Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • After speculation and conflicting pressures, prime minister will attend climate summit next month

    Keir Starmer will travel to the Amazon rainforest for the UN climate summit next month, Downing Street has confirmed, after weeks of speculation that he would not.

    No 10 said on Monday the prime minister would fly to Belém, in Brazil, for what experts say will be the most significant Cop meeting since Paris in 2015.

    Continue reading...

  • Since 1985, the country’s toad population has almost halved, with hundreds of thousands killed on the roads each year. But many people are determined to protect them – including 274 dedicated patrol groups

    It’s 7.30 on a Friday evening, but I’m not heading to the pub or putting on a film. Instead, I’ve caught the train to a market town in Wiltshire, where I’m meeting up with members of Warminster toad patrol. These are volunteers who – like similar groups up and down the country – give up their evenings to protect their local toad population.

    For the common toad (scientific name Bufo bufo) is becoming increasingly uncommon. A recent study led by amphibian and reptile charity Froglife showed that the UK toad population has almost halved since 1985. To see a creature that has been a stalwart of the British countryside – not to mention a prominent feature of literature and folklore – in decline is “worrying”, says Dr Silviu Petrovan, senior researcher at the University of Cambridge and lead author of the study. Toads “don’t require very specific conditions” and “should be able to live quite well in most of the habitats in Britain,” he says – so if even they are not managing to survive, “it kind of suggests that things are not as they should be”.

    Continue reading...

  • Homeowners urged to use more robust planting and permeable materials to help mitigate flood risk

    Nearly half of the UK’s garden space is paved over, a new study has found.

    The Royal Horticultural Society (RHS) has conducted the largest ever audit of the UK’s gardens, and found that they are an untapped – and until now, mostly unmeasured – potential resource for nature.

    Continue reading...

  • Three specimens discovered in what was previously one of the few places in the world without the insects

    Mosquitoes have been found in Iceland for the first time as global heating makes the country more hospitable for insects.

    The country was until this month one of the few places in the world that did not have a mosquito population. The other is Antarctica.

    Continue reading...

  • Idea that apes at closed-down zoo have been abandoned is ridiculous, says CEO, after urban explorer’s video made headlines

    A rainy afternoon in Bristol but the troop of western lowland gorillas did not seem to mind the damp and were foraging for snacks of lettuce and cereal scattered around their zoo enclosure.

    To the untrained eye, their expressions might be described as lugubrious, but Sarah Gedman, the curator of mammals at Bristol Zoological Society (BZS), insisted the apes were perfectly relaxed and in tune with each other. “They’re not sad at all,” said Gedman.

    Continue reading...

  • As biodiversity declines, locating and conserving the planet’s plant life is becoming more important. The Millennium seed bank in Wakehurst, West Sussex, has been doing just that for 25 years, collecting and storing seeds and keeping them in trust for countries all over the world should they ever be needed. To mark the anniversary, Patrick Greenfield took a tour of the site. He tells Madeleine Finlay about the journey a seed takes from arrival to cold storage, and how some are already helping to return endangered plant species to the wild

    Support the Guardian: theguardian.com/sciencepod

    Continue reading...

  • Iida Turpeinen’s novel has been a sensation in her native Finland. On the eve of its UK publication, she talks about her compulsion to tell of the sociable giant’s plight

    Iida Turpeinen is the author of Beasts of the Sea, a Finnish novel tracing the fate of a now-extinct species: the sea cow. Similar to dugongs and manatees, the sea cow was only discovered in 1741 by the shipwrecked German-born naturalist Georg Wilhelm Steller but by 1768 it had already become the first marine species to be eradicated by humans.

    Translated into 28 languages and shortlisted for the country’s most prestigious literary award, the Finlandia Prize, Beasts of the Sea was described by the Helsinki Literacy Agency as the most internationally successful Finnish debut novel ever. Turpeinen, 38, a PhD student of comparative literature, is now a resident novelist at Finland’s Natural History Museum. Her book will be published in the UK on 23 October.

    Continue reading...

  • Of the 2m flood-prone houses across the country, at least 70% have had values reduced, a new report by Climate Council and PropTrack has found

    When Warwick Irwin returned home after a week away, he was shocked by the ruin inside.

    It was February 2022 and two days earlier his North Lismore house had flooded to the ceiling. “It was quite a mind-blowing experience when I got into the house when the water went down.”

    Continue reading...

  • Climate crisis contributing to spread of diseases as hunting industry takes a hit from growing number of dead deer

    When landowner and hunter James Barkhurst went scouting his property about a month ago to assess the local deer population ahead of the fall hunting season, he was left in shock.

    “I’ve seen about 14 dead in less than a mile stretch. There’s a lot of does, big bucks and even fawns. You smell the dead everywhere,” he says. “And I haven’t really went deep into the woods.”

    Continue reading...

  • When a fishing boat left port in Alaska in December 2019 with an experienced crew, an icy storm was brewing. What happened to them shows why deep sea fishing is one of the most dangerous professions in the world

    The Scandies Rose fishing boat set out to sea from Kodiak, Alaska on 30 December 2019 with a crew of seven, into weather as bad as anything December could throw. “It was enough of a shitty forecast,” said one of the crew in later testimony, “I didn’t think we were going to leave that night.” At 8.35pm, fierce, frigid winds were blowing. Some boats stayed in harbour but the Scandies Rose still set out. “We knew the weather was going to be bad,” said deckhand Dean Gribble, “but the boat’s a battleship, we go through the weather.”

    The boat was carrying 7,000kg of bait and was headed north towards the Bering Sea. “She was trim, said Dean, and a good boat. Gary Cobban was a good captain.” One of the last jobs before departure was to stack the crab pots properly. There were 198 on board. That is a heavy load but not unusual. Each pot measured more than 2 metres by 2 metres. “Big, heavy fucking pots,” Gribble said.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen