Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home

Eco Environment News feeds

  • As Covid-era funding dries up and bus services are cut, a food insecurity crisis is brewing from Tennessee to Rhode Island

    Zen’Yari Winters’ job, at a pet shop in East Memphis, Tennessee, should be a 20-minute trip from her house. She leaves herself three hours to get there. “The bus is always, always late,” she said – if it shows up at all.

    It’s not just her work commute that’s affected by the time-consuming guessing game that is riding with the Memphis Area Transit Authority (Mata). The only full-service grocer in the Chelsea-Hollywood area where she lives closed in 2025.To shop for food in person, she could take two buses for a 13-mile (20km) trip to Walmart. But she risks waiting at bus stops for hours with perishables – or shelling out about $24 for an Uber back.

    Continue reading...

  • Greater agricultural collaboration can improve food security and resilience to global crises, says policy paper

    Agricultural co-operatives could “unleash growth” in the UK and improve national food security in the face of crises such as the Middle East conflict by “improving the resilience of UK farms”, according to a report.

    The policy paper produced by the Co-operative party, which backs influential Labour MPs including Steve Reed and Jonathan Reynolds, calls for “a shift in perspective, not a doubling down of the status quo”. It says co-ops, which enable farmers to pool resources, share risk and invest collectively, can help “reduce exposure to volatile input markets”, such as fertiliser, fuel and animal feed.

    Continue reading...

  • Calf was transported by water-filled barge in operation deemed ‘inadvisable’ because of low chance of survival

    Rescuers have released a young humpback whale that became a national sensation after it was beached in shallow waters off the coast in Germany, although marine experts have said its chances of survival are low.

    The whale, variously nicknamed Timmy or Hope, was released into the North Sea off Denmark after being transported there in a water-filled barge by rescuers.

    Continue reading...

  • Colombia hosted nearly 60 countries at pivotal time on world stage for fight to transition to a clean energy future

    Looking out to sea from the grey sandy beaches of Santa Marta, on Colombia’s Caribbean coast, it is never hard to spot evidence of the country’s thriving fossil fuel export trade. Oil tankers ride at anchor on the horizon and sometimes, locals say, lumps of coal wash up on the shore, blown off the collier ships that carry cargos from the nearby mines.

    It was here, on Wednesday evening, that the Colombian government took a bold step to shift its economy – and that of the rest of the world – away from dependence on coal, gas and oil and into a new era of clean energy. With the first ever conference on “transitioning away from fossil fuels”, the host joined nearly 60 countries determined to loosen of the grip of petrostates on the world’s future.

    Continue reading...

  • Jackie Morris and Robert Macfarlane give the Guardian exclusive extracts as they aim to open eyes to the wonder of Britain’s declining and endangered species

    When the artist Jackie Morris collaborated with the writer Robert Macfarlane to celebrate the names of plants and animals controversially removed from the Oxford Junior Dictionary, they never imagined their book, The Lost Words, would become a cultural phenomenon.

    Grassroots crowdfunding ensured the book was bought and donated to more than three-quarters of primary schools in England, Wales and Scotland and to every hospice in the country.

    Continue reading...

  • Tebay, Cumbria: While new life begins up on our hills, down at the farmstead I say goodbye to a dear companion

    Lambing is still in full swing here, and each evening I start my last rounds at 8.30pm, as by 9.30pm it will be too dark to see the sheep without the headlights of the quad bike. Our main flock of sheep lamb outside, and when the time comes they take themselves off away from the others, usually at dusk or dawn. I know that two sheep have gone up towards the railway line, so I drive along to check them as darkness falls.

    From up here I can see both north and south, with the lights of the trucks of the M6 reminding me that the motorway is there. I do not process the sound of the motorway any more, and during the daytime I forget that it is there. A train speeds past with lights on inside, and I think about the thousands of people who pass through this valley every day without stopping or thinking about our lives here.

    Continue reading...

  • Birdwatching no longer niche, old-fashioned pastime, says RSPB as research shows 47% increase in hobby since 2018

    Birdwatching is the second fastest growing hobby for generation Z after jewellery making, according to a multiyear study of more than 24,000 people.

    Almost 750,000 gen Zers (16 to 29-year-olds) in Britain regularly enjoy watching birds, a 1,088% increase since 2018, according to research by Fifty5Blue published by the RSPB.

    Continue reading...

  • Melbourne zoo’s new breeding centre hopes to safeguard the future of the critically endangered Victorian grassland earless dragon

    The dragons’ lair looks deceptively ordinary: a pair of pale green portables, tucked behind the reptile enclosure at Melbourne zoo.

    But the plain exterior belies its hidden treasures. Inside, dozens of Victorian grassland earless dragons, blissfully unaware of their status as Australia’s most imperilled reptile, are basking on rocks, gobbling up crickets or lapping up “dew”, expertly misted by their keeper Zac Harkin.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • The long-running series in which readers answer other readers’ questions on subjects ranging from trivial flights of fancy to profound scientific and philosophical concepts

    This week’s question: The inside of my cardigans never become bobbled. Can’t the pieces be sewn together inside out?

    I must admit to cracking a smile when I read the story about the revolting result of a tofu spill last month in Missouri. About 18,000kg (40,000lb) of extra-firm tofu was left to rot for three weeks after a road accident – no one was hurt – turned into an insurance dispute. Local officials described the smell as “unforgettable” and “like a dead animal, but worse”. So, what are history’s greatest bad smells? Liz Prior, Southampton

    Send new questions tonq@theguardian.com.

    Continue reading...

  • Cheshire villagers are letting lawns grow wild to improve diversity and reconnect with nature on their doorstep

    Ian Waddington was crouched in his garden last summer, inspecting loose paving, when he lifted a slab and spotted something extraordinary: a tiny field mouse nestled in a hollow, feeding four babies – each half the size of his little finger. “It was astonishing. Like life in miniature,” he says.

    After decades in the construction industry, the 86-year-old has found a new passion in retirement – nature. The discovery of the field mice made him realise his garden could be a thriving habitat for animal and plant life. This year, Waddington joined the No Mow May movement and allowed his garden grow wild through spring.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen