Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home

Eco Environment News feeds

  • Extreme heat and drought has destroyed 70% of Jordan’s olive crop, endangering livelihoods of 80,000 families and a centuries-old tradition

    Abu Khaled al-Zoubi, 67, walks slowly through his orchard in Irbid, northern Jordan, his footsteps kicking up dust from the parched earth beneath centuries-old olive trees. He stops at a gnarled trunk, its bark split and peeling from months of unrelenting heat.

    He points out that the branches should be sagging under the weight of ripening fruit, but instead they stretch upward, nearly bare, with only a few shrivelled olives clinging to the withered stems.

    Continue reading...

  • Fire chief says summer, the UK’s hottest on record, was ‘one of the most challenging for wildfires that we’ve ever faced’

    Ten English fire services tackled a record number of grassland, woodland and crop fires during what was the UK’s hottest spring and summer on record, figures show.

    In total nearly 27,000 wildfires were dealt with by fire services in England during the prolonged dry weather of 2025, according to analysis by PA Media.

    Continue reading...

  • The ‘border adjustment mechanism’ aims to create a level playing field while also encouraging decarbonisation

    The biggest shake-up of green trade rules for decades comes into force today, as companies selling steel, cement and other high-carbon goods into the EU will have to prove they comply with low-carbon regulations or face fines.

    But a lack of clarity on how the rules will be applied, and the failure of the UK government to strike a deal with Brussels over the issue, could lead to confusion in the early stages, experts warned.

    Continue reading...

  • For 10 years, the scientist and photographer Jeroen Hoekendijk has been observing pinnipeds such as seals and walruses on the fragile North Sea archipelago stretching along the Dutch, German and Danish coastline. A remainder of the now-drowned Doggerland, left behind after the ice age, the low-lying islands are an advance warning sign of the warming and rising seas of the climate crisis

    Continue reading...

  • Greinton, Somerset Levels: Instead of drying the peat to make it fit for agriculture, a small group of farmers have decided to work with the wet

    It looks like nothing more than a few soggy acres of bulrush, brown and broken, edged by a striding line of electricity pylons. But this modest patch of reeds and weeds is at the forefront of a novel farming method that upends ideas about how to manage some of our wettest landscapes.

    For centuries people have worked to drain the Somerset Levels, transforming what was once a seasonal, shifting inland sea of islands, bogs and lakes into fertile pasture crossed by an intricate network of ditches, drains, rivers and rhynes. As usual in winter, December’s rain swept sheets of water across the lowest ground, leaving hedges and tracks sketched in broken lines on fallen sky.

    Continue reading...

  • I’ve spent six years writing about environmental justice. The uncomfortable truth is that we’re not all in it together – but people power is reshaping the fight

    It’s been another year of climate chaos and inadequate political action. And it’s hard not to feel despondent and powerless.

    I joined the Guardian full time in 2019, as the paper’s first environmental justice correspondent, and have reported from across the US and the region over the past six years. It’s been painful to see so many families – and entire communities – devastated by fires, floods, extreme heat, sea level rise and food shortages. But what’s given me hope during these six years of reporting as both an environmental and climate justice reporter are the people fighting to save our planet from catastrophe – in their communities, on the streets and in courtrooms across the world.

    Continue reading...

  • Post-Fukushima nuclear closures of dozens of reactors forced the country to rely heavily on imported fossil fuels

    Continue reading...

  • The Colla Indigenous people claim Rio Tinto’s plans to extract the key mineral will harm fragile ecosystems and livelihoods

    Miriam Rivera Bordones tends her goats in a dusty paddock in the russet mountains of Chile’s Atacama desert. She also keeps chickens and has planted quince and peach trees and grapevines, which are watered by a stream winding down the hills towards the Indigenous community of Copiapó.

    But now the huge British-Australian mining multinational Rio Tinto has signed a deal to extract lithium, the “white gold” of the energy transition, from a salt flat farther up the mountains, and she fears the project could affect the water sources of several communities in the area.

    Continue reading...

  • As the Trump administration derides climate policy as a ‘scam’, emissions-cutting measures are gaining popularity

    A group of progressive politicians and advocates are reframing emissions-cutting measures as a form of economic populism as the Trump administration derides climate policy as a “scam” and fails to deliver on promises to tame energy costs and inflation.

    Climate politics were once cast as a test of moral resolve, calling on Americans to accept higher costs to avert environmental catastrophe, but that ignores how rising temperatures themselves drive up costs for working people, said Stevie O’Hanlon, co-founder of the youth-led Sunrise Movement.

    Continue reading...

  • Guardian US readers share how global heating and biodiversity loss affected their lives in ways that don’t always make the headlines

    The past year was another one of record-setting heat and catastrophic storms. But across the US, the climate crisis showed up in smaller, deeply personal ways too.

    Campfires that once defined summer trips were never lit due to wildfire risks. There were no bites where fish were once abundant, forests turned to meadows after a big burn and childhood memories of winter wonderlands turned to slush.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Sve više dokaza upućuje na to da teška bolest desni, parodontitis, može doprinijeti poremećajima središnjeg živčanog sustava putem kronične upale. Međutim, njegova uloga u multiploj sklerozi, kroničnoj autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava, nije bila jasna. No, rezultati nove studije upućuju na potencijalnu povezanost između relativne brojnosti Fusobacterium nucleatum, bakterije koja se nalazi u ustima, i težine bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom.

  • Rezultati nove studije ukazuju na potencijalne terapijske učinke dihidrotanshinona I (DHT), spoja dobivenog iz tradicionalne kineske biljke Salvia miltiorrhiza, na rak jajnika. Istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici sa Zhejiang Chinese Medical University i Jiangsu Normal University, otkriva da dihidrotanshinon I može izazvati autofagnu staničnu smrt u stanicama raka jajnika ometanjem puta autofagije-lizosoma posredovanog sortilinom 1 (SORT1).

  • Nedavno objavljena studija bacila je novo svjetlo na ulogu proteina NSUN2 u razvoju srčane hipertrofije i zatajenja srca. Naime, istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici s Harbin Medical University pokazalo je, da NSUN2, član obitelji domena NOL1/NOP2/Sun, značajno doprinosi patološkoj srčanoj hipertrofiji aktiviranjem osi LARP1-GATA4, potencijalno nudeći novu terapijsku metu za zatajenje srca.

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen