Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Frontrunner Zack Polanski has dismissed claims of a ‘hostile takeover’ but contest has been unusually fractious

    The Green party will name its next leader on Tuesday after a fiercely fought leadership contest that has exposed tensions over tone, strategy and the party’s ambitions on the national stage.

    The frontrunner, Zack Polanski, has pitched himself as a bold communicator able to turn rising support into a mass movement. He is facing the joint candidates Ellie Chowns and Adrian Ramsay, two impactful Green MPs elected last year who are seen as offering a steadier, more targeted route to growth.

    Continue reading...

  • Conservationists hope that in 15 years species will no longer be at risk of extinction in Mexico – but challenges remain

    In 2010, Gerardo Ceballos and a group of other researchers set out to answer a burning question: how many jaguars were there in Mexico? They knew there weren’t many. Hunting, loss of habitat, conflict with cattle ranchers and other issues had pushed the population to the brink of extinction.

    Ceballos and his team from the National Alliance for Jaguar Conservation (ANCJ) thought there were maybe 1,000 jaguars across the country. They decided to carry out the country’s first census of the animal to find out exactly how many there were. They found 4,100.

    Continue reading...

  • Weather services of UK, Ireland and Netherlands chose list of 21 names from 50,000 suggestions by the public

    Meteorologists in the UK, Ireland and the Netherlands have announced this year’s north Atlantic winter storm names, chosen after 50,000 suggestions were submitted by the public.

    Amy, Bram and Chandra will be the first named storms of winter 2025-2026, the Met Office said on Monday.

    Continue reading...

  • Most of these little-known but already endangered fish have never been seen alive in their natural habitat, but are under threat from bottom trawling and deep-sea mining

    Three years ago I was running a research project from a bottom trawler off Namibia about deep-sea sharks – all of which live under enormous water pressure, close to the seafloor and are rarely seen by humans.

    These sharks were being brought up in the trawler’s nets. By the time they were brought to the surface, they had experienced such a dramatic change in pressure that they had undergone barotrauma, so they were internally damaged and unlikely to survive.

    Continue reading...

  • Cadair Idris, Gwynedd: The heather is dominant on the slopes today, as I embark on a steep climb in the heavy heat

    As I head over the top of the pass from Corris, the great mass of Cadair Idris emerges against a leaden sky. The steep crags that stand above the thickly wooded slopes are coloured a deep purple by the flowering heather, but the usual vibrancy is subdued by the flat, almost sullen, light.

    Getting off the bus at Minffordd, I wander up the avenue of chestnut trees that form such an impressive welcome to the mountain. A drift of dry, discoloured leaves stands at the edge of the path, something I wouldn’t expect to see for another month or so, suggesting that the trees are suffering water-stress after the dry summer.

    Continue reading...

  • Heavy rain, lightning and tornadoes lash swaths of continent, with France, Italy and Slovenia among worst hit

    Severe storms linked to a deep upper air trough formed from the ex-hurricane Erin lashed parts of western and southern Europe last week.

    Italy was hit by severe rainfall on Thursday that caused flooding in the Lombardy region. The commune of Busto Arsizio was badly affected, with more than 100mm of rain and frequent lightning.

    Continue reading...

  • Unspecified number of vessels due to depart Barcelona on Sunday, with dozens more expected to leave other Mediterranean ports on 4 September

    A flotilla carrying humanitarian aid and activists, including Swedish climate campaigner Greta Thunberg, is due to leave from Barcelona on Sunday to try to “break the illegal siege of Gaza”, organisers said.

    The vessels will set off from the Spanish port city to “open a humanitarian corridor and end the ongoing genocide of the Palestinian people”, said the Global Sumud Flotilla.

    Continue reading...

  • Across the world, women at the heart of their communities are leading the struggle to protect their culture, land and way of life

    “We, the daughters of mother earth … have come together to collectively decide what we can do to bring about a world which we would like our children and our children’s children to live in,” so states the Beijing Declaration of Indigenous Women.

    Adopted in 1995, the document outlined the oppression of women around the world and demanded governments recognise “the social, cultural, economic, and religious rights of the Indigenous peoples in their constitutions and legal systems”.

    Continue reading...

  • Ditching sanitary towels and tampons has made my period much less stressful. Crucially, it’s better for the environment too

    I was 18 when I tried a menstrual cup for the first time. I was studying at the University of Edinburgh and Scotland had just become the first country in the world to make period products free to those who need them. The university health service was offering menstrual cups alongside the usual sanitary pads and tampons. I picked one up out of curiosity and because I just couldn’t resist a freebie.

    I was used to spending £10 to £15 a month on period products, more if I was caught short and had to do a panicked dash to an overpriced off-licence. As an eco-conscious teenager I already bought non-applicator tampons but often wore a security sanitary liner underneath. It was an attempt to keep the endless worry of heavy periods at bay: will I leak, run out of supplies, or find a clean loo in time? Even so, I leaked more often than I cared to admit.

    Continue reading...

  • Pollution, warm oceans and hungry urchins devastated Pacific kelp. Now, thanks to divers with hammers, one of the world’s most successful rehabilitation projects has helped it rebound

    On an overcast Tuesday in July, divers Mitch Johnson and Sean Taylor shimmy into their wetsuits on the back of the R/V Xenarcha, a 28ft boat floating off the coast of Rancho Palos Verdes, south of Los Angeles. Behind them, the clear waters of the Pacific are dotted with a forest of army-green strands, waving like mermaid hair underwater.

    We are here to survey the giant Pacific kelp, a species that once thrived in these ice cold waters. But over the past two decades, a combination of warm ocean temperatures, pollution, overfishing and the proliferation of hungry sea urchins that devour the kelp has led to an 80% decline in the forest along the southern California coast.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen