Eco Hvar

Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

2023. na Hvaru otkrivena su dva lokaliteta orhideja od strane gostujućih stručnjaka iz Zagreba, koji su pronašli endem Ophrys pharia i Himantoglossum robertianum.

Ophrys pharia, „Forka” Ophrys pharia, „Forka” Photo courtesy of Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska

Hrvatske divlje orhideje nisu spektakularne vrste poput onih iz tropskih krajeva. Iako cijenjene među ljubiteljima prirode, prečesto lokalnom stanovništvu prolaze neprimijećeno. Rezultat toga je nemarno uništavanje orhideja i njihovih staništa, posebno kroz ekstenzivnu uporabu herbicida. Ljiljana Borovečki-Voska je vrhunska botaničarka, po profesiji nastavnica. Njezin suprug Berislav Horvatić bio je viši znanstveni suradnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, a nakon umirovljenja posvetio je velik dio svog vremena, ali i znanstvene stručnosti proučavanju orhideja zajedno sa svojom suprugom.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys pharia bila je godinama nedohvatljiva. Berislav i Ljiljana znali su da je Ophrys pharia specifična za Hvar: opisali su je P. Devillers i J. Devillers-Terschuren u časopisu Naturalistes Belges (vol. 85: 233) 2004. godine, a fotografirali su je u blizini sela Vrbanj u središnjem dijelu Hvara u travnju 2007. godine.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Lijljana Borovečki-Voska

Prije 2004. godine, Ophrys pharia bila je opisana kao podvrsta. Kada su 29. travnja 2023. krenuli u potragu za Ophrys phariu na Hvaru, bili su svjesni da će to biti zastrašujući izazov, možda čak i 'nemoguća misija'. Ophrys pharia opisana je na web stranici „Orchids of Britain and Europe“: „Ovo je veoma ugrožena vrsta, za koju se smatralo da je ne samo endem za Hrvatsku, već specifično za otok Hvar, gdje sve agresivnije poljoprivredne metode smanjuju stanište dostupno ovoj vrsti koju sada postaje izuzetno teško pronaći, čak i na njenim nekadašnjim uporištima oko Vrboske, u središnjem dijelu otoka.“

Ophrys pharia u polju. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kada se ugleda sitne orhideje stisnute među ostalim divljim cvijećem, bude sasvim jasno zašto je potrebna stručna makrofotografija kako bi se potvrdilo opažanje rijetkih vrsta!

Ophrys pharia u prirodi. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Još važnije, značajke po kojima se razlikuju pojedine orhideje od drugih, često su vrlo suptilni detalji, što naravno čini orhideje tako fascinantnim i izazovnim biljkama za proučavanje.

Berislav slika orhideje.

Pravi stručnjaci poput Ljiljane (kojih je naravno vrlo malo) godinama strpljivo promatraju orhideje kako bi mogli sa sigurnošću identificirati različite vrste. Ophrys pharia križa se s Ophrys rhodostephane i ti hibridi su izuzetno rijetki.

Hibrid ophrys pharia x ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska
Hibridi. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys rhodostephane se izrazito razlikuje od Ophrys pharia te obiluje u Dalmaciji, a i na Hvaru. Vrijedan savjet Berislava: „najbolji i najlakši način da ih vidite mnogo je spora vožnja starom cestom između Brusja i Selca - naravno, u pravo doba godine. Neasfaltirana cesta kroz Rovan je također izvrsna.“ 

Ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Nizozemski stručnjak za orhideje Frank Verhart proučavao je orhideje tijekom nekoliko posjeta Hvaru, no nije ugledao Ophrys phariu, da bi na kraju Berislav i Ljiljana u roku od tri dana pronašli ništa manje od devet primjeraka u okolici Vrbanja! Poput Franka Verharta i drugih botaničara, odmah su podijelili svoja otkrića s hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database. Pronalazak Himantoglossum robertianum (sin. Barlia robertiana) bio je neočekivani bonus, kako prethodno nije bio zabilježen na Hvaru.

Himantoglossum robertianum. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Pronalazač je zapravo bio lokalni stanovnik Antun Vranković Bili iz sela Svirče. Iako se vrsta teško pronašla, nakon otkrića, Ljiljana i Berislav odmah su je identificirati. Prvobitno je viđena na području Rovana blizu Svirača. Ljiljana i Berislav su kasnije pronašli još jedan primjerak u masliniku ispod Pitava, zbog čega su zaključili da na otoku ima još primjeraka, iako rijetkih.

Antun Vranković Bili. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kako bi proslavili da Ophrys pharia nije izumrla na Hvaru, Berislav i Ljiljana su zabilježili svoje povijesno otkriće na šalicama kao trajni suvenir! 

Slavljeničke šalice. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Izuzetno smo zahvalni Berislavu Horvatiću i Ljiljani Borovečki-Voska što su s nama podijelili neprocjenjive informacije o svom uspješnom terenskom putovanju na Hvar 2023. godine, kao i na dopuštenju da koristimo njihove tekstove i fotografije. Njihova predanost je od iznimne pomoći u kampanji podizanja svijesti o detaljima predivnih prirodnih resursa Hrvatske, kako bi ih očuvali i njegovali za buduće generacije. 

Ljiljana Borovečki-Voska autorica je knjige „Orhideje na Strahinjščici i susjednim područjima“, u nakladi Alfa, 2010. godine.

Relevantni članci:

Ljiljana Borovečki-Voska, Berislav Horvatic. 2020.  Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku. Orchid hybrids (Orchidceae) on the Island of Krk. Glasnik hrvatskog botaničkog društva. (Article in Croatian)

Frank Verhart: Orchid observations in Croatia in 2017 and 2018: https://drive.google.com/file/d/1tqx1iIJUFLN8H7LJlFTkvlD6YhdzfsmJ/edit

Frank Verhart: 2017. Orchids on Pelješac. Eco Hvar website.

Frank Verhart. Orchid observations in Croatia in 2019. http://www.franknature.nl/Verhart%20orchid%20observations%20in%20Croatia%20in%202019.pdf

Grace Brewer. February 2024. Sneaky orchids and their pollination tricks. Royal Botanic Gardens, Kew, Blog article.

© Vivian Grisogono 2024.
Prijevod: Josip Vlainić

 

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

Eco Environment News feeds

  • Who are the key figures in the sewage crisis, and where are they now?

    With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: a wet macaque, four little pigs and a stowaway fox

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Do we want to keep fixing the same issue? Unlearned lessons from the first big oil crisis

    As energy prices tripled in the 1970s due to Middle Eastern wars, Scandinavia, France and the Netherlands sped up green transition

    When Middle Eastern wars sparked an oil crisis in the 1970s, tripling energy prices and throwing economies into chaos, some countries looked beyond short-term solutions. The French made nuclear the pillar of their power system. Scandinavians insulated buildings and funnelled waste heat into homes. The Dutch built bike lanes where others wanted motorways. The Danes developed wind turbines.

    Such steps cleaned filthy air and cut imports from autocrats but took a back seat when Russia invaded Ukraine half a century later. Europe raced to buy gas from the US and Middle East. Policies to roll out renewables by cutting red tape helped reduce dependence, but calls to use less energy and reduce waste were muted. Industry lobbying and populist backlash have since sabotaged efforts to phase out petrol cars and fossil boilers.

    Continue reading...

  • ‘Massive boost of serotonin!’: How a dose of nature is treating mental illness

    A project in London is helping hundreds of people, providing a genuine alternative to traditional treatments

    “What you’ve got there from the sun on your face is a massive boost of serotonin!” says Alison Greenwood, founder of Dose of Nature, the charity successfully prescribing time outside as a treatment for mental health.

    Greenwood is striding round Pensford Field, a tiny patch of wildness tucked behind houses in south-west London. The bright day is illuminating the early blackthorn blossom, gleaming off the pond where a heron watches tiny froglets and shadows of birch trees on a wood-chip path. “All these trees and plants are giving off phytoncides, and they’re good for your immune system too,” the former NHS psychologist says.

    Continue reading...

  • Nearly three-quarters of England’s woods inaccessible to public, study finds

    Exclusive: Campaigners call for government to introduce right-to-roam bill that allows people to walk around their local woodlands

    Nearly three-quarters of England’s woods are off-limits to the public, buried government documents show.

    The study by Forest Research, which is a government-funded quango, found that 73% of English woodland is publicly inaccessible.

    This article was amended on 13 March 2026 to make clear that the inaccessible trees are recorded by the Woodland Trust, but not necessarily on their land.

    Continue reading...

  • Weather tracker: Southern France under yellow alert after severe thunderstorms

    US also experiences severe convective storms, while record-breaking heat recorded in parts of South Africa

    On Monday 9 March, severe thunderstorms affected parts of southern France, with several departments including Hérault, Var, and the Alpes-Maritimes put under yellow alert for heavy rain.

    Some of the heaviest rainfall totals came from a cell that passed over the Var department. Examples of high rainfall totals taken from some private weather stations come from the towns of Carqueiranne and Saint-Mandrier-sur-Mer, where 104.4mm was recorded in seven and a half hours, and 92.7mm in three hours respectively. However, as these are private weather stations, they may contain measurement errors.

    Continue reading...

  • Mining’s toxic timebomb: dams full of poisonous waste are dotted around the world. What happens when they burst?

    While tailings dams are meant to last for ever, extreme weather events are making many unstable – with devastating consequences for nature and humans

    As soon as the barrier broke, a flood of poison brought death to the river. Gushing through the fragile wall built to hold back mining waste in Zambia’s copper belt in February 2025, more than 50m cubic litres of acid and heavy metals poured into the Chambishi stream – a tributary of the Kafue River, the country’s longest waterway.

    Thousands of lifeless fish rose to the surface as a plume of acid floated downriver, leaving dead crocodiles and other wildlife in its wake.

    Continue reading...

  • No drama, just wet feet: how the joy of puddles sums up UK weather

    We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we may get splashed by a bus on the road

    Puddles, small and temporary pools of water typically formed by rainfall, hold a special place in British culture. They are the embodiment of the national weather’s tendency to produce mild inconvenience rather than drama. We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we do get wet feet, or splashed by a bus driving through a puddle.

    The story of Walter Raleigh spreading his velvet cloak over a puddle so Queen Elizabeth I could cross while keeping her fine shoes dry is probably apocryphal. But Raleigh’s gallant if pointless gesture is typical of the low-stakes difficulty presented by puddles.

    Continue reading...

  • ‘Kast is more like Trump’: Chile’s environmentalists prepare to do battle for the country’s future

    Fears are growing that the new far-right president will slash environmental protections in favour of foreign investment

    In Chile’s most northerly region, Arica y Parinacota, Andrea Chellew, 62, relies on tourists for her cafe. They usually travel from the coastal city of Arica to the unique biosphere of the Andean highlands, which rise well above 5,000 metres and host nature reserves and wetlands.

    At 3,000 metres (9,800ft) above sea level, along Highway 11, she lives by the trade route that brings raw materials and goods between Bolivia and Chile. Yet the cafe remains empty as fewer tourists come, amid more reports of increased mining activity near environmentally protected areas, such as the Lauca national park.

    Continue reading...

  • March for Romans was a time to sow conflict as well as crops

    Rome did not only organise its agriculture in tune with the rhythm of the seasons, it also fought its wars that way

    March is named for the Roman god Mars. He was among other things the god of agriculture, and the month was marked by ceremonies to protect new crops from bad weather.

    Mars was the god of war too, and better weather also meant the start of the campaigning season. The roles sometimes merged. In one of the oldest Roman ceremonies, the “leaping priests” of Mars, 12 young men from noble families would dress as ancient warriors and parade around the city singing in an archaic form of Latin for a good beginning to the planting season.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Konzumacija badema može smanjiti upalu kod pretilosti

    Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Otkriven protein povezan s povećanim rizikom od metastaza raka pluća

    Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Apiksaban sigurniji od rivaroksabana za liječenje venske tromboze

    Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Jedenje ranije tijekom dana povezano s nižom noćnom glukozom kod gestacijskog dijabetesa

    Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Neki antibiotici mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma i do osam godina

    Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Nikotinska kiselina koju proizvodi crijevni mikrobiom štiti tkivo debelog crijeva od ozljeda

    Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Više razine p-tau217 povezane s dugoročnim rizikom od demencije kod žena

    Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Specifični crijevni mikrobi mogu pojačati snagu i performanse mišića

    Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.