Eco Hvar

Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

2023. na Hvaru otkrivena su dva lokaliteta orhideja od strane gostujućih stručnjaka iz Zagreba, koji su pronašli endem Ophrys pharia i Himantoglossum robertianum.

Ophrys pharia, „Forka” Ophrys pharia, „Forka” Photo courtesy of Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska

Hrvatske divlje orhideje nisu spektakularne vrste poput onih iz tropskih krajeva. Iako cijenjene među ljubiteljima prirode, prečesto lokalnom stanovništvu prolaze neprimijećeno. Rezultat toga je nemarno uništavanje orhideja i njihovih staništa, posebno kroz ekstenzivnu uporabu herbicida. Ljiljana Borovečki-Voska je vrhunska botaničarka, po profesiji nastavnica. Njezin suprug Berislav Horvatić bio je viši znanstveni suradnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, a nakon umirovljenja posvetio je velik dio svog vremena, ali i znanstvene stručnosti proučavanju orhideja zajedno sa svojom suprugom.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys pharia bila je godinama nedohvatljiva. Berislav i Ljiljana znali su da je Ophrys pharia specifična za Hvar: opisali su je P. Devillers i J. Devillers-Terschuren u časopisu Naturalistes Belges (vol. 85: 233) 2004. godine, a fotografirali su je u blizini sela Vrbanj u središnjem dijelu Hvara u travnju 2007. godine.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Lijljana Borovečki-Voska

Prije 2004. godine, Ophrys pharia bila je opisana kao podvrsta. Kada su 29. travnja 2023. krenuli u potragu za Ophrys phariu na Hvaru, bili su svjesni da će to biti zastrašujući izazov, možda čak i 'nemoguća misija'. Ophrys pharia opisana je na web stranici „Orchids of Britain and Europe“: „Ovo je veoma ugrožena vrsta, za koju se smatralo da je ne samo endem za Hrvatsku, već specifično za otok Hvar, gdje sve agresivnije poljoprivredne metode smanjuju stanište dostupno ovoj vrsti koju sada postaje izuzetno teško pronaći, čak i na njenim nekadašnjim uporištima oko Vrboske, u središnjem dijelu otoka.“

Ophrys pharia u polju. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kada se ugleda sitne orhideje stisnute među ostalim divljim cvijećem, bude sasvim jasno zašto je potrebna stručna makrofotografija kako bi se potvrdilo opažanje rijetkih vrsta!

Ophrys pharia u prirodi. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Još važnije, značajke po kojima se razlikuju pojedine orhideje od drugih, često su vrlo suptilni detalji, što naravno čini orhideje tako fascinantnim i izazovnim biljkama za proučavanje.

Berislav slika orhideje.

Pravi stručnjaci poput Ljiljane (kojih je naravno vrlo malo) godinama strpljivo promatraju orhideje kako bi mogli sa sigurnošću identificirati različite vrste. Ophrys pharia križa se s Ophrys rhodostephane i ti hibridi su izuzetno rijetki.

Hibrid ophrys pharia x ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska
Hibridi. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys rhodostephane se izrazito razlikuje od Ophrys pharia te obiluje u Dalmaciji, a i na Hvaru. Vrijedan savjet Berislava: „najbolji i najlakši način da ih vidite mnogo je spora vožnja starom cestom između Brusja i Selca - naravno, u pravo doba godine. Neasfaltirana cesta kroz Rovan je također izvrsna.“ 

Ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Nizozemski stručnjak za orhideje Frank Verhart proučavao je orhideje tijekom nekoliko posjeta Hvaru, no nije ugledao Ophrys phariu, da bi na kraju Berislav i Ljiljana u roku od tri dana pronašli ništa manje od devet primjeraka u okolici Vrbanja! Poput Franka Verharta i drugih botaničara, odmah su podijelili svoja otkrića s hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database. Pronalazak Himantoglossum robertianum (sin. Barlia robertiana) bio je neočekivani bonus, kako prethodno nije bio zabilježen na Hvaru.

Himantoglossum robertianum. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Pronalazač je zapravo bio lokalni stanovnik Antun Vranković Bili iz sela Svirče. Iako se vrsta teško pronašla, nakon otkrića, Ljiljana i Berislav odmah su je identificirati. Prvobitno je viđena na području Rovana blizu Svirača. Ljiljana i Berislav su kasnije pronašli još jedan primjerak u masliniku ispod Pitava, zbog čega su zaključili da na otoku ima još primjeraka, iako rijetkih.

Antun Vranković Bili. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kako bi proslavili da Ophrys pharia nije izumrla na Hvaru, Berislav i Ljiljana su zabilježili svoje povijesno otkriće na šalicama kao trajni suvenir! 

Slavljeničke šalice. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Izuzetno smo zahvalni Berislavu Horvatiću i Ljiljani Borovečki-Voska što su s nama podijelili neprocjenjive informacije o svom uspješnom terenskom putovanju na Hvar 2023. godine, kao i na dopuštenju da koristimo njihove tekstove i fotografije. Njihova predanost je od iznimne pomoći u kampanji podizanja svijesti o detaljima predivnih prirodnih resursa Hrvatske, kako bi ih očuvali i njegovali za buduće generacije. 

Ljiljana Borovečki-Voska autorica je knjige „Orhideje na Strahinjščici i susjednim područjima“, u nakladi Alfa, 2010. godine.

Relevantni članci:

Ljiljana Borovečki-Voska, Berislav Horvatic. 2020.  Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku. Orchid hybrids (Orchidceae) on the Island of Krk. Glasnik hrvatskog botaničkog društva. (Article in Croatian)

Frank Verhart: Orchid observations in Croatia in 2017 and 2018: https://drive.google.com/file/d/1tqx1iIJUFLN8H7LJlFTkvlD6YhdzfsmJ/edit

Frank Verhart: 2017. Orchids on Pelješac. Eco Hvar website.

Frank Verhart. Orchid observations in Croatia in 2019. http://www.franknature.nl/Verhart%20orchid%20observations%20in%20Croatia%20in%202019.pdf

Grace Brewer. February 2024. Sneaky orchids and their pollination tricks. Royal Botanic Gardens, Kew, Blog article.

© Vivian Grisogono 2024.
Prijevod: Josip Vlainić

 

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

Eco Environment News feeds

  • ‘My ideas are a little revolutionary’: ecologist Suzanne Simard on intelligent forests, the climate and her critics

    Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Some top US lobbying firms are working both sides of the Pfas issue at the same time

    Review from non-profit finds range of scenarios of firms simultaneously lobbying for and against Pfas regulations

    Some top US lobbying firms are simultaneously working both sides of the Pfas “forever chemicals” issue, raising serious conflict of interest questions and concerns that their activity is slowing states’ efforts to rein in the public health threat.

    The review of six states’ lobbying records conducted by the non-profit F-Minus found a range of scenarios in which firms lobbied both sides. Most common Pfas are linked to cancer. The lobbying firm Holland & Knight works for the American Chemistry Council, which represents the nation’s largest Pfas makers, and aggressively opposes most regulations. Simultaneously, Holland & Knight lobbies for the American Cancer Society.

    Continue reading...

  • ‘Drinking from a fetid pond’: superbug-creating genes found in UK’s largest lake

    Exclusive: Lough Neagh, which supplies drinking water for 40% of NI, contains genes resistant to last-resort antibiotics

    Genes capable of creating antibiotic-resistant superbugs have been detected in the UK’s largest lake, which supplies drinking water to about 40% of Northern Ireland.

    Testing of water from Lough Neagh, which has a surface area 26 times bigger than Windermere, found genes resistant to a wide range of antibiotics, including carbapenems – drugs reserved for life-threatening infections when all other treatments have failed.

    Continue reading...

  • Country diary: A dawn search for the rare black grouse | Eben Muse

    Ruabon grouse moor, Wrexham: Mating season is upon us. Will I be lucky enough to spot a courtship lek?

    I’m shooting grouse on the moor today. There are two kinds here: red grouse, a gamebird reared and shot in its thousands; and its larger, rarer cousin, the black grouse. The latter is supposedly spared by a ban that remains voluntary despite catastrophic declines in recent decades. As it’s not shooting season, which runs from August to mid-December, I shoulder a camera, not a shotgun, hoping to snap one of these increasingly rare birds.

    Springtime is when black grouse start to breed, so I arrive before dawn, which is when they lek – a courtship dance where they fan their tails, peck and scuffle with their rivals.

    Continue reading...

  • ‘Shockingly bad’: Nissan Leaf drivers voice anger over app shutdown

    Carmaker’s decision to drop NissanConnect EV app on relatively recent cars fuels warnings from experts

    Owners of some Nissan Leaf electric vehicles are angry after the carmaker announced it would shut down an app that lets them remotely control battery charging and other functions.

    Drivers of Leaf cars made before May 2019 and the e-NV200 van (produced until 2022) have been told that the NissanConnect EV app linked to their vehicles will “cease operation” from 30 March. This means they will lose remote services, including turning on the heating, and some map features.

    Continue reading...

  • Who are the key figures in the sewage crisis, and where are they now?

    With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: a wet macaque, four little pigs and a stowaway fox

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Create hedgehog havens – and seven other ways to help our prickly friends

    Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Can scientists really resurrect the dodo? Inside the company that says they can

    Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • ‘The fish fled’: Nile fisherman earning more from collecting plastic than fish

    Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Metabolizam vitamina B2 pomaže stanicama raka da se odupru feroptozi

    Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivira imunološki odgovor kako bi suzbila rast raka kože

    Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • Prehrana s visokim udjelom masti omogućuje crijevnim bakterijama ulazak u mozak putem vagusnog živca

    S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Konzumacija badema može smanjiti upalu kod pretilosti

    Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Otkriven protein povezan s povećanim rizikom od metastaza raka pluća

    Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Apiksaban sigurniji od rivaroksabana za liječenje venske tromboze

    Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Jedenje ranije tijekom dana povezano s nižom noćnom glukozom kod gestacijskog dijabetesa

    Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Neki antibiotici mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma i do osam godina

    Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.