MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Novosti: Ekologija.hr

  • Amid record-shattering heatwaves and popular demand for climate action, why are politicians often timid or in denial?

    It was, according to the European Commission president, Ursula von der Leyen, the “summer of truth”. Climate chaos ripped through Europe and the northern hemisphere, sending heat records tumbling, scorching crops in the fields, burning forests, emptying rivers and reservoirs, warping train tracks, melting roads and killing about 35,000 people in Europe alone.

    The EU has estimated the damage at about €180bn, and the full bill is yet to arrive: harvests have been depleted, which will probably raise food price inflation, and expensive repairs to infrastructure have only just begun.

    Continue reading...

  • After summer’s heatwaves, prepare for winter of storms and heavy rain, with millions of UK homes at risk of flooding

    The accelerating climate crisis and this year’s record-breaking El Niño mean that, although the summer’s heatwaves are still fresh in the memory, households in the UK are already being told to prepare for a potentially destructive winter of storms and heavy rain – leaving millions of homes at risk of flooding.

    Government action is needed to improve flood defences and build reliance on a national and regional level. But with the UK’s flood season just weeks away, the Guardian spoke to experts to find out what action communities and individuals can take to make their neighbourhoods and homes more resilient, from self-closing airbricks to deflated children’s footballs.

    Continue reading...

  • The world is suddenly full of webs and hairy legs. But why? And what do they belong to? Meet the spiders you’re most likely to encounter, from cardinals to false wolves

    Summer is at an end, and suddenly spiders seem to be everywhere – in your house, in your garden, in your hair. Fresh webs hang from doorways, walls, shrubs and fence posts, creating invisible obstacle courses. Where do all these spiders come from, what kind are they and what, if anything, should we do about them?

    The short answer to the question “Why are there so many more spiders at this time of year?” is: there aren’t. They are just more obvious. Dave Clarke, an ectotherm (“cold-blooded” animal) specialist at the Zoological Society of London, says: “There are more spiders around in the spring, because that’s when they hatch from their egg sacs, and there are hundreds of babies in each egg sac. But they’re small and not very obvious. They grow up during the summer and, at this time of year, they reach their maximum size.” Their webs are also correspondingly larger.

    Continue reading...

  • Stanhope, Weardale: I’ve realised in that time that beauty and fascination can lie in the most mundane of plants – in this case, broad-leaved dock

    After another exceptionally dry summer, there’s a nagging question lurking at the back of naturalists’ minds: which species will be the winners and losers in our evolving climate?

    Throughout summer’s heatwaves and drought, I watched a dense stand of broad-leaved docks, Rumex obtusifolius, thrive while surrounding fields turned the colour of bleached straw. They have promising credentials as drought survivors, thanks to a deep taproot, fast, early spring growth and a long-lasting dormant seed bank in the soil.

    Continue reading...

  • Northern Roots is launching Britain’s biggest urban farm and eco-park, in an effort to boost people’s health and wellbeing

    Standing in the open green space of Northern Roots, it is hard to imagine the landscape as it once was.

    Two cotton mills, two coalmines and an industrial railway once occupied this 65-hectare (160-acre) site in Oldham, Greater Manchester. Later, about 24 hectares became a tip, with much of the space left to nature.

    Continue reading...

  • From Sri Lanka to South Korea, governments are preparing for droughts, wildfires, typhoons and floods – with climate plans facing their biggest challenge to date

    Asian governments are rushing preparations for the most severe El Niño weather event on record, with hundreds of millions of people bracing for multiple crises at once as extreme heat, heavy rain and food shortages hit the region.

    Fuelled by exceptionally warm ocean conditions across the tropical Pacific – and developing alongside the human-driven climate crisis – El Niño is virtually guaranteed to grow to a very strong intensity towards the end of this year and into 2027.

    Continue reading...

  • Long-term research in New York shows efforts to reduce air pollution associated with higher cognitive test scores

    Improvements in air pollution are leading to brighter, smarter toddlers, according to a new study from Columbia University in New York.

    For more than two decades, Prof Frederica Perera and a team from the Columbia Center for Children’s Environmental Health measured the air pollution exposure of pregnant women and the development of their children in the disadvantaged communities of northern Manhattan and the South Bronx. More than 1,100 children were assessed when they were one, two and three years old.

    Continue reading...

  • While the country’s ambition is to be the ‘Saudi Arabia of green energy’, communities in the north-east are bearing the cost in diminished health and livelihoods

    Beneath the power lines cutting across Antonio de Souza’s property in Serra do Mel, in north-east Brazil’s Rio Grande do Norte state, rows of cashew trees once stood – until the clean energy company ordered them to be cut down.

    De Souza cannot plant crops in the affected area and the tractor cannot be driven through it in bad weather, as the driver risks an electric shock. Cattle, another source of local income, are forbidden from grazing near the cables.

    Continue reading...

  • The public will, for the 12th year in a row, vote for the fattest of brown bears in Alaska’s Katmai national park

    The bears have returned to the river and are packing on the pounds as another Fat Bear Week begins at Katmai national park.

    The 12th annual Fat Bear Week, in which the public will vote for the fattest of Katmai’s brown bears as mothers, cubs and males gather along the salmon-run at Brooks river in Alaska begins on Monday.

    Continue reading...

  • In this week’s newsletter: As the Guardian launches a year-long project, Our Rivers, we take stock of the issues facing waterways around the world

    The nicknames of the world’s biggest rivers give a sense of how we feel about them: “the great river”, “the river that swallows all rivers”, “Mother Ganga” and “Old father Thames”. They feed and water us, and many other animal species. They carry our trade but also give us cool relief on a hot day. They’re nerve endings, elders and sources of comfort, but also of awe and respect.

    And yet many of the world’s rivers are suffering, hit by multiple environmental challenges. A new report out today from the World Meteorological Organization finds that rivers across the world experienced one of the driest years in more than three decades during 2025.

    Climate crisis probably weakened glacier that caused devastating Nepal-Tibet floods, first study finds

    Who are the 514 people accused of starting French wildfires and what motivates them?

    Benedict Cumberbatch on his Earth-saving eco film: ‘We are in the last grab of the extraction era’

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com