Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Labour politicians warn former PM had boosted Tory and Reform climate sceptics on the eve of local elections

    Tony Blair has been forced by Downing Street to row back from his criticism of the government’s net zero strategy after furious Labour politicians warned he had given a boost to Tory and Reform sceptics on the eve of the local elections.

    Climate experts also accused the former prime minister of granting political cover to fossil fuel interests and weakening momentum behind the UK’s legally binding target to reach net zero emissions by 2050.

    Continue reading...

  • Government to press ahead with net zero plans as Keir Starmer rejects Tony Blair’s criticisms of climate policy

    Almost all new homes in England will be fitted with solar panels during construction within two years, the government will announce after Keir Starmer rejected Tony Blair’s criticism of net zero policies.

    Housebuilders will be legally required to install solar panels on the roofs of new properties by 2027 under the plans.

    Continue reading...

  • A restoration project at Sharpham near Totnes aims to tackle the loss of the natural world while helping people build mental resilience

    Two landscapes separated by a wide sweep of river tell a story of change. On one side is traditional farmland, close-cropped grazing, uniform grasses, neatly tended hedges and a sparsity of trees, a farmscape ubiquitous across England. On the riverbank opposite, rougher, less uniform grasses grow unevenly between trees, thistle and brambles, in a chaos of natural disorder swaying in the breeze towards the reedbeds below.

    The land on the Sharpham estate side of the River Dart used to be a mirror of the traditional farmscape on the opposite bank. It hosted a non-organic dairy farm and a vineyard, within a tightly controlled 18th-century heritage landscape of deforested parkland.

    Continue reading...

  • The celebrated presenter warns of ‘modern day colonialism at sea’ as he highlights the destruction caused by overfishing and bottom trawling

    When David Attenborough’s Blue Planet II documentary aired eight years ago, its impact was so strong it was credited with bringing about a revolution in the way people use plastics. Now film-makers are hoping he can do the same for other destructive environmental practices that the world’s best-known living naturalist describes as “draining the life from our oceans”.

    The industrial fishing method of bottom trawling is the focus of a large part of Attenborough’s latest film, Ocean, which airs in cinemas from 8 May, the naturalist’s 99th birthday. In a remarkably no-holds-barred narrative, he says these vessels tear the seabed with such force “the trails of destruction can be seen from space”. He also condemns what he calls “modern day colonialism at sea”, where huge trawlers, operating off the coasts of countries reliant on fish for food and livelihoods, are blamed for dwindling local catches.

    Continue reading...

  • A warming tundra has seen unexpected shifts, raising the alarm about fragile ecosystems and those who rely on them

    Scientists studying Arctic plants say the ecosystems that host life in some of the most inhospitable reaches of the planet are changing in unexpected ways in an “early warning sign” for a region upended by climate change.

    In four decades, 54 researchers tracked more than 2,000 plant communities across 45 sites from the Canadian high Arctic to Alaska and Scandinavia. They discovered dramatic shifts in temperatures and growing seasons produced no clear winners or losers. Some regions witnessed large increases in shrubs and grasses and declines in flowering plants – which struggle to grow under the shade created by taller plants.

    Continue reading...

  • Aluminium emissions from satellites as they fall to Earth and burn up is becoming more significant as their numbers soar

    Right now there are more than 9,000 satellites circumnavigating overhead, keeping track of weather, facilitating communications, aiding navigation and monitoring the Earth. By 2040, there could be more than 60,000. A new study shows that the emissions from expired satellites, as they fall to Earth and burn up, will be significant in future years, with implications for ozone hole recovery and climate.

    Satellites need to be replaced after about five years. Most old satellites are disposed of by reducing their altitude and letting them burn up as they fall, releasing pollution into Earth’s atmosphere such as aerosolised aluminium. To understand the impact of these growing emissions from expired satellites, researchers simulated the effects associated with an annual release of 10,000 tonnes of aluminium oxide by 2040 (the amount estimated to be released from disposal of 3,000 satellites a year, assuming a fleet of 60,000 satellites).

    Continue reading...

  • Guardian reporters map out how Trump is eviscerating efforts to protect the natural world – from ‘drill, baby, drill’ to mass firings

    Donald Trump has never been mistaken for an environmentalist, having long called the climate crisis a “giant hoax” and repeatedly lauding the supposed virtues of fossil fuels.

    But the US president’s onslaught upon the natural world in this administration’s first 100 days has surprised even those who closely charted his first term, in which he rolled back environmental rules and tore the US from the Paris climate agreement.

    Taken more than 140 actions to roll back environmental rules and push for greater use of fossil fuels.

    Set about rewriting regulations that limit pollution from cars, trucks and power plants.

    Officially reconsidering whether greenhouse gases actually cause harm to public health.

    Legally targeted states that have their own laws on tackling the climate crisis.

    Speeded up environmental reviews of drilling projects, from years to just a few weeks.

    Winding back water efficiency standards for showers and toilets and halting a phase-out of plastic straws

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Conservation groups count glow-in-the-dark caterpillars and chrysalises which are hard to spot in daylight

    Nature lovers have been enjoying using UV torches to discover the vivid fluorescent colours of plants and animals at night for a few years now.

    Now lepidopterists have realised that UV torches provide a highly effective new way to find and count rare and elusive butterflies.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen