Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Nalazite se ovdje: Home Dobrotvorne udruge Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Eco Environment News feeds

  • Research project team say Labour’s proposed nature restoration fund would end up being a ‘pay-to-destroy system’

    “There are the most extraordinary things we could learn from them,” says Brian Briggs, as he checks yet another of the bat boxes that he and his wife, Patty, have put up just outside Heathrow. “They’re completely fascinating, from all kinds of angles.”

    It’s a damp Sunday morning at Bedfont Lakes country park, and the Nathusius’ research project team, led by Patty, is checking the artificial roosters, looking at the health and number of different bat species. This outing, however, is a little different from normal; the conversation is focused not on the bats but on the government’s planning and infrastructure bill, which the following day will be having its final reading in the House of Lords.

    Continue reading...

  • Serial killers and violent criminals dominate the headlines. What if we covered ecocide and pollution in the same way?

    Whenever you read, watch, or listen to the news, you’re likely to be exposed to stories of violence and murder. As a criminal psychologist, I’m often asked to comment on these cases to pick apart the motives of the perpetrators. People want these kinds of insights because murders feel frightening and horrifying, but also oddly compelling. There’s a level of focus and fascination, and the way these crimes are covered profoundly influences our perception of what the most urgent problems facing society are.

    One day it struck me that the world would be a very different place if environmental crimes were treated in the same way as murders. So, why aren’t they? And should they be?

    Continue reading...

  • Environment Agency says pollutant in Norfolk river is ‘an unknown substance’ and is investigating

    Dead fish have been found on a river in Norfolk where a large stretch of white foam appeared, the Environment Agency has confirmed.

    Images shared by the agency on Saturday showed the foam covering an area of the River Thet.

    Continue reading...

  • Snettisham, Norfolk: The spectacle is magnificent enough, but this time it was the sounds that moved me, of curlews, whimbrels, skylarks and knots

    When I say the wader roost on the Wash at this RSPB reserve is one of the greatest sights in British nature, it understates one of its central elements: the everyday ordinariness of it. After all, it unfolds once every 12 hours throughout autumn and winter. Go for half a day and you couldn’t fail to have an encounter.

    Each visit is also different. Some friends have been to photograph it on hundreds of occasions, and still they return. It can occasionally be quite flat – the birds, perhaps 250,000 of them, follow the tide’s incoming and outgoing, but only slowly, sub‑flock by sub-flock; no alarm, no drama or sudden movement, and little adrenaline. Usually, however, it is unforgettable.

    Continue reading...

  • According to planning conditions, Wolborough Fen in Newton Abbot must be protected as groundworks are prepared for 1,200 homes

    A 2,000-year-old wetland which is one of England’s most protected habitats has “bulldozers at its gates” after developers said conditions to protect it were blocking the growth the government is demanding.

    Wolborough Fen in Newton Abbot, Devon, a site of special scientific interest (SSSI), must be protected from any damage by developers Vistry Group as they flatten hills and prepare the groundworks for 1,200 houses, according to planning conditions.

    Continue reading...

  • Exclusive: Environment Agency not testing for ‘forever chemical’ made by factory despite evidence of emissions

    Regulators measuring “forever chemicals” near a Lancashire chemicals plant are not testing for a substance made by the company itself, despite evidence it could be reprotoxic and is being emitted in large volumes.

    Reprotoxic means a substance can be damaging to a person’s sexual function, fertility, or their child’s development and, now,

    Continue reading...

  • Manningham, Bradford: Twenty-six years after this great industrial hub closed down, it still has resonances with the community via its thrilling wildlife

    A peregrine comes bombing down from the ornamented parapet of the 76-metre mill chimney Lister’s Pride, and a hundred pigeons scatter. I’m on Patent Street, Bradford, by the west wall of what was once the biggest silk mill in Europe, called Lister’s Mill, or sometimes Manningham Mills. It was thrown up in the 1870s by Samuel Cunliffe Lister, and for more than a century was one of the great industrial palaces of the north. Since shutting in 1999, about half has been restored as offices and high-end flats; the other half is derelict. Forests of buddleia cover the concrete floors, and fox trails wind through the weeds.

    Peer through steel grilles into the basements, and see hart’s-tongue ferns as thick and green as cabbages in a vegetable patch. Rust is everywhere (what John Ruskin called “living” iron: “It is not a fault in the iron, but a virtue, to be so fond of getting rusted”). On the stretch of grass across the street, gulls gather in great numbers. Today they’re mostly black-headed, with one hulking lesser black-back comically conspicuous in the middle of the throng. At the back I spot two first-year common gulls, paddling their feet in a hopeful worm dance.

    Continue reading...

  • ‘We’ve worked out that no matter how hard you engineer something, nature filters everything much better than anything else’, says academic

    As the plants are pulled out of one of the cells of their floating pod, the long and thin roots are covered with slime.

    “This is what you want,” says Chris Walker, an environmental engineer who is struggling to keep hold of the weight of the clump of reeds.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • An upside-down mindset is emerging around the world. We have to rethink our relationship with the environment and the technology that has caused it harm

    Aldous Huxley’s Brave New World describes a society inthrall to the values of science and technology. It is set in the futuristic World State, whose citizens are scientifically engineered to fit into a hierarchy. Eugenics, psychotropic pharmaceuticals and classical conditioning are employed to maximise stability and happiness. Huxley’s novel does not describe a conventionally authoritarian system, but one in which the desire for freedom and dignity has simply been eliminated. The World State is a radical technocracy.

    It’s a satire on the consequences of importing scientific thinking into the realm of social policy. The Controllers of the World State preside over a society that has rationality and efficiency as its guiding principles, and when those principles conflict with human nature, it is human nature that is required to give way. Rather than building a society that engenders happy human beings, the Controllers seek to design human beings that can function in the society into which they are “hatched”.

    The idea that we would invert our relationship with the world in this way strikes us as sinister, as antithetical to what it means to be human.

    And yet something resembling this upside-down mindset is now emerging across the globe, particularly in the debate around climate change.

    Having built a system that is destructive of the environment that surrounds and sustains us, we are now proposing to change … the environment! In his dystopia Huxley imagined a society that only worked when the humans within it were made into something not quite human. Today, many scientists and engineers imagine a planet that has been similarly transformed: nature itself must yield to the system. We need a technological fix.

    Continue reading...

  • Stoats have been an existential threat to Orkney’s rare birds but technology is helping to eradicate them

    At first, the stoat looks like a faint smudge in the distance. But, as it jumps closer, its sleek body is identified by a heat-detecting camera and, with it, an alert goes out to Orkney’s stoat hunters.

    Aided by an artificial intelligence programme trained to detect a stoat’s sinuous shape and movement, trapping teams are dispatched with the explicit aim of finding and killing it. It is the most sophisticated technology deployed in one of the world’s largest mammal eradication projects, which has the aim of detecting the few stoats left on Orkney.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen