Eco Hvar

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Nakon više godina promatranja, Udruga Eco Hvar je zaključila da je program suzbijanja komaraca, kako se provodi na Hvaru i u drugim djelovima Hrvatske, nepotreban, uzaludan i rizičan.

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

DEZINSEKCIJA NA HVARU 2017.god.

Iz Općine Jelsa: "Program dezinsekcije kao mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provodi se kako bi se suzbila ličinka komaraca te uklonili uvjeti za razvoj i razmnožavanje, a time smanjila šteta za okoliš i zdravlje ljudi." (e-mail, 11.08.2017.)

ZAŠTO SMO ZABRINUTI

Zarazne bolesti od komaraca kao što su Denga i Zapadnonilska groznica se vrlo rijetko pojave u Hrvatskoj1,2,3,4,. Međutim akcije zamagljivanja protiv komaraca su provođene u tri navrata kroz turističku sezonu, i to na neodgovoran način.

Najme:

i) za zamagljivanje se prskaju opasni otrovi po cijelom okolisu;

ii) moguće opasne nuspojave tih otrova nisu objavljena, čak su zanemarena;

iii) nije korišten bilo koji ekološki prihvatljiv način za suzbijanje štetnike;

iv) edukacija u vezi kontrole štetnike nije provedena;

v) upozorenja o akcijama nisu adekvatna;

vi) rute vozila sa termozamagljivanjem nisu objavljene;

vii) usprkos redovnog zamagljivanja, ima svake godine sve više komaraca, jer stvara se otpornost komaraca na korišćena sredstva5,6,7; izgleda da nitko na lokalnoj ni na državnoj razini ne vodi računa o efikasnosti i mogućim štetnim efektima tog prskanja

viii) na lokalnoj razini, nije jasno da li je program dezinsekcije pod strogim nadzorom, kako bi trebao biti;

DETALJNIJE O OTROVIMA (Za vidjeti više detalja o otrovima korištenim na Hvaru, uz njihove moguće nuspojave, kliknite ovdje)

2012., godine dezinsekcija na Hvaru obavljena je koristeći dva insekticida, permetrin i cipermetrin u kombinaciji (2 piretroida); 2014., u Općini Jelsa je korišten Permex 22E (aktivne tvari Permetrin i Tetrametrin uz sinergist Piperonil butosid); 2015, Microfly (Cipermetrin), i Twenty-one (Azametipos = organofosfat) su korišteni protiv muha; Permex 22E je korišten za zamagljivanje protiv komaraca; a 2017., za zamagljivanje su korišteni oko Grada Hvara, Starog Grada i Jelse: Cipex (Cipermetrin), i Permex 22E (Permetrin, Tetrametrin uz Piperonil butoksid); Microfly (Cipermetrin) i Muhomor (Azametipos) su korišteni protiv muha.

Piretroidi8 su opasni otrovi 9,10,11. Svaki od spomenutih insekticida je opasan sam po sebi, ne samo za insekte nego i za druga živa bića.

SREDSTVA KOJA SU KORIŠTENA U OPČINI JELSA 2017.god.

Akcije zamagljivanja u Općini Jelsa u 2017. su obavljene u srpnju, kolovozu i rujnu 2017.god.

Permex 22E- aktivne tvari Permetrin u kombinaciji sa Tetrametrinom, dakle dva piretroida. Permetrin18,19 dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe20 i druge životinje iz divljine21. Također je otrovan za mačke22. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih Cipermetrina, ali može utjecati na neurološki sustav23,24, te imunološkii i endokrini sustav. Može osobito loše djelovati na djecu, i Američka Environmental Protection Agency 2006.god. je ga procjenjila potencijalno kancerogenim25. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom.

EPA-in registracijski dokument za Tetrametrin (2010.)26 klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave27. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj Tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica27.

Sredstva korištena protiv muha u Općini Jelsa u 2017. godini:

Cipex - aktivna tvar Cipermetrin12 (piretroid). Cipermetrin je vrlo otrovan za mačke13, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i (rijetko) smrt14,15,16. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka17.

Microfly - aktivna tvar Cipermetrin.

Muhomor - aktivna tvar Azametipos28, koja nije na popisu dozvoljenih insekticida u Europskoj Uniji29,30. Upute navode da mora biti apliciran na ciljene površine, a ne prskan u zraku. Muhomor AZ, koji je korišten na Hvaru 2017.god., je insekticid topiv u vodi, namijenjen za suzbijanje muha u štalama za stoku, kao što su goveda, konji, svinje, telad, te perad (kokoši), i se koristi uglavnom u zatvorenim prostorijama31.

Moguće posljedice i rizici takve kombinacije otrova u okolišu su potpuno nepoznati.

DEZINSEKCIJA U GRADU HVARU 2017.god.

Po Programu mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini, insekticidi koji se koriste za ULV zamagljivanje (hladni i topli postupak) su piretroidi: Cipermetrin, Deltametrin32, D-Fenotrin33, Permetrin i Resmetrin34 (tablica 2, str.9). Od 5 otrova, 3 nisu više na popisu registirarnih insekticida Europske Unije.

Fenotrin je posebno toksičan za mačke35, za pčele36 i za vodene organizme37.

Resmetrin je posebno toksičan za ribe, i pčele, te opasan za ljude38. Od 2015.godine nije više na prodaji u SAD-u39.

PČELE. Svi spomenuti otrovi su toksični za pčele. Već 1998.godine Permetrin, d-Fenotrin i Resmetrin su bili na popisu insekticida koji su posebno toksični za pčele, i neko vrijeme poslije aplikacije40.

DETALJNIJE O UPOZORENJIMA I OBAVIJESTIMA. Govorimo ovdje o vrlo opasnim sredstvima, a upozorenja su minimalna: u Općini Jelsa obavijest je u obliku pisma sa strane firme koja provodi zamaglivanje. To pismo se stavlja na općinskim oglasnim pločama. Stari Grad objavi termin akcija na službenom portalu. Ništa po javnim medijama, ništa preko Turističkih zajednica. Pčelari nisu posebno obavješteni, iako mogu biti teško ugroženi. A obavijesti nisu na niti jednom stranom jeziku, iako su te akcije u špici sezone.

Mještani i gosti imaju pravo biti informirani u potpunosti o programu i terminima akcija. Potrebna je javna objava: popis sredstava s kojima se provodi dezinsekcija; detaljnja ruta gdje će se provoditi; način provođenja dezinsekcije; te točni termini provođenja dezinsekcije.

Lokalne vlasti koje naručuju akcije dezinsekcije su dužne obavijestiti građane i gosti preko svih mogućih kanala, i to u svim odgovarajućim jezicima.

ZAKLJUČCI.

Dezinsekcija u obliku zamagljivanja kako se provodi na Hvaru već niz godina je potencijalno opasna za ljudsko zdravlje, te za životinje, ptice, neciljane insekte i okoliš.

Ta dezinsekcija nikako ne postiže svoj cilj.

Način provođenja programa nije transparentan, te nije prihvatljiv.

MI PREPORUĆUJEMO:

s obzirom da rizici zaraznih bolesti su vrlo mali u Hrvatskoj, a rizici prskanja javnih površina otrovima su puno veći, da se hitno zaustavi program ljetne dezinsekcije otrovima na način kao do sada, i istraži bolje metode za suzbijanje neželjenih insekata, kao što je u Pravilniku o načinu obvezatne DDD i predviđeno.

Napomena: Za više detalja o pesticidima korištenim na Hvaru i u Hrvatskoj, vidjeti: Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj, Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja, i Pesticidi, zakoni i dozvole.
 
© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017,, ažuriran 2021.
Prijevod: Ivana Župan

IZVORI

1. Gjenero-Margan, I., Aleraj, B., Krajcar, D., Lesnikar, V., Klobučar, A., Pem-Novosel, I., Kurečić-Filipović, S., Komparak, S., Martić, R., Đuričić, S., Betica-Radić, L., Okmadžić, J., Vilibić-Čavlek, T., Babić-Erceg, A., Turković, B., Avšić-Županc, T., Radić, I., Ljubić, M., Šarac, K., Benić, N., Mlinarić-Galinović, G. 2011. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Eurosurveillance, 16 (9).

2. Pem-Novosel, I., Vilibic-Cavlek, T., Gjenero-Margan, I., Kaic, B., Babic-Erceg, A., Merdic, E., Medic, A., Ljubic, M., Pahor, D., Erceg, M. 2015. Dengue virus infection in Croatia: seroprevalence and entomological study. New Microbiologica, 38, 97-100.

3. Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. 2012. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Veterinary Microbiology. 159(3-4):504-8.

4. European Centre for Disease Prevention and Control. (Provides regular updates on the spread of communicable diseases in Europe)

5. Weill, M., Lutfalla, G., Mogensen, K., Chandre, F., Berthomieu, A., Berticat, C., Pasteur, N., Philips, A., Fort, P., Raymond, M. 2003. Comparative genomics: Insecticide resistance in mosquito vectors. Nature 423: 136-137 (8 May 2003)

6. Owusu, H. F. Jančáryová, D., Malone, D., Müller, P.. 2015. Comparability between insecticide resistance bioassays for mosquito vectors: time to review current methodology? Parasites and Vectors 8: 357

7. Aguirre-Obando, O. A., Pietrobon, A. J.. DallaBona, A. C., Navarro-Silva, M. A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Revista Brasileira de Entomologia 60:1 94-100 (January–March 2016)

8. EPA Information Sheet. 2016. Pyrethrins and Pyrethroids. (information on the use of pyrethrins and pyrethroids as insecticides, the current reevaluation of this group of pesticides in registration review, and previous assessments, decisions, and risk mitigation efforts.)

9. Beyond Pesticides. 2001. chemicalWATCH factsheet: Synthetic Pyrethroids.

10. Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M.A., Karam, L.E., Morrissey, B.F., Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and Pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports 124 (1): 149-159

11. Ingram E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere 135: 272-277

12. TOXNET Toxicology Data Network (U.S.National Library of Medicine). Cypermethrin.

13. PARASITIPEDIA.net. updated 2017. CYPERMETHRIN, safety summary for veterinary use.

14. Cornell University, (Extoxnet). 1993. Pesticide Information profile: Cypermethrin.

15. PubChem Open Chemistry Database. 2005. Cypermethrin.

16. Aggarwal, P., Jamshed, N., Ekka, M., Imran A. 2015. Suicidal poisoning with cypermethrin: A clinical dilemma in the emergency department. Journal of Emergencies, Trauma and Shock. 8:2 123-125.

17. U.S. Environmental Protection Agency Office of Pesticide Programs. 2016. Chemicals Evaluated for Carcinogenic Potential. Annual Cancer Report.

18. World Health Organization. 2006. "International Program on Chemical Safety, Environmental Health Criteria 92: Permethrin."

19. U.S. Environmental Protection Agency. 2002. "TRI Explorer: Providing Access to EPA's Toxic Release Inventory Data."

20. U.S. Environmental Protection Agency. August 2009. Permethrin Facts.

21. Hoffmann, M., Meléndez, J.L., Ruhman, M.A., 2008. Risks of Permethrin Use to the Federally Threatened California Red-legged Frog (Rana aurora draytonii) and Bay Checkerspot Butterfly (Euphydryas editha bayensis), and the Federally Endangered California Clapper Rail (Rallus longirostris obsoletus), Salt Marsh Harvest Mouse (Reithrodontomys raviventris), and San Francisco Garter Snake (Thamnophis sirtalis tetrataenia). Environmental Fate and Effects Division Office of Pesticide Programs, Washington, D.C. 20460

22. International Cat Care. Permethrin Poisoning in Cats.

23. U.S. Centers for Disease Control (ATSDR). 2003. "Toxicological Profile for Pyrethrins and Pyrethroids."

24. U.S. Environmental Protection Agency. 2006. "Reregistration Eligibility Decision (RED) for Permethrin."

25. U.S. Environmental Protection Agency. 2007. Permethrin & Resmethrin (Pyrethroids), Toxicity and Exposure Assessment for Children's Health. TEACH Chemical summary.

26. U.S. Environmental Protection Agency. 2008, revised 2010. Reregistration Eligibility Decision Document for Tetramethrin.

27. Thoreby, E. (author), Williams, M.M. (editor), Lah, K. (updater) 2011. Tetramethrin. Toxipedia.

28. Scottish Environment Protection Agency. Azamethiphos. Scottish Pollutant Release Directory.

29. University of Hertfordshire. Azamethiphos. Veterinary Substances Database.

30. Pesticides Action Network (PAN) Europe. 2006. What substances are banned and authorized in the EU market?

31. Muhomor. 2017.  Muhomot je insekticid topiv u vodi. Djelatna tvar: Azametifos u koncentraciji 10%. Genera, Jedna komapnija za Jedno zdravlje.

32. PubChem, Open Chemistry Database. 2017. Deltamethrin.

33. PubChem, Open chemistry Database. 2017. D-Phenothrin.

34. US EPA Archive Document. 2007. Permethrin and Resmethrin (Pyrethroids). TEACH Chemical Summary.

35. Parasitipedia. 2017. Phenothrin: safety summary for veterinary use.

36. US EPA. 2008. Reregistration Eligibility Decision for d-Phenothrin.

37. WHO/FAO 1994. d-Phenothrin. WHO/FAO Data Sheet on Pesticides no.85.

38. PubChem Open Chemistry Database. 2017. Resmethrin.

39. US EPA. 2011. Permethrin, Resmethrin, d-Phenothrin (Sumithrin®): Synthetic Pyrethroids for Mosquito Control.

40. Alabama A&M and Auburn Universities. 1998. Protecting honey bees from pesticides.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Opasni otrovi! Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Eco Environment News feeds

  • Who are the key figures in the sewage crisis, and where are they now?

    With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: a wet macaque, four little pigs and a stowaway fox

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Do we want to keep fixing the same issue? Unlearned lessons from the first big oil crisis

    As energy prices tripled in the 1970s due to Middle Eastern wars, Scandinavia, France and the Netherlands sped up green transition

    When Middle Eastern wars sparked an oil crisis in the 1970s, tripling energy prices and throwing economies into chaos, some countries looked beyond short-term solutions. The French made nuclear the pillar of their power system. Scandinavians insulated buildings and funnelled waste heat into homes. The Dutch built bike lanes where others wanted motorways. The Danes developed wind turbines.

    Such steps cleaned filthy air and cut imports from autocrats but took a back seat when Russia invaded Ukraine half a century later. Europe raced to buy gas from the US and Middle East. Policies to roll out renewables by cutting red tape helped reduce dependence, but calls to use less energy and reduce waste were muted. Industry lobbying and populist backlash have since sabotaged efforts to phase out petrol cars and fossil boilers.

    Continue reading...

  • ‘Massive boost of serotonin!’: How a dose of nature is treating mental illness

    A project in London is helping hundreds of people, providing a genuine alternative to traditional treatments

    “What you’ve got there from the sun on your face is a massive boost of serotonin!” says Alison Greenwood, founder of Dose of Nature, the charity successfully prescribing time outside as a treatment for mental health.

    Greenwood is striding round Pensford Field, a tiny patch of wildness tucked behind houses in south-west London. The bright day is illuminating the early blackthorn blossom, gleaming off the pond where a heron watches tiny froglets and shadows of birch trees on a wood-chip path. “All these trees and plants are giving off phytoncides, and they’re good for your immune system too,” the former NHS psychologist says.

    Continue reading...

  • Nearly three-quarters of England’s woods inaccessible to public, study finds

    Exclusive: Campaigners call for government to introduce right-to-roam bill that allows people to walk around their local woodlands

    Nearly three-quarters of England’s woods are off-limits to the public, buried government documents show.

    The study by Forest Research, which is a government-funded quango, found that 73% of English woodland is publicly inaccessible.

    This article was amended on 13 March 2026 to make clear that the inaccessible trees are recorded by the Woodland Trust, but not necessarily on their land.

    Continue reading...

  • Weather tracker: Southern France under yellow alert after severe thunderstorms

    US also experiences severe convective storms, while record-breaking heat recorded in parts of South Africa

    On Monday 9 March, severe thunderstorms affected parts of southern France, with several departments including Hérault, Var, and the Alpes-Maritimes put under yellow alert for heavy rain.

    Some of the heaviest rainfall totals came from a cell that passed over the Var department. Examples of high rainfall totals taken from some private weather stations come from the towns of Carqueiranne and Saint-Mandrier-sur-Mer, where 104.4mm was recorded in seven and a half hours, and 92.7mm in three hours respectively. However, as these are private weather stations, they may contain measurement errors.

    Continue reading...

  • Mining’s toxic timebomb: dams full of poisonous waste are dotted around the world. What happens when they burst?

    While tailings dams are meant to last for ever, extreme weather events are making many unstable – with devastating consequences for nature and humans

    As soon as the barrier broke, a flood of poison brought death to the river. Gushing through the fragile wall built to hold back mining waste in Zambia’s copper belt in February 2025, more than 50m cubic litres of acid and heavy metals poured into the Chambishi stream – a tributary of the Kafue River, the country’s longest waterway.

    Thousands of lifeless fish rose to the surface as a plume of acid floated downriver, leaving dead crocodiles and other wildlife in its wake.

    Continue reading...

  • The environmental cost of datacentres is rising. Is it time to quit AI?

    As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

  • No drama, just wet feet: how the joy of puddles sums up UK weather

    We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we may get splashed by a bus on the road

    Puddles, small and temporary pools of water typically formed by rainfall, hold a special place in British culture. They are the embodiment of the national weather’s tendency to produce mild inconvenience rather than drama. We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we do get wet feet, or splashed by a bus driving through a puddle.

    The story of Walter Raleigh spreading his velvet cloak over a puddle so Queen Elizabeth I could cross while keeping her fine shoes dry is probably apocryphal. But Raleigh’s gallant if pointless gesture is typical of the low-stakes difficulty presented by puddles.

    Continue reading...

  • ‘Kast is more like Trump’: Chile’s environmentalists prepare to do battle for the country’s future

    Fears are growing that the new far-right president will slash environmental protections in favour of foreign investment

    In Chile’s most northerly region, Arica y Parinacota, Andrea Chellew, 62, relies on tourists for her cafe. They usually travel from the coastal city of Arica to the unique biosphere of the Andean highlands, which rise well above 5,000 metres and host nature reserves and wetlands.

    At 3,000 metres (9,800ft) above sea level, along Highway 11, she lives by the trade route that brings raw materials and goods between Bolivia and Chile. Yet the cafe remains empty as fewer tourists come, amid more reports of increased mining activity near environmentally protected areas, such as the Lauca national park.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Konzumacija badema može smanjiti upalu kod pretilosti

    Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Otkriven protein povezan s povećanim rizikom od metastaza raka pluća

    Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Apiksaban sigurniji od rivaroksabana za liječenje venske tromboze

    Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Jedenje ranije tijekom dana povezano s nižom noćnom glukozom kod gestacijskog dijabetesa

    Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Neki antibiotici mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma i do osam godina

    Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Nikotinska kiselina koju proizvodi crijevni mikrobiom štiti tkivo debelog crijeva od ozljeda

    Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Više razine p-tau217 povezane s dugoročnim rizikom od demencije kod žena

    Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Specifični crijevni mikrobi mogu pojačati snagu i performanse mišića

    Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.