Spašavanje pasa: kako je počelo

Objavljeno u Životinje

Priča o tome kako sam se počela baviti spašavanjem životinja na otoku i kako je nastao ECO HVAR za životinje.

Eco Hvar za životinje Eco Hvar za životinje Foto Vivian Grisogono

Sve je počelo u rujnu 2004. s Babe, psom koji je trebao biti ruža. Moj hrvatski nije izrazito dobar iako sam pripadnica najstarije živuće dalmatinske plemenitaške obitelji. Međutim, nisam zbog jezičnih manjkavosti otišla kupiti ružu, a vratila se s crnom labradoricom Babe. Podsmijeh koji je izazvalo moje slabo poznavanje jezika prilikom ovog incidenta nije bio opravdan. Ne, nisam tražila pasju ružu. Niti je spašavanje Babe-a bila moja krivica.

Evo što se dogodilo: moj daljnji rođak Igor Skelin upravlja vrtnim centrom u Jelsi, mjestom gdje se mogu kupiti biljke, uključujući ruže, ali ne psi. Babe je pripadala Branku, članu Igorova osoblja, te je se obično moglo naći u stakleniku kako se odmara u tišini pod stolom ili kako luta okolo, ne uzrokujući probleme nikome. Bila je predivan, uglađen i zadovoljan pas, kao što to obično labradori i jesu.

No tog određenog subotnjeg jutra sjedila je pod stolom izgledajući posebice zlovoljno. Branka nije bilo nigdje pa sam se interesirala gdje se nalazi. Igor mi je rekao da je vrlo bolestan u bolnici pa sam zamolila Igora da nađe novi dom za Babe ili da je uspava. Za Babe se brinuo jedan od Brankovih rođaka, ali je nestao nekih par dana. Ponovno se pojavila u centru, totalno neočekivano.

Vijesti su bile šok. Trebalo mi je nekoliko trenutaka da ih probavim. Preplavili su me sudbinski osjećaji. Pogledala sam brata, drugog Branka. On je pogledao mene. Kako smo oboje ljubitelji pasa, titranje srčanih struna gotovo se moglo čuti. Potiho smo se konzultirali te me je brat ohrabrio. Lako za njega, on je ubrzo trebao otići u UK, ostavljajući me da se brinem za Babe. „Pa...“, rekla sam usporeno, „...ako joj zaista ne možeš naći novi dom, reci mi, možda bih mogla...“ Igor je odmah reagirao. Rekavši kako nema šanse da je netko drugi uzme, otvorio je vrata auta i Babe je uskočila.

Ruže su zaboravljene i otišli smo kući. Razmišljala sam, prekasno, hoće li se Babe uklopiti. Sa sobom sam dovela dva psa kad sam se doselila u Dalmaciju 2004. godine. Oba su bile ženke i naviknute da je teritorij njihov. Kako će prihvatiti pridošlicu? Hoće li se tući? Zanimljivo, jedna od njih se zvala Beba te bi moglo doći i do zbunjenosti oko identiteta. Bit će teško održavati lanac zapovijedanja. Moj oslabljeni duh je utonuo još i dublje kad su Bella i Beba dočekali prinovu s jasnim hostilnim lajanjem.

Na moje veliko iznenađenje, od tad je sve bilo dobro. Lajanje je prestalo kao su njih dvije shvatile da Babe dolazi. Babe je ušla, svi su se predstavili jedni drugima, repovi su mahali te se uklopila bez problema. Možda su je Bella i Beba prepoznale kao srodnu dušu (majka im je bila labradorica, ali zlatna, ne crna). Babe je živjela sretno nekoliko godina u Pitvama te je umrla prirodnom smrću dok je spavala. Srećom, vlasnik Branko se oporavio te se vratio na otok iako nije mogao Babe uzeti nazad.

Ovaj događaj je označio početak priljeva uljeza u naš mirni dom u Pitvama. I da, moj hrvatski se popravio u međuvremenu. Ne, nisam otišla kupiti ružu od tad. Ali svake godine nailazim na napuštene pse koji lutaju po otoku te ih primam k sebi koliko god mogu u danom trenutku. Nažalost, bila sam primorana ostaviti još više njih prepuštene samima sebi.

Naprosto se previše neželjenih pasa rađa ili dovodi na otok. Na otoku ne postoji organizacija koja se brine za ove jadne životinje. Čini se da ovaj problem postoji diljem Dalmacije. Logično je, stoga, bilo uspostaviti okvir unutar kojeg bi se realizirali projekti koji bi se bavili ovim problemima. Tako je nastao ECO HVAR za životinje, registrirano dobrotvorno društvo.

© Vivian Grisogono 2013

Prevodio: Bartul Mimica

Nalazite se ovdje: Home životinje Spašavanje pasa: kako je počelo

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Nedavna studija otkrila je da parodontitis reprogramira neutrofile koštane srži putem metaboličkog puta glutationa pokretanog Chac2, potičući visoko upalno N1 stanje koje potiče sistemsku upalu.

  • Nedavni objavljeni pregled ispitao je dokaze o učincima borovnica, grožđa i njihovih bioaktivnih spojeva na markere kardiovaskularnog rizika. Bobičasto voće i grožđe sadrže širok raspon polifenolnih bioaktivnih spojeva, uključujući resveratrol, flavonoide i antocijanine, s protuupalnim, antioksidativnim i potencijalno kardioprotektivnim biološkim učincima.

  • Biljna prehrana potiče zdravlje crijeva, imunološkog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava, dijelom kultiviranjem raznolike zajednice crijevnih bakterija. Odavno je poznato da te koristi djelomično proizlaze iz vlakana u biljnoj hrani, koju prerađuju naše komenzalne crijevne bakterije, i često jarko obojenih fitokemikalija koje biljke proizvode kako bi se zaštitile od prijetnji iz okoliša

  • Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja. 

  • Studija koju je provela Cleveland Clinic pokazuje vezu između povišenih razina TMAO-a (trimetilamin N-oksida) u krvi - nusprodukta probave hranjivih tvari koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima - i većeg rizika od fibrilacije atrija. Naime, pokazalo se, da TMAO koji proizvode crijevni mikrobi mijenja električno okruženje srca, povećavajući osjetljivost na abnormalne ritmove.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da je mikroglija primarni pokretač gubitka sna kod Alzheimerove bolesti. Korištenjem lijeka za privremeno uklanjanje tih stanica u životinjskim modelima, znanstvenici su uspješno obnovili više od dva sata sna dnevno, pružajući novu metu za liječenje bolesti.

  • Djeca hospitalizirana s teškom upalom pluća mogu sigurno prijeći s injekcijskih na oralne antibiotike nakon što se počnu oporavljati, što mnogima omogućuje brži povratak kući i završetak liječenja izvan bolnice, pokazuje nova studija.

  • Primarni bilijarni kolangitis rijetka je autoimuna bolest koja utječe na jetru i može napredovati u cirozu. Nastaje kada imunološki sustav napadne male žučne kanale unutar jetre. Kao rezultat toga, žuč se nakuplja, što dovodi do upale i progresivnog oštećenja jetre. Iako postoji terapija prve linije, 40% pacijenata ne reagira adekvatno na nju ili je ne može tolerirati, pa je potrebno razviti nove mogućnosti liječenja.

  • Od staničnog recikliranja do kognitivnog starenja, spermidin privlači znanstveni interes, ali dokazi potrebni za rutinsku ljudsku upotrebu još se pojavljuju. Spermidin je sveprisutni prirodni poliamin i mimetik kalorijske restrikcije, neophodan za staničnu proliferaciju i homeostazu tkiva.

  • Izmjena plazme može pomoći u liječenju ljudi s rijetkom upalnom bolešću koja može uzrokovati sljepoću, pokazuje nova studija. Izmjena plazme dovela je do oporavka većine ljudi s bolešću, koja se naziva bolest povezana s antitijelima protiv mijelinskog oligodendrocitnog glikoproteina (MOGAD), a nuspojave su bile rijetke.

Novosti: Biologija.com