoja otkrića s hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database. Pronalazak Himantoglossum robertianum (sin. Barlia robertiana) bio je neočekivani bonus, kako prethodno nije bio zabilježen na Hvaru.

Himantoglossum robertianum. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Pronalazač je zapravo bio lokalni stanovnik Antun Vranković Bili iz sela Svirče. Iako se vrsta teško pronašla, nakon otkrića, Ljiljana i Berislav odmah su je identificirati. Prvobitno je viđena na području Rovana blizu Svirača. Ljiljana i Berislav su kasnije pronašli još jedan primjerak u masliniku ispod Pitava, zbog čega su zaključili da na otoku ima još primjeraka, iako rijetkih.

Antun Vranković Bili. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kako bi proslavili da Ophrys pharia nije izumrla na Hvaru, Berislav i Ljiljana su zabilježili svoje povijesno otkriće na šalicama kao trajni suvenir! 

Slavljeničke šalice. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Izuzetno smo zahvalni Berislavu Horvatiću i Ljiljani Borovečki-Voska što su s nama podijelili neprocjenjive informacije o svom uspješnom terenskom putovanju na Hvar 2023. godine, kao i na dopuštenju da koristimo njihove tekstove i fotografije. Njihova predanost je od iznimne pomoći u kampanji podizanja svijesti o detaljima predivnih prirodnih resursa Hrvatske, kako bi ih očuvali i njegovali za buduće generacije. 

Ljiljana Borovečki-Voska autorica je knjige „Orhideje na Strahinjščici i susjednim područjima“, u nakladi Alfa, 2010. godine.

Relevantni članci:

Ljiljana Borovečki-Voska, Berislav Horvatic. 2020.  Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku. Orchid hybrids (Orchidceae) on the Island of Krk. Glasnik hrvatskog botaničkog društva. (Article in Croatian)

Frank Verhart: Orchid observations in Croatia in 2017 and 2018: https://drive.google.com/file/d/1tqx1iIJUFLN8H7LJlFTkvlD6YhdzfsmJ/edit

Frank Verhart: 2017. Orchids on Pelješac. Eco Hvar website.

Frank Verhart. Orchid observations in Croatia in 2019. http://www.franknature.nl/Verhart%20orchid%20observations%20in%20Croatia%20in%202019.pdf

Grace Brewer. February 2024. Sneaky orchids and their pollination tricks. Royal Botanic Gardens, Kew, Blog article.

© Vivian Grisogono 2024.
Prijevod: Josip Vlainić

 

 

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

Eco Environment News feeds

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Exclusive: Lough Neagh, which supplies drinking water for 40% of NI, contains genes resistant to last-resort antibiotics

    Genes capable of creating antibiotic-resistant superbugs have been detected in the UK’s largest lake, which supplies drinking water to about 40% of Northern Ireland.

    Testing of water from Lough Neagh, which has a surface area 26 times bigger than Windermere, found genes resistant to a wide range of antibiotics, including carbapenems – drugs reserved for life-threatening infections when all other treatments have failed.

    Continue reading...

  • Ruabon grouse moor, Wrexham: Mating season is upon us. Will I be lucky enough to spot a courtship lek?

    I’m shooting grouse on the moor today. There are two kinds here: red grouse, a gamebird reared and shot in its thousands; and its larger, rarer cousin, the black grouse. The latter is supposedly spared by a ban that remains voluntary despite catastrophic declines in recent decades. As it’s not shooting season, which runs from August to mid-December, I shoulder a camera, not a shotgun, hoping to snap one of these increasingly rare birds.

    Springtime is when black grouse start to breed, so I arrive before dawn, which is when they lek – a courtship dance where they fan their tails, peck and scuffle with their rivals.

    Continue reading...

  • Carmaker’s decision to drop NissanConnect EV app on relatively recent cars fuels warnings from experts

    Owners of some Nissan Leaf electric vehicles are angry after the carmaker announced it would shut down an app that lets them remotely control battery charging and other functions.

    Drivers of Leaf cars made before May 2019 and the e-NV200 van (produced until 2022) have been told that the NissanConnect EV app linked to their vehicles will “cease operation” from 30 March. This means they will lose remote services, including turning on the heating, and some map features.

    Continue reading...

  • With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • As energy prices tripled in the 1970s due to Middle Eastern wars, Scandinavia, France and the Netherlands sped up green transition

    When Middle Eastern wars sparked an oil crisis in the 1970s, tripling energy prices and throwing economies into chaos, some countries looked beyond short-term solutions. The French made nuclear the pillar of their power system. Scandinavians insulated buildings and funnelled waste heat into homes. The Dutch built bike lanes where others wanted motorways. The Danes developed wind turbines.

    Such steps cleaned filthy air and cut imports from autocrats but took a back seat when Russia invaded Ukraine half a century later. Europe raced to buy gas from the US and Middle East. Policies to roll out renewables by cutting red tape helped reduce dependence, but calls to use less energy and reduce waste were muted. Industry lobbying and populist backlash have since sabotaged efforts to phase out petrol cars and fossil boilers.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: In the wake of the DHS secretary’s firing, staff from the Federal Emergency Management Agency share how her tenure has left the US less able to the respond to the climate crisis

    Donald Trump made his first cabinet-level firing last week when he expelled Kristi Noem. In her one year leading the US Department of Homeland Security (DHS), Noem sparked widespread criticism for overseeing inhumane immigration policies and avoiding questions about Immigration and Customs Enforcement (ICE) officers’ shooting of protesters in Minneapolis. She even earned the nickname Ice Barbie.

    “Good riddance,” Minneapolis mayor Jacob Frey wrote on social media about her ousting.

    Bombing of Iran’s oil infrastructure to have major environmental fallout, experts warn

    ‘A sobering preview’: extreme heat now affects one in three people globally, study finds

    Reaching net zero by 2050 ‘cheaper for UK than one fossil fuel crisis’

    Good riddance to Kristi Noem. Her replacement won’t be an improvement | Moira Donegan

    How Trump’s EPA rollbacks give US states new tools in climate suits

    ‘The perfect storm’: Trump has left the US less prepared for natural disasters, experts say

    Continue reading...

  • We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we may get splashed by a bus on the road

    Puddles, small and temporary pools of water typically formed by rainfall, hold a special place in British culture. They are the embodiment of the national weather’s tendency to produce mild inconvenience rather than drama. We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we do get wet feet, or splashed by a bus driving through a puddle.

    The story of Walter Raleigh spreading his velvet cloak over a puddle so Queen Elizabeth I could cross while keeping her fine shoes dry is probably apocryphal. But Raleigh’s gallant if pointless gesture is typical of the low-stakes difficulty presented by puddles.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen