Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Zahvalni smo što je Načelnik Općine Jelse Nikša Peronja uputio pismo Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, tražeći očitovanje na našu zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru. Uz Načelnika, drugi službenici iz Općine su nam pomogli ukoliko su mogli sa našim istraživanjima kroz nekoliko godina, osobito g. Ivica Keršić, Pročelnik JUO, g. Ivan Grgičević, bivši Zamjenik Načelnika, sadašnji Predsjednik općinskog vijeća, i gđa. Vlatka Buj, sadašnja Zamjenica načelnika - puno Vam hvala na suradnju!

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa Foto: Vivian Grisogono

Međutim, kako nismo dobili zadovoljavajuće odgovore na naša pismena pitanja, u studenome 2017.godine se Udruga Eco Hvar opet obratila Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, sa detaljnim obrazloženjem o našoj zabrinutosti. Zavod za javno zdravstvo SDŽ provodi stručni nadzor nad provedbom obvezatne DDD mjere u našoj regiji. Možete čitati tekst pisma Načelnika i odgovor Zavoda ovdje.

Napomena: nismo dobili točne informacije iz Gradova (Hvara i Starog Grada) i Općine Jelsa sve do siječnja 2019., poslije niz godina istraživanja. Zbog toga neki naši navodi u vezi 'koktela' pesticida u ranijim pismima nisu potpuno ispravni, ali (nažalost) problemi vezani uz korištenje pesticida za Program dezinsekcije ostaju otprilike isti. Uz to, samo kasnije smo doznali da neki kemijski pesticidi su dozvoljeni kao biocidni preparati a ne kao sredstva za 'zaštitu bilja' - vidjeti: 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'

NAŠE PISMO NASTAVNOM ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

U Pitvama 16.11.2017.
Mr.sc. Jasna Ninčević, dr.med.spec. epidemiolog
Nastavni zavod za javno zdravstvo, Splitsko-dalmatinske županije
21000 Split Vukovarska 46
 
Poštovana!
Predmet: Obvezatni program suzbijanja komaraca i drugih štetnika.
 
Zahvalni smo što se naš Načelnik g. Nikša Peronja obratio Vama (09.10.2017.g.), i zahvaljujemo Vam na promptnom očitovanju od 18.10.2017g., koje nam je g. Peronja proslijedio.
Uz dužno poštovanje, mi smo i dalje zabrinuti i tražimo daljnje očitovanje. Kao udruga civilnog društva, kojoj je osnovni cilj boljitak i zaštita ljudi, životinja i okoliša, nastavit ćemo i dalje upozoravati građane i institucije s lošim praksama, za koje zaključimo da su protivne postojećim propisima Republike Hrvatske, ili nisu u skladu sa propisima Europske unije. Iz Vašeg dopisa vidimo da ste i Vi svjesni da sadašnje mjere suzbijanje štetnika nisu uspješne pa se nadamo da ćete pomoći javnim vlastima naći bolja zakonska rješenja za spriječavanje zaraznih bolesti.

1) OTROVI: KOLATERALNE ŠTETE.

Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: U svim programima predviđaju se primijeniti najmanje rizična sredstva po ljude, neciljane vrste i okoliš.
Međutim, u Programu mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine navodi se (str.9): 'Svi adulticidni postupci su neselektivni postupci koji pogađaju sve trenutačno prisutne vrste insekata, stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.'
Najme, nije moguće provesti adulticidnu dezinsekciju bez kolateralnih šteta.Program suzbijanja komaraca, nažalost, je jedan od faktora koji su znatno smanjili broj kukaca na našem otoku. Na Hvaru je vidljivo da imamo sve manje, ne samo kukaca, nego šišmiša i ptica, znatno manje nego prije 10 godina, a nema usporedbe sa brojkama od prije 40 godina. To je valjda lakše uočiti u sredini koja je prirodno izolirana, industrijski nezagađena, bez puno izvora onečiščenja zraka, vode i zemlje nego što je to u velikoj aglomeraciji u kojoj su brojni izvori onečišćenja. Po cijelom svijetu znanstvenici i ekolozi su zabrinuti zbog gubitaka kukaca, koji imaju različite važne uloge u prirodi, dakle i u našem opstanku. (Vidjeti priloženi tekst 'Prskanje protiv insekata: spasite pčele!')
 
2. NEUČINKOVITOST MJERA
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Programi provedbe DDD mjera koji se kontinuirano provode 2O-tak godina stalno se dorađuju i usklađuju s propisima.... Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Zupanije je od još od 2OO8g. godine nakon pojave i širenja tigrastog komarca...
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Nakon iscrpljivanja preventivnih mjera prednost se daje larvicidnim tretmanu komaraca. Na žalost larvicidne akcije u naseljima imaju limitiran učinak radi nemogućnosti postizanja potpunog obuhvata jer veliki dio legla ostaje nedostupan.
Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine navodi: (str.9) Primjene sezonskih jednokratnih adulticidnih obradba protiv komaraca imaju veoma niski učinak u odnosu na uloženi novac te se ne mogu smatrati ekonomski opravdanim, posebice što obrade pogađaju samo vrh brijega adultne populacije, ostavljajući očuvanim stadije ličinaka u svim dostupnim vodenim recipijentima. Pored toga predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području obrade ili strujom vjetra donesenih toksičnih tvorbi, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu.
Očito Programi mjera za suzbijanje neželjenih kukaca nisu uspjeli spriječiti pojavu i širenje neželjenih tigrastih komaraca. Na Hvaru je vidljivo da svake godine ima sve više komaraca. Jedan poznati razlog je da komarci brzo postaju otporni na bilo koji otrov. U svijetu se sve više traže alternativne metode suzbijanja neželjenih insekata na prirodnoj bazi. (Vidjeti priložene tekstove 'Prskanje otrova - za i protiv' i 'Prskanje protiv insekata: spasite pčele!')
 
3) SREDSTVA
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: lz godine u godinu broj dozvoljenih sredstava (djelatnih tvari) se sužava toliko da postoje veliki problemi izbora preparata za postizanja učinka smanjenja populacije nekih vektora i štetnika. Činjenica je kako se broj dozvoljenih vrsta aktivnih tvari smanjuje iz godine u godinu kako se zabranjuje korištenje pojedinih vrsta i grupa aktivnih tvari.
To je jasan dokaz da su ti otrovi opasni i štetni - i da nisu uopće smjeli biti korišteni u okolišu. Npr. na popisu dozvoljenih otrova u Programu mjera obvezatne preventivne DDD na području Općine Jelsu u 2011.godini (Službeni glasnik Općine Jelsa, 28.01.2011., str.9) je bio Ciflutrin, piretroid koji je jak neuro-toksin i može uzrokovati reproduktivne probleme kod sisavaca. Ciflutrin, uz još tri otrova na tom popisu, nije više registriran u EU-u.
Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (2012, NN76/12), navodi: Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba nakon provedenog stručnog nadzora i prosudbe uspjeha provedene mjere s izvješćem, uz predlaganje mjera aktivne preventive, trebaju za svaku iduću godinu provedbe obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera uključivati manje pesticida u Program mjera i Provedbeni plan zbog poboljšanja sanitarnih uvjeta u okolišu te smanjivanja sveukupnih emisija štetnih tvari u prirodu.
Međutim, na terenu svake godine koristi se sve više otrova.
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Nazive sredstava koji se primjenjuju u akcijama izvođač obično prijavljuje unaprijed nadležnim tijelima nadzora.
Za zamagljivanje u Općini Jelsa ove godine je korišten koktel od 3 piretroida i jedan organofosfat. Tko se odlučio za takav koktel? Po kojim pravilima je taj koktel sastavljen?
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Svi preparati koje izvođač koristi imaju Rješenje za korištenje u RH i na listi su dozvoljenih biocida u RH.
Od 4 aktivne tvari u koktelu korišten u Općini Jelsa, 3 nisu više na listi dozvoljenih za upotrebu u Europskoj Uniji. U Programu mjera obvezatne DDD na području Grada Hvara u 2017. godini uvrštena su 5 piretroida, od kojih 3 nisu registrirane za upotrebu u Europskoj Uniji. (Vidjeti priloženi tekst 'Dezinsekcija na Hvaru 2017.god.')
Zašto nije popis dozvoljenih otrova u Hrvatskoj u skladu s popisom Europske Unije?
 
4) NAČIN PROVEDBE DEZINSKECIJE
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Na području Općine Jelsa u posljednje vrijeme radi ekoloških razloga više se ne koristi metoda termozamagljivanja (tzv. topli postupak) gdje je nosač aktivne tvari ulje već je prednost dobila ULV metoda s vodenim nosačem gdje su čestice manje postojane u zraku iako je većina studija pokazala da je termozamagljivanje u pravilu nešto učinkovitije od ULV zamagljivanja.
Dovedi se u pitanje zašto uopće trošiti novac na neučinkovitu akciju koja uzrokuje možda više štete nego koristi. (op. cit. (2)).
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Tretiranje čitavog predviđenog područja Općine Jelsa zahtijeva vrijeme koje se obično proteže i planira s početkom od trenutka smanjene aktivnosti (prometa) na večer ili od ranih jutarnjih sati i proteže se do zore kada se opet intenzivira promet.
Iz Programa mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2011. godini: Obradu je potrebno provesti neposredno prije svitanja u rano jutro (oko 05:00 sati, u ljeto).
Iz Programa mjera obvezatne DDD na području Grada Hvara u 2017. godini Na područjima na kojima se proširio komarac Aedes albopictus izvršiti će se 3 - 5 akcija adulticidne dezinsekcije komaraca u srpnju, kolovozu i rujnu. Obrada će se izvršiti s početkom neposredno prije svitanja u rano jutro (od cca 05:00 sati) kad počinje aktivnost tigrastog komarca. Obrada će se izvršiti ULV metodom zamagljivanja... Radi vremenskih uvjeta i intervala aktivnosti komaraca, razdoblje ULV aplikacije ograničeno je na oko 2-3 sata dnevno. Za obradu 1000 ha potrebno je angažirati 6 vozila s ULV strojem u jednom danu, odnosno 3 stroja u dva dana (1 stroj obradi 60 ha/sat, ili 180 ha u 3 sata).
Iz Programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine:Kod provedbe svih adulticidnih postupaka potrebito je ispuniti slijedeće uvjete: a) Obradu insekticidnim aerosolima vršiti u suton ili svitanje dana, ...
Izgleda da vrijeme zamagljivanja (npr.22:00 - 04:00 u rujnu 2017.g.) nije odabrano prema aktivnosti komaraca. Ljeti će uvijek biti ljudi na cesti prilikom prolaza vozila za zamagljivanje na večer - poznato iz osobnog iskustva. Ni pješači ne mogu izbjeći prskanje otrovima, a vozači o njima uopće ne vode računa. (Vidjeti priloženi tekst: 'Prskanje otrova - za i protiv')
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Javnost dobiva informacije o vremenu kad će se provesti akcija te o lokacijama koje će biti obuhvaćene putem radija i na oglasnoj ploči. Posebno se obavještavaju pčelari.
Iz Programa mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2011. godini: Izvoditelj mora obavijestiti građane o mjerama opreza uslijed neželjenog rasapa (drifta) insekticidnih čestica. Astmatičare i alergične osobe potrebno je upozoriti na zatvaranje prozora, pčelare na zatvaranje košnica te ljude koji suše rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne izlažu u terminu obrade. ...Adulticidna dezinsekcija provodit će se u lipnju, srpnju i kolovozu u infestiranim dijelovima grada.
Iz Programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine: Kod provedbe svih adulticidnih postupaka potrebito je ispuniti slijedeće uvjete: ...b) Pučanstvo obavijestiti o planiranoj provedbi, aktivnoj tvorbi, vremenu, cilju te mogućim rizicima za kategorije oboljelih stanovnika, posebno naglašavaju rizičnost za pčelare.
U praksi, upozorenje o zamagljivanju se pojavi u Jelsi samo na službenoj oglasnoj ploči, samo na hrvatskom, par dana prije akcije. Gotovo nitko od mještana ga ne vidi, da ne pričamo o gostima, koji isto tako bi trebali biti obaviješteni. Kroz sve te godine otkad pratim akcije dezinsekcije, nisam našla nikoga, pa ni pčelara, koji je znao kad će biti ili kad je bila akcija zamagljivanja. Nigdje se ne spominje koja su sredstva korištene, a kamoli njihove nuspojave. Detalji rute zamagljivanja nisu objavljeni. Na obavijesti se još uvijek navodi da su 'korišteni otrovi bezopasni za toplokrvna stvorenja', što nije istina, jer svi piretroidi su toksični za mačke, i (kako se vidi iz službenog upozorenja) mogu uzrokovati probleme kod ljudi. A neki pčelari nisu svjesni opasnosti tih otrova! O akcijama larvicida nisu uopće obavješteni. Očito, upozorenja o zamagljivanju i dezinsekciji nisu nikako adekvatna. (Vidjeti priložene tekstove, 'Prskanje otrova - za i protiv', 'Prskanje protiv insekata: spasite pčele', i 'Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'')
 
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: Ako ima košnica u naseljima uz cestu, na takvim se mjestima prekida tretiranje.
Iz Programa mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2011. godini:... je potrebno izbjeći obradu vrtova s voćem i povrćem s obzirom na karencu i osjetljivosti pojedinih kultura (rajčice, mahunarke). Adulticidna dezinsekcija provodit će se u lipnju, srpnju i kolovozu u infestiranim dijelovima grada.
U praksi zamagljivanje kad vozilo prolazi kraj vrtova ili polja ne prestane s zamagljivanjem .(Vidjeti pziloženi tekst: 'Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'')
 
5) EDUKACIJA
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: U programima se uvijek prednost daje edukaciji stanovništva i preventivnim metodama suzbijanja (kao što su isušivanje i uklanjanje otpada). Edukaciju provode i sami izvoditelji na terenu podjelom edukativnih letaka stanovništvu i ukazivanjem na konkretna legla na terenu i kako ih ukloniti.
Uz dužno poštovanje, otkad živim na Hvaru (skoro 14 godina), nisam nikad vidjela tiskani edukativni materijal u vezi suzbijanja štetnika - i nisam našla nikoga među mještanima koji ga je ikad vidio.
 
6) ZARAZNE BOLESTI
Iz očitovanja Zavoda 18.10.2017.g.: U zadnjih nekoliko godina, naročito nakon pojave nekih zaraznih bolesti koje prenose komarci kao i rizika od izbijanja novih, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod zajavno zdravstvo zahtijevaju intenziviranje mjere dezinsekcije komaraca.
Službeni podaci pokazuju relativno mali broj slučajeva zaraznih bolesti od vektora, za razliku od bolesti cirkulacije, srca i pluća koje su najveći uzrok smrti u Hrvatskoj i koje su često vezane uz način života (osobito duhan, alkohol i loša prehrana). To dovedi u pitanje da li je uopće potrebno voditi programe dezinsekcije, pogotovo kad su i neučinkoviti i štetni. (Vidjeti priložene tekstove, 'Prskanje otrova - za i protiv', 'Prskanje protiv insekata: spasite pčele', i 'Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'')

7) ZAKLJUČAK

Tražimo promjene, sve u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a to su sljedeće:
1. Smanjenje / eliminiranje kemijskih otrova: službene osobe ili ekipe dužne su redovno provjeravati koje su moguće alternativne metode za suzbijanje neželjenih kukaca osim kemijskih otrova, kroz stručnu literaturu i iskustva iz drugih zemalja.
2. Odgovornost i transparentnost: i) da osobe koje su dužne za nadzor za provedbu mjera dezinsekcije na terenu, budu informirane u potpunosti o tim mjerama, tako da mogu objasniti lokalnim vlastima i pučanstvu o detaljima - i o rizicima, posebno kad su u pitanju otrovi;
ii) da službene osobe ili ekipe provjere svake godine status sredstava za korišćenje u EU i u RH prije njihove primjene;
iii) da informacije o svim odobrenim sredstvima budu objavljene ne samo institucijama nego i pučanstvu;
iv) da službeni izvještaji o obavljenim dezinsekcijama budu javno objavljene;
v) da upozorenja o budućim akcijama dezinsekcije (larvicida i adulticida) budu proširena po svima medijama, uključujući službene portale lokalnih vlasti, društvene mreže i preko lokalnih udruga;
vi) da upozorenja opisuju sve detalje o sredstvima koja će biti korištena, o terminima, mjestu akcija i o ruti vozila u slučaju zamagljivanja;
vii) da upozorenja budu i na stranim jezicima.
3. Izmjena Pravilnika: da Pravilnik (NN 35/2007.) se izmjeni na način da se iskljuće neke od dodatnih razloga za suzbijanje kukaca i to 'mehanički prijenosnici mikroorganizma', 'paraziti na tijelu', 'uzročnici alergiskih reakcija', 'štetni člankonošci toksičnog djelovanja', te 'štetnici estetske ili javnozdravstvene važnosti'

Mnogi ljudi su zabrinuti zbog tih mjera protiv insekata. Naprimjer, priloženi tekst 'Prskanje otrova - za i protiv' je dobio više od 60.200 'hitova' otkad je objavljen na našem portalu 2014.god. Došlo je vrijeme za promjenu. Hrvatska ima priliku pridružiti se onim naprednim zemljama koje su već smanjile korištenje otrova i traže prirodne, alternativne metode za kontrolirati neželjene vektore. Ta promjena je hitno potrebna kako za dobro domicilnog stanovništva, tako i za goste i okoliš. Briga za zdravi okoliš doprinjeti će ugledu naše zemlje kao poželjnog turističkog odredišta, ne samo kao zemlje s očuvanim okolišem nego i kao zemlje svjesne važnosti ZDRAVOG okoliša. Mi se nadamo da ćete i Vi prihvatiti takav prijedlog i pomoći da Hrvatska napreduje ka naprednijem svijetu!

Dostavljamo ovo pismo i priloge ne samo adresiranim institucijama nego široj javnosti, putem sredstava javnog informiranja te udrugama civilnog društva.
S poštovanjem,
Predsjednica Udruge Eco Hvar
Vivian Grisogono MA(Oxon)

Ovo pismo uz priložen materijal je dostavljeno u pismom i elektroničkom obliku.

c.o. - Ured predsjednika Vlade RH, Odjel za građane
- Ministar prof.dr.sc.Milan Kujundžić, dr.med.primarius, FEBGH, Ministarstvo zdravstva
- dr.sc.Željko Kraljičak, RH Ministarstvo Poljoprivrede
- Ravnateljica Dr.sc.Ivana Gudelj, Državni zavod za zaštitu prirode
- Linda Mihojević, dr. med. spec. epidemiolog, Voditeljica ispostave Jelsa, ZZJZ u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, Služba za zdravstvenu ekologiju.
- Župan Blaženko Boban, Splitsko-dalmatinska županija.
- Gradonačelnici Otoka Hvara.

 

NAŠE PISMO HRVATSKOM ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO.
U Pitvama 20.11.2017.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Rockefellerova 7
10000 Zagreb
Predmet: Dezinsekcija na Otoku Hvaru
 
Poštovani,
Udruga Eco Hvar već godinama promatra praksu dezinsekcije na Hvaru (i u drugim krajevima Hrvatske), i smo izrazili našu zabrinutost državnim i lokalnim institucijama koje su odgovorne za provođenje dezinsekcije.
 
Nažalost, očitovanja koja smo primili od Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravtsvo Splitsko-dalmatinske županije, nisu nam smanjila zabrinutost.
Mi smo svjesni da bolesti kao što su Dengue groznica i bolest Zapadnog Nila treba spriječiti.
 
Međutim, smatramo da kemijski otrovi u sve većim količinama nisu pravo rješenje. Doduše provođenje mjera dezinsekcije ne radi se na ispravan i transparentan način, a čak nije u skladu sa postoječim zakonima i pravilima.
 
U prilogu je kopija pisma koje smo uputili SD ZZJD, sa detaljnim objašnjenjem razloga naše zabrinutosti, uz prateći materijal s stručnim izvorima.
Mi se nadamo da će sve državne i lokalne institucije koje su odgovorne za provedbu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, doći do zaključka da je došlo vrijeme za reviziju prakse dezinsekcije i za traženje boljih metoda prevencije zaraznih bolesti.
 
S poštovanjem,
Predsjednica Udruge Eco Hvar
 
Vivian Grisogono MA(Oxon)

NAŠE PISMO NASTAVNOM ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:
U Pitvama 19.01.2018.
Mr.sc. Jasna Ninčević, dr.med.spec. epidemiolog
Nastavni zavod za javno zdravstvo, Splitsko-dalmatinske županije
21000 Split Vukovarska 46
Predmet: ZAHTJEV za ostvarenje prava na pristup informacijama u vezi dezinsekcije i deratizacije na Hvaru; traži se očitovanje
 
Poštovana,
Temeljem članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama (N.N. 25/13), molimo da nam odgovorite na slijedeća pitanja:
1. Među sredstvima koja su navedena da su korištena u DDD mjerama na Hvaru u 2017. godini su i otrovi koji nisu na popisu dozvoljenih pesticida i insekticida u Europskoj uniji, kao što su permetrin, tetrametrin, azametipos, fenotrin, resmetrin; raticid: brodifacoum.
Koje radnje ćete poduzeti da otrovi (pesticidi i insekticidi) koji se koriste u Republici Hrvatskoj ove godine i u budućnosti budu u skladu sa propisima EU-a?
2. U Jelsi je 2017.godine za zamagljivanje korišten koktel od 4 otrova, 3 piretroida i jedan organofosfat, od kojih 3 nisu dozvoljena u EU-u, a takva kombinacija nema opravdanje ni u uputama proizvođača niti u stručnoj literaturi.
Da li će Zavod osigurati da se takav koktel više ne koristi ove godine i u budućnosti?
3. Među sredstvima korištenim u DDD mjerama na Hvaru 2017. godine je raticid koji nije na popisu dozvoljenih pesticida u Republici Hrvatskoj, tj. bromadiolon (Ratimor - zabranjen 2013.g.).
Da li će Zavod osigurati da se od sada stanovnicima više ne dijeli zabranjeni raticid?
4. Suprotno propisima Zavoda, raticid Ratimor još se uvijek dijeli stanovnicima u kesicima od celofana.
Da li će se osigurati ove godine i u budućnosti, ako raticid bude djeljen stanovništvu, da to bude u sigurnoj kutiji, tako da otrov ne bude pristupačan djeci ili kućnim ljubimcima, ako već bude stavljen - što bi sve bilo u skladu s Vašim uputama?
5. Raticid se do sada dijelio uz upute koje su se nalazile unutar kesice i bile napisane samo na hrvatskom jeziku.
Da li će se osigurati da ove godine i u budućnosti, ako raticid bude dijeljen, da upozorenje o opasnosti od otrova bude van kontakta s otrovom, te da bude i na stranim jezicima (pogotovo na engleskom i njemačkom), obzirom da je dijeljen i strancima koji imaju nekretnine na Hvaru.
6. Među insekticidima koji su korišteni na Hvaru u 2017.godine bili su navedeni i 'neonikotinoidi'.
Da li su neonikotinoidi doista korišteni na Hvaru tijekom 2017. godine?
Ako da, koji neonikotinoidi, kada, i na kojim mjestima?
S obzirom da neki neonikotinoidi su već zabranjeni u EU-u i da se raspravlja o njihovoj potpunoj zabrani, jer su poznati kao izuzetno štetni za pčele i druge korisne insekte, da li će se osigurati da neonikotinoidi više ne budu na popisu dozvoljenih otrova za DDD mjere?
7. Da li je toplo zamagljivanje korišteno na Hvaru 2017.godine? Ako da, s kojim sredstvima, kad, i u kojim mjestima?
8. Koje su točne rute kojima vozi kombi za zamagljivanja u Gradu Hvaru i okolici, Gradu Starom Gradu i okolici, Općini Jelsa i Općini Sućurj?
Da li će se osigurati ove godine da rute zamagljivanja u svakom mjestu budu detaljno objavljene za javnost i na vrijeme ( mi preporučujemo najmanje 7 dana prije provođenja mjera)?
9. Gdje i kada su provedene akcije larvicida na Hvaru u 2017. godini i s kojim sredstvima?
Da li će se osigurati ove godine da o akcijama larvicida javnost građani budu obavješteni na vrijeme i u potpunosti?
10. Da li ćete ove godine i u budućnosti osigurati da upozorenja o akcijama dezinsekcije, pogotovo o zamagljivanju po javnim cestama, budu puno bolje obznanjena, putem javnih medija i na svim oglasnim pločama, te da budu i na stranim jezicima?
11. S obzirom da su se otrovi pokazali neučinkoviti kao mjere za suzbijanje neželjenih nametnika, a uzrokuju velike kolateralne štete, da li ćete ove godine i u budućnosti smanjiti korištenje otrova i tražiti bolje, alternativne metode za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, što bi bilo u skladu sa Zakonom i odredbama Zavoda?
12. Zbog sigurnosti i transparentnosti, da li ćete osigurati da nadzor na akcijama DDDa bude učinkovitiji u budućnosti, i da će izveštaj o provedenim mjerama biti pristupačan za javnost?
S poštovanjem,
Predsjednica Udruge Eco Hvar
Vivian Grisogono MA(Oxon)

NAŠE PISMO ZAVODU (PUTEM MAILA), 08.04.2018.
Postovana!
U ime Udruge Eco Hvar ja sam Vam 19.01.2018. poslala preporučeno pismo temeljem članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), Kako nismo dobili odgovor do sada, šaljem Vam opet to pismo u prilogu, i molim Vas za očitovanje.
Za Vašu informaciju, priloženo je pismo od 16.11.2017., uz koje smo poslali dokaze naših tumačenja.
S poštovanjem,
Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

OČITOVANJE ZAVODA 12.04.2018.


NAŠ ZAHTJEV RADI OSTVARANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJI, UZ PISMO POVJERENIKU ZA INFORMACIJE NZZJZSDŽ 16.04.2018. 


NAŠE PISMO (putem maila) 30.04.2018.

Ivana Tolić NZJZ-Split; Mr.sc.Jasna Ninčević Ravnateljica NZJZ; Povjerenik za informiranje;
Poštovani!
Mi smo Vam uputili pismo temeljem Zakonu o pravu na pristup informacijama 16.01.2018 god. Primili smo Vaše pismo u petak 20.04.2018. U Vašim riječima, "možemo ukratko ponoviti što smo već naveli u prijašnjem očitovanju na zahtjev Općine Jelsa.." Međutim, pismo Načelnika je napisano 09.10.2017 god. U našem pismu od 16.01.2018.god., mi smo postavili 12 jasna i bitna pitanja, a po Zakonu smo očekivali odgovor na svako pitanje. Stoga, opet temeljem Zakonu o pravu na pristup informacijama (članak 18, NN 85/2015.) lijepo Vas zamolimo za odgovor na ta naša pitanja. Kako znate, mi smo objasnili razloge za našu zabrinutost u našem pismu upućenom Vama 16.11.2017.god., (koje je ostalo bez odgovora). Ako nije Vam pri ruci, možete ga proćitati na našem portalu: http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/245-dezinsekcija-neprihvatljiva-praksa. Drugi tekstovi o tim problemima možete naći na popisu u privitku. Moramo istaknuti da smo dobili dokaze o nepravilnostima koje navodimo kroz niz godina, i sve što tražimo sad je samo ispravak, da Program i praksa budu u skladu sa Zakonom i Vašim Pravilnikom.
Tražimo očitovanje na sljedeća pitanja:
1. Među sredstvima koja su navedena da su korištena u DDD mjerama na Hvaru u 2017. godini su i otrovi koji nisu na popisu dozvoljenih pesticida i insekticida u Europskoj uniji, kao što su permetrin, tetrametrin, azametipos, fenotrin, resmetrin; raticid: brodifacoum.
Koje radnje ćete poduzeti da otrovi (pesticidi, odnosno raticidi i insekticidi) koji se koriste u Republici Hrvatskoj ove godine i u budućnosti budu u skladu sa propisima EU-a?
2. U Jelsi je 2017.godine za zamagljivanje korišten koktel od 4 otrova, 3 piretroida i jedan organofosfat, od kojih 3 nisu dozvoljena u EU-u, a takva kombinacija nema opravdanje ni u uputama proizvođača niti u stručnoj literaturi.
Da li će Zavod osigurati da se takav koktel više ne koristi ove godine i u budućnosti?
3. Među sredstvima korištenim u DDD mjerama na Hvaru 2017. godine je raticid koji nije na popisu dozvoljenih pesticida u Republici Hrvatskoj, tj. bromadiolon (Ratimor - zabranjen 2013.g.).
Da li će Zavod osigurati da se od sada stanovnicima više ne dijeli zabranjeni raticid?
4. Suprotno propisima Zavoda, raticid Ratimor još se uvijek dijeli stanovnicima u kesicima od celofana.
Da li će se osigurati ove godine i u budućnosti, ako raticid bude djeljen stanovništvu, da to bude u sigurnoj kutiji, tako da otrov ne bude pristupačan djeci ili kućnim ljubimcima, ako već bude stavljen - što bi sve bilo u skladu s Vašim uputama?
5. Raticid se do sada dijelio uz upute koje su se nalazile unutar kesice i bile napisane samo na hrvatskom jeziku.
Da li će se osigurati da ove godine i u budućnosti, ako raticid bude dijeljen, da upozorenje o opasnosti od otrova bude van kontakta s otrovom, te da bude i na stranim jezicima (pogotovo na engleskom i njemačkom), obzirom da je dijeljen i strancima koji imaju nekretnine na Hvaru.
6. Među insekticidima koji su korišteni na Hvaru u 2017.godine bili su navedeni i 'neonikotinoidi'.
Da li su neonikotinoidi doista korišteni na Hvaru tijekom 2017. godine?
Ako da, koji neonikotinoidi, kada, i na kojim mjestima?
S obzirom da neki neonikotinoidi su već zabranjeni u EU-u i da se raspravlja o njihovoj potpunoj zabrani, jer su poznati kao izuzetno štetni za pčele i druge korisne insekte, da li će se osigurati da neonikotinoidi više ne budu na popisu dozvoljenih otrova za DDD mjere?
7. Da li je toplo zamagljivanje korišteno na Hvaru 2017.godine? Ako da, s kojim sredstvima, kad, i u kojim mjestima?
8. Koje su točne rute kojima vozi kombi za zamagljivanja u Gradu Hvaru i okolici, Gradu Starom Gradu i okolici, Općini Jelsa i Općini Sućurju?
Da li će se osigurati ove godine da rute zamagljivanja u svakom mjestu budu detaljno objavljene za javnost i na vrijeme ( mi preporučujemo najmanje 7 dana prije provođenja mjera)?
9. Gdje i kada su provedene akcije larvicida na Hvaru u 2017. godini i s kojim sredstvima?
Da li će se osigurati ove godine da o akcijama larvicida javnost građani budu obavješteni na vrijeme i u potpunosti?
10. Da li ćete ove godine i u budućnosti osigurati da upozorenja o akcijama dezinsekcije, pogotovo o zamagljivanju po javnim cestama, budu puno bolje obznanjena, putem javnih medija i na svim oglasnim pločama, te da budu i na stranim jezicima?
11. S obzirom da su se otrovi pokazali neučinkoviti kao mjere za suzbijanje neželjenih nametnika, a uzrokuju velike kolateralne štete, da li ćete ove godine i u budućnosti smanjiti korištenje otrova i tražiti bolje, alternativne metode za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, što bi bilo u skladu sa Zakonom i odredbama Zavoda?
12. Zbog sigurnosti i transparentnosti, da li ćete osigurati da nadzor na akcijama DDDa bude učinkovitiji u budućnosti, i da će izveštaj o provedenim mjerama biti pristupačan za javnost?
S poštovanjem,
Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

PISMO POVJERENICE ZA INFORMIRANJE ZAVODU 09.05.2018.

POŽURNICA POVJERENICE ZA INFORMIRANJE 26.06.2018.
 

UPOZORENJE POVJERENICE ZAVODU, 09.08.2018.

NAŠ ZAHTJEV RADI OSTVARANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJI, UZ PISMO POVJERENIKU ZA INFORMACIJE NZZJZSDŽ, 03.10.2018.

NAŠ ZAHTJEV RADI OSTVARANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJI, UZ PISMO POVJERENIKU ZA INFORMACIJE NZZJZSDŽ 09.01.2019.

NAKON ŽALBE POVJERENIKU ZA INFORMIRANJE 21.02.2019. DOBILI SMO SLJEDEĆE OĆITOVANJE OD ZAVODA 05.03.2019.
 
NAŠ ODGOVOR ZAVODU, 13.03.2019.:
ECO HVAR, Udruga / Croatian Registered Charity Pitve 93
OIB 14009858487, MB broj 04089316, RNO broj 0254098 Jelsa 21465
Web: www.eco-hvar.com Hrvatska / Croatia
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Tel: 00 385 (0)21 761 820
Mob: 00 385 (0)98 977 3229
Klasa: 541-02/19-01/89
Ur.br. 2181-103-01-19-1 Nastavni Zavod za Javno Zdravstvo Splitsko-Dalmatinske Županije
Povjerenik za informiranjeVukovarska 46 p.p.194
21000 Split
Poštovani,
Hvala na očitovanju na naš zahtjev za informacije, primljeno 11.03.2019. Uz dužno poštovanje, od šest točaka, niste dali odgovor niti na jednu, a niste nam poslali ni dokumentaciju koju smo tražili (pod točkama 3. do 6.) a koja obavezno postoji kod Vašeg Zavoda.
Mi smo obavijestili Zavod (pismeno, 16.11.2017.) o nekim prekršajima koji dokazuju da akcije na terenu nisu u skladu s propisima u Programu mjera i Provedbenom planu koji su izdani godišnje iz Zavoda. Vi sad navodite: „nismo utvrdili nepravilnosti... kao ni bitno odstupanje od odredbi Planova i Programa...“. Znači da smatrate neke Vaše odredbe „nebitnim“?
Naš zahtjev za informaciju (09.01.2019.):
Točka 1) Je li „nebitno“ to što se koriste otrovi za Dezinsekciju koji su zabranjeni u EU-u? Mi smo dokazali te zabrane, Vi niste dokazali da su dozvoljeni, a neki nisu na popisu FIS-a dozvoljenih pesticida u Hrvatskoj, barem se ne pojave na tražilici.
Točka 2) Je li „nebitno“ to što je korišten Muhomor (aktivna tvar Azametipos, jedan organofosfat) koji ne samo nije bio dozvoljen u EU-u ni u Hrvatskoj, nego nije u Programu niti u Planu Zavoda. A nuspojave Azametiposa su: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju. Korištenje Azametiposa očito nije u skladu s Vašim navodom „nastojimo i nastojat ćemo u budućnost utjecati na što učinkovitiju oprovdebu mjera uz manji rizik od nepovoljnog utjecaja na ljude, neciljane vrste i okoliš“.
Točka 3) Tražili smo obrasce 'Najave adulticidnog tretmana suzbijanja komaraca' (dodaci br.1. u Programu mjera).
Točka 4) Tražili smo Operativne planove: „Izvođač će pravodobno (najmanje dva dana ranije) obavijestiti Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije o početku radova i dostaviti svoj operativni plan koji mora sadržavati termine izvršenja, vrste pesticida i njihove djelatne tvari, formulacije, podrijetlo i rok trajanja te popis lokaliteta na kojima će se radovi provesti.“ ( Iz Programa mjera za Stari Grad 2017., članak VI, Nadzor nad provedbom obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije, str.13 )
Točka 5) Tražili smo obrasce (br.2.) s evidencijom o terminima izvođenja radova itd., koji su dostavljeni Zavodu (vidjeti str. 13, Program mjera za Stari Grad 2017., članak VI, Nadzor nad provedbom obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije)
Točka 6) Tražili smo stručnu evaluaciju (npr. „Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije obavlja evaluaciju izvršenih radova obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara:
  1. Prati se pridržavanje odredbi Programa i Provedbenog plana od strane izvoditelja radova.
  2. Prati se provođenje preventivnih mjera i ocjenjivati njihov doprinos u ukupnim mjerama kontrole štetnika
  3. Prati se sigurnost primjene pesticida (za ljude, neciljne vrste i okoliš), ukupna potrošnja i distribucija pesticida u prostoru.
  4. Prema potrebi se procjenjuje stupanj redukcije komaraca i žohara odnosno učinkovitost provedenih mjera, procjenjuje se infestacija i utvrđuju se "žarišta" za pojedine vrste štetnika , obavlja se monitoring u smislu nadzora nad invazivnom vrstom komarca Aedes albopictus tigrastog komarca.
  5. Procjenjuju se zdravstveni rizici kroz praćenje kretanja transmisivnih zaraznih bolesti na području Splitsko - dalmatinske županije" )
Mi smo dobili od Grada Hvara, Starog Grada i Općine Jelsa izvješća, ali nemaju evaluaciju. Ako stručna evaluacija ne postoji, molimo Vas da nam to kažete.
Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar
U Pitvama, 13.03.2019.
na znanje: Povjerenik za informiranje, Jurišićeva 19, 10000 Zagreb

OČITOVANJE ZAVODA 22.03.2019.
 

NAŠ ODGOVOR ZAVODU, 08.05.2019.
 
ECO HVAR, Udruga / Croatian Registered Charity
OIB 14009858487, MB broj 04089316,
RNO broj: 0254098
Broj iz matičnog registra: 17004814
Web: www.eco-hvar.com
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Dr.sc.Toni Žitko, dipl. ing. biologije
Voditelj odsjeka za DDD
Nastavni zavod za javno zdravstvo, Splitsko-dalmatinske županije
21000 Split Vukovarska 46 p.p.194
Klasa: 541-02/19-01/105
Ur.br. 2181-103-01-19-1
 
Predmet: očitovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ 22.03.2019., traži se nadopunjeni odgovor
 
Poštovani,
Vama je žao zbog Vašeg kašnjenja s očitovanjem a nama je žao što kroz sve ove godine otkad smo počeli dobronamjerno postavljati pitanja u vezi Programa mjera za obvezatnu dezinsekciju i deratizaciju nismo do dan danas dobili točne odgovore na sva naša pitanja. Nažalost, dokumentacija koju smo uspjeli prikupiti potvrđuje da ima sve većih razloga za zabrinutost. Najtužnije je da u međuvremenu Hvaru, kao drugim mjestima u Hrvatskoj, prijeti ekološka katastrofa zbog velikog korištenja pesticida. Skoro nema više šišmiša, a ptica i insekata ima sve manje. Način provedbe Programa obvezatne dezinsekcije je veliki faktor u tome, jer se sastoji eksluzivno od korištenja otrova, koji su svi štetni za okoliš i ljude, čak i larvicid Bti za koji je pogrešno navedeno da nema štetne nuspojave (vidjeti u prilogu 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'; ili na portalu Udruge Eco Hvar: http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/267-pesticidi-njihove-moguce-nuspojave-i-status-odobrenja).
 
Velika je šteta da nadležna Ministarstva, Državni i regionalni Zavodi za javno zdravstvo i lokalne vlaste nisu do sada uvažavali naše dobronamjerne i temeljite primjedbe.
 
Mi smo tražili od ZZJZSDŽ sljedeće informacije (10.01.2019., i prije, 03.10.2018., samo za 2017.):
1. Derogacije po kojima su preporučeni i / ili korišteni na Otoku Hvaru u 2016. i/ili 2017. 2018. godini sljedeći otrovi koji su već prije bili zabranjeni u EU-u: i) Azametifos (Muhomor), ii) Permetrin (Permex 22E), iii) Tetrametrin (Permex 22E), iv) D-Fenotrin, v) Resmetrin
Točno smo rekli da su ti otrovi zabranjeni u EU-u. Odobrenje je nedavno opet izdano sa strane European Chemicals Agency (ECHA) za Permetrin, ali popis dozvoljenih proizvoda je ograničen i ne spominje Permex 22E, šta je logično, jer drugi sastojak tog otrova Tetrametrin nije odobren nego je evaluacija u tijeku (vidjeti privitak). Vi ste nam poslali Popis biocidnih pripravaka odobrenih u Republici Hrvatskoj (NN 15/2016) u kojom navodi datum 'do 1. rujna 2015.' Očito taj popis nije ažuriran i nije u skladu sa popisom EU-a. Ukoliko je RH članica EU-a od 2013.g. taj već stari popis ne može služiti kao pravi zakonski temelj za korištenje tih pesticida, jer derogacija treba za svaki neodobren pesticid. Izgleda da derogacije nema.
 
2. Dokaz po kojom pravu je korišten Muhomor (organofosfat, aktivna tvar Azametifos) protiv muha po javnim mjestima, i to 2017. i 2018. godini, koji ne samo nije dozvoljen u EU-u, nego nije na popisu preporučenim / dozvoljenim otrovima na Programu niti Planu Provedbe samog Zavoda za te godine.
Azametifos je odavno zabranjen u EU-u a nedavno je zahtjev za ponovno odobrenje pri ECHA-u povučen (vidjeti privitak). Program mjera (2018.) navodi: „Zavod za javno zdravstvo izrađuje Provedbeni plan koji sadrži: definirane uvjete za nositelje odobrenje za rad,... izbor aktivne tvari u biocidnim pripravcima,...“ Za muhe (po Planu provedbe 2017.) je bio spomenut „Insekticid: sintetski piretroid / neonikotinoid“. Kako Programi i Planovi provedbe ne spominju organofosfat niti azametifos niti Muhomor, izgleda da izvođač se sam odlučio koristiti taj insekticid, koji ima vrlo opasne nuspojave. To nije u skladu as člankom VI/2. iz Programa mjera (2017.) „Izvođač radova će provoditi mjere obveznatne preventivne DDD pridržavajući se u svemu donesenog Programa...“ Po Planu provedbe (2017.) „Izbor pesticida, metologija primjene, vođenje evidencije, način provedbe stručnog nadzora i evaluacije te izvještavanje utvrđeni su Programom obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije...“
 
3. Najave Izvoditelja adulticidnog tretmana suzbijanja komaraca kroz 2017. i 2018. godini, iz sva 4 područja Otoka Hvara.
Vi ste poslali samo najave za područje Grada Starog Grada iz 2017., koji ustvari su bile iste i u Jelsi i Gradu Hvaru. (Iz Općine Sućuraj nismo dobili odgovor na ta naša pitanja.) Te najave daju uglavnom datume i mjesta za zamagljivanje. U najavama od 10.07. i 22.09.2017. je navedeno: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje.“ Ali, osim toga da nije Permex 22E na popisu dozvoljenih pesticida pri ECHA-u, ti piretroidi su vrlo toksični čak fatalni za mačke i pse, i doduše štetni za ljude.
Takve najave su neadekvatne, jer se stavljaju na javne oglasne ploče i to samo na hrvatskom. Uglavnom građani nemaju pojma da se provode te akcije zamagljivanja kroz turističku sezonu, a brojni gosti naravno još manje. Kao upozorenje, taj način obavijesti nije nikako u skladu sa odredbom (Provedbeni plan, Jelsa, 2018. 2.2.3.2.): „Adulticidna obrada. ...Izvoditelj će obavijestiti građane o mjerama opreza u slučaju neželjenog rasapa (drifta) insekticidnih čestica. Astmatičari i alergične osobe upozorit će da zatvore prozore, pčelare da zatvore košnice i stanovništvo koje suši rublje na otvorenom da ga ukloni odnosno da ga ne izlažu u terminu obrade....“
 
4. Operativni planovi Izvođača o svim radovima vezanim uz Deratizaciju i Dezinsekciju na svim područjima Otoka Hvar u 2017. i 2018. godini
Po Programu mjera (2017. čl.VI/3): „Izvođač će pravodobno (najmanje dva dana ranije) obavijestiti Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije o početku radova i dostaviti svoj operativni plan koji mora sadržavati termine izvršenja, vrste pesticida i njihove djelatne tvari, formulacije, podrijetlo i rok trajanja te popis lokaliteta na kojima će se radovi provesti.“ Ti detalji nisu u najavama koje ste nam poslali. Izgleda da Izvoditelj ne koristi službene obrasce koji su dio Programa mjera.
 
Što se tiče lokaliteta akcija zamagljivanja, u najavama su spomenuti naselja. U Planu provedbe (2017.) je navedeno: „Adulticidna dezinsekcije tigrastog komaraca provodi se oko svitanja i tijekom dana i to samo u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, potrebno je mimoići područja pčelinje ispaše...“ (2.1.2., Sprječavanje rizika od trovanja pčela). U Provedbenom planu (Jelsa 2018., 2.2.2.1. Obrada javnih površina): U slučaju povećane aktivnosti komaraca (o)bradit će se mjesta uz prometnice gdje borave komarci (živice, visoka trava, grmlje, drveće do visine 3m i okolicu legla komaraca u blizini kuća prolaskom vozila kroz ulice (površine i vegetacija između ulica i zgrada, dvorišta javnih zgrada, javne zelene površine - parkovi i gradsko groblje... Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (20 - 25 km) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naseljenim područjima gdje je povećan broj komaraca.“
Po ovome nije uopće jasno kuda to vozilo mora proći i izgleda da nadležne vlasti nemaju mapu rute, niti dobivaju detalje o prskanju odnosno gdje nije bilo prskanja. Nema dokaza o monitoringu, dakle nije jasno po čemu izvoditelj može procijeniti 'povećanje aktivnosti komaraca'.
 
Po našem iskustvu i saznanjima, pčelari nisu uopće posebno obaviješteni o akcijama zamagljivanja. Iz Grada Staroga Grada smo dobili sljedeću informaciju u vezi ruta za zamagljivanje u 2017. godini: „Na području Staroga Grada provedba se vršila na nerazvrstanim cestama (sve ceste koje nisu javne) a u ruralnim područjima na glavnim prometnicima koje prolaze naseljima“ (pismo 03.10.2018.). Iz Općine Jelse je navedeno: „Ruta kojom prolazi vozilo za termozamagljivanje su naseljeni djelovi u blizini kuća prolaskom vozila kroz ulice naselja“ (email 11.08.2017.). Akcije zamagljivanja se provode bez obzira na ljude i okoliš: npr. u kolovozu 2018. neki mještani koji su sjedili ispred Općinskog doma su bili prskani kad je prošlo vozilo, a nisu imali pojma o čemu se radi. Prije nekoliko godina jedan stranac koji je spavao na terasi na drugom katu jedne zgrade u Jelsi se probudio gušeći zbog prskanja. Kad vozilo prolazi kroz sela, npr. Pitve, kontinuirano prska, iako su vrtovi sa povrćem i voćem na svakoj strani kod ceste: međutim po Provedbenom planu (2018., Jelsa 2.2.3.2.) „Neće se obraditi vrtovi u kojima se uzgaja voće i povrće ako nije zadovoljena karenca.“
 
Akcije dezinsekcije muha se rade bez upozorenja, nisu uopće objavljene. Po Programu mjera izvoditelj nije dužan najaviti te akcije. Neonikotinoidi i piretroidi i još više ogranofosfati su vrlo opasni za ljudsko zdravlje. Po Programu mjera (Jelsa 2018., 3.1. Suzbijanje muha): „Potrebno je kao dopunsku mjeru provesti adulticidnu dezinsekciju spremnika za smeće (ukoliko se ukaže potrebnim i neposredne okoline) metodom prskanja... Ove je radnje nužno uskladiti s radom nadležne komunalne službe, tako da se osigura obrada isključivo PRAZNIH spremnika. Insekticidom je potrebno prekriti sve unutrašnje i vanjske površine spremnika te neposrednu okolinu (tlo, zidove, ograde). S obzirom na trajanje rezidualnog učinka ove radnje treba ponavljati svakih 30-40 dana.“ Stanovništvo bi trebalo biti obavješteno jer dolazi u neposredni kontakt sa kontejnerima.
 
5. Evidencija Izvođača o izvođenim radovima deratizacije i dezinsekcije (larvicida i adulticida) u 2017. i 2018. godini za sva 4 područja Otoka Hvara.
Grad Hvar, Grad Stari Grad i Općina Jelsa su nam predali račune i potvrde Izvođača, a iz Sućurja smo dobili samo račune za akcije deratizacije.
 
6. Stručna izvješća NZJZ SDZ-a o programima DD-a provedenim na Otoku Hvaru u 2017. i 2018. godini.
U Vašem očitovanju navodite: „...kako je stručna evaluacija (ocjena) provedenih mjera dana u izvješću u vidu mišljenja zasnovanog na podacima o mjerama koje je izvoditelj proveo s terminima provedbe, metodama primjene, mjestima na kojima su mjere provedene, vrsti korištenih preparata i prijavom utroška korištenih preparata.“ Uz dužno poštovanje, stručna evaluacija bi trebala se bazirati na monitoringu, dakle na procjeni potrebe prije i efekta poslije bilo koje akcije. Po Provedbenom planu, Jelsa, 2018., 2.2. „Popis zabilježenih legla komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će unijeti u bazu podataka o ekološkim nišama te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja. Međutim, u Programu od 2018., NZZJZ „predlaže... pokretanje baze podataka o ekološkim nišama i infestiranim objektima....Baza podataka mora uvijek biti dostupna za korištenje nadležnom zavodu za javno zdravstvo radi provedbe strućnog nadzora, analize stanja te ažuriranja podataka.“ Da li bilo koja baza podataka postoji? Ako da, zašto nije spomenuta u 'stručnoj evaluaciji'? Ako postoji kod NZZJZ, zašto bi trebale lokalne vlasti stvoriti još 3 (ili 4) kad NZZJZ priznaje da sredstva za provođenje Programa već su previše ograničena za zadovoljiti sve potrebe napisane u Programu?
 
Svake godine otprilike piše u službenom Izvješću od Zavoda: „MIŠLJENJE Akcije preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca i dezinsekcije muha... izvršene su s skladu s bitnim odrednicama 'Programa i Provedbenog plana...'. U pismu od 05.03.2019., Povjerenik za informiranje iz Zavoda je nama pisao: „... na području Općine Jelsa te Gradova Stari Grad i Hvar u 2017. i 2018. godini nismo utvrdili nepravilnosti koje bi se kosile sa Zakonom, Pravilnicima kao ni bitno odstupanje od odredbi Planova i Programa u njihovoj provedbi od strane Izvoditelja.“ Šta onda je 'bitno' u Programu i Provedbenom planu? Da li je nebitno da Izvoditelj ne prati Program mjera i koristi insekticid koji nije spomenut u Programu; ne radi larvicid (Stari Grad 2018.) kad je na Programu; ne koristi preparat spomenut na Programu, npr. Silikonska ulja (Jelsa 2018.); ne radi edukativni program koji je preporučen kao važan temelj Programa?
 
Sam Zavod bi trebao voditi edukaciju stanovništva (Plan, 2018. Jelsa, 2.2., Program 3.1.4.2.) uz letke i besplatni informativni telefon, ali takva edukacija je potpuno nevidljiva na terenu. Od 4 razine za suzbijanje komaraca (Program, Jelsa 2018., 3.1.4.2.), samo kemijske mjere se provode, iako se priznaje da je efekt ograničen i privremen, i da te mjere uzrokuju kolateralne štete. To nije u skladu sa namjerom: „vodeći stalnu brigu o očuvanju biološke raznolikosti područja“.
 
Što se tiče Dezinsekcije, teško je pronaći bilo koju odrednicu u Programu koja je poštivana u potpunosti. Program za suzbijanje štetnika putem otrovanja očito je neefikasan i neizvediv te uzrokuje ogromne štete u okolišu. Mi se još uvijek nadamo da će državne, regionalne i lokalne vlasti prepoznati da je došlo vrijeme za promjenu i da se uništavanje okoliša mora hitno zaustaviti.
S poštovanjem,
Predsjednica Udruge Eco Hvar
Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Pitvama 08.05.2019.
Na znanje: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Gradonačelnici i Načelnici Otoka Hvara.
Dostavljamo ovo pismo i priloge ne samo adresiranim institucijama nego široj javnosti, putem sredstava javnog informiranja te udrugama civilnog društva.

RJEŠENJE POVJERENIKA 23.03.2019.

RJEŠENJE ZAVODA 10.05.2019.

ZAHTJEV ZA INFORMACIJU 22.05.2019.
 
RJEŠENJE ZAVODA 27.05.2019.

NAŠA ŽALBA 31.05.2019.

ODGOVOR ZAVODA, 10.12.2019.

 

 
 

Tekst ažuriran 24.06.2020..
 
Nalazite se ovdje: Home Knjige Opasni otrovi! Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Eco Environment News feeds

  • Christian Aid annual report’s top 10 disasters amounted to more than $120bn in insured losses

    Cyclones and floods in south-east Asia this autumn killed more than 1,750 people and caused more than $25bn (£19bn) in damage, while the death toll from California wildfires topped 400 people, with $60bn in damage, according to research on the costliest climate-related disasters of the year.

    China’s devastating floods, in which thousands of people were displaced, were the third most expensive, causing about $12bn in damage, with at least 30 lives lost.

    Continue reading...

  • With the snow line edging higher, 186 French ski resorts have shut, while global heating threatens dozens more

    When Céüze 2000 ski resort closed at the end of the season in 2018, the workers assumed they would be back the following winter. Maps of the pistes were left stacked beside a stapler; the staff rota pinned to the wall.

    Six years on, a yellowing newspaper dated 8 March 2018 sits folded on its side, as if someone has just flicked through it during a quiet spell. A half-drunk bottle of water remains on the table.

    Continue reading...

  • Merlin has been trained to identify the songs of more than 1,300 bird species around the world

    When Natasha Walter first became curious about the birds around her, she recorded their songs on her phone and arduously tried to match each song with online recordings. After a friend recommended Merlin Bird ID, a free app, she tried it in her London garden and was delighted to discover the birds she assumed were female blackbirds – “this is how bad a birder I was” – were actually song thrushes and mistle thrushes.

    “I’m obsessed with Merlin – it’s wonderful and it’s been a joy to me,” says Walter, a writer and human rights activist. “This is what AI and machine-learning have been invented for. It’s the one good thing!”

    Continue reading...

  • Mersey Valley Way takes in Manchester and Stockport on its 13-mile route with other walks to be identified in 2026

    A new river walk has been announced by the government as ministers try to improve access to nature in England.

    The 13-mile (21km) walk will go through Greater Manchester and the north-west of England. There will be a river walk in each region of the country by the end of parliament, the government has pledged.

    Continue reading...

  • From merrily dismissing climate science, to promoting irresponsible health claims, the podcast was an unintentional warning for our times

    Looking back on this crazy year, one event, right at the start, seems to me to encapsulate the whole. In January, recording his podcast in a studio in Austin, Texas, the host, Joe Rogan, and the actor Mel Gibson merrily dissed climate science. At the same time, about 1,200 miles away in California, Gibson’s $14m home was being incinerated in the Palisades wildfire. In this and other respects, their discussion could be seen as prefiguring the entire 12 months.

    The loss of his house hadn’t been confirmed at the time of the interview, but Gibson said his son had just sent him “a video of my neighbourhood, and it’s in flames. It looks like an inferno.” According to World Weather Attribution, January’s fires in California were made significantly more likely by climate breakdown. Factors such as the extreme lack of rainfall and stronger winds made such fires both more likely to happen and more intense than they would have been without human-caused global heating.

    Continue reading...

  • Forest of Dean, Gloucestershire: I couldn’t believe how much moss there was covering the rocks, the trees, the ground – everything

    Living in a city, I don’t have much contact with nature, but when I do, I always savour it. Most people go to the woods in search of flowers, birds, insects or fungi, but I was looking for moss. Why moss? What is so special about this irksome plant you find hidden in plain sight?

    The Forest of Dean could be synonymous with moss. When I went, I was immediately struck by the amount there was. It was covering rocks, trees, the ground – everything! Everywhere was camouflaged by this blanket of green. It was like looking through emerald glasses. I ran my hand over a patch of moss; it was soft and velvety like a puppy’s fur.

    Continue reading...

  • Secondhand tobacco smoke and routine tasks such as operating the stove shown to be biggest emitters of indoor pollution in UK homes

    Christmas and New Year is a time when many people will be at home. Being indoors can give us a degree of protection from outdoor air pollution, but it can also trap pollution we produce inside our homes.

    Risks from secondhand tobacco smoke are well known and the effect is perhaps best seen by comparison of health data before and after indoor smoking bans. A study of 47 indoor smoking bans in public spaces found hospital admissions for heart attacks decreased by an average of 12%, but people are less aware of other indoor pollutants and how to minimise them.

    Continue reading...

  • Just 70km from Melbourne yet only accessible by ferry, the island’s isolation is the source of its appeal and its biggest drawback

    Approaching French Island on the ferry at dawn, if you’re lucky you might be greeted by the sight of hundreds of ibis in flight. From far away, they look like starlings in murmuration, the flock constantly swelling and shifting like the sea far beneath them.

    Just 70km from Melbourne in the middle of Western Port Bay, French Island is a remote haven hidden in plain sight. While nearby Phillip Island boasts popular holiday attractions, a motorcycle grand prix, a population of nearly 14,000 and a bridge to the mainland, French Island – twice its size – can only be accessed by an expensive, intermittent two-car barge from the small town of Corinella, or passenger ferry from Stony Point. It’s a refuge for native wildlife, and for a small human population – just 139 in the last census – who live entirely off-grid and prefer things to stay quiet.

    Continue reading...

  • The Caatinga in the north-east has been transformed by the heating climate in just a generation and could become the country’s first desert

    Every Tuesday at dawn, Raildon Suplício Maia goes to the market in Macururé, in Brazil’s Bahia state, to sell goats. He haggles with buyers to get a good price for the animals, which are reared in the open and roam freely.

    Goats are the main – and sometimes only – source of income for the people of Macururé, a small town in the Brazilian sertão.This rural hinterland in the country’s north-east is known for its dry climate and harsh conditions.

    Raildon Suplicio Maia, a goat farmer from Macururé sells his animals at the market. Grazing has disappeared and he now spends any profit on feed

    Continue reading...

  • These fungi boost plant growth and restore depleted ecosystems, but federal funding for a library housing them has been cut – and it may be forced to close

    Inside a large greenhouse at the University of Kansas, Professor Liz Koziol and Dr Terra Lubin tend rows of sudan grass in individual plastic pots. The roots of each straggly plant harbor a specific strain of invisible soil fungus. The shelves of a nearby cold room are stacked high with thousands of plastic bags and vials containing fungal spores harvested from these plants, then carefully preserved by the researchers.

    The samples in this seemingly unremarkable room are part of the International Collection of Vesicular Arbuscular Mycorrhizal Fungi (INVAM), the world’s largest living library of soil fungi. Four decades in the making, it could cease to exist within a year due to federal budget cuts.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

  • Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

  • Američki znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Centre otkrili su da mitohondrijski enzim, GFER, stvara imunosupresivno okruženje unutar tumora gušterače, što dovodi do otpornosti na liječenje, a inhibicija GFER-a u kombinaciji s blokadom imunoloških kontrolnih točaka rezultira snažnim antitumorskim odgovorom u predkliničkim modelima, ističući potencijalnu terapijsku strategiju za pacijente s rakom gušterače.

  • Limfedem nakon raka glave i vrata znatno je češći nego što se prije pretpostavljalo i može trajati dugo nakon završetka liječenja raka. No, sada su švedski znanstvenici s Lund University otkrili da pacijenti s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja limfedema.

  • Pacijenti doživljavaju značajne promjene u crijevnim bakterijama na početku upalne bolesti crijeva (IBD), otkrila je nova studija, nudeći novu nadu za raniju dijagnozu i buduće liječenje.

  • Žene koje imaju ponavljajuće pobačaje mogu patiti od metaboličkog problema koji utječe na njihovu sposobnost održavanja trudnoće, tvrdi nova studija. Naime, krvne pretrage žena koje su pretrpjele dvije ili više uzastopnih izgubljenih trudnoća pokazale su da njihova tijela mogu imati razlike u načinu na koji obrađuju vitamin B3 (niacin).

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen