Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

  • Savings grow as energy prices in Great Britain rise and cost of panel installation falls, analysis finds

    Households in Great Britain’s cloudiest regions could still save more than £400 a year on their energy bills by installing rooftop solar panels, research has found.

    Rising wholesale energy prices mean the potential savings from a home solar panel system have climbed in recent years, as the cost of installation has continued to fall, leading to increased demand.

    Continue reading...

  • Who dreams of having a Euro summer now when staying in an ancient, uncooled building in the Old Town is like trying to sleep in a wood-fired pizza oven?

    This week the Euro summer comes to an end – and so does a certain type of posting on Instagram.

    Waiting at the bus stop in the grey winter dawn, a slanting rain soaking your trouser leg, you can warm yourself by scrolling your feed and seeing pictures of Australians enjoying a Euro summer. There it is again – azure Greek coves, plates of barbecued sardines, the yachts rented by the hour, and selfies on the balcony of some Paris Airbnb, drinking wine in the long, blue night.

    Continue reading...

  • In Alaska, the Himalayas, the Andes, Greenland, and perhaps also the Alps, deadly chain reactions are just waiting to be triggered

    You may not have felt it, but the earth beneath our feet is getting twitchier, and global heating is to blame. As temperatures surge and climate breakdown accelerates, interactions between climate and geology are becoming ever more apparent – as marked by last week’s horrific events in Nepal and Tibet. We still have a bit of a blind spot when it comes to the idea that a changing climate can impact what scientists call the geosphere, but the evidence has long been incontestable.

    In 2021, a similar deluge ripped through a series of mountain valleys in the Indian Himalayan state of Uttarakhand, severely damaging two hydroelectric power plants and taking about 200 lives. In August 2025, a colossal landslide in an Alaskan fjord created a 500-metre-high wave in an area frequented by cruise ships. A few months earlier, the collapse of part of a glacier in Switzerland’s Valais canton caused a debris-laden torrent that destroyed and buried most of the already evacuated village of Blatten.

    Bill McGuire is professor emeritus of geophysical and climate hazards at UCL. His latest book is The Fate of the World – a History and Future of the Climate Crisis

    Continue reading...

  • Secretive state begins repairs on ageing facilities after being revealed as worst country for leaks of potent greenhouse gas

    Turkmenistan has started plugging the mega-leaks of methane that spew from its ageing oil and gas facilities, the latest UN data shows, in a move hailed as a breakthrough.

    Methane, also called natural or fossil gas, is a potent greenhouse gas. It traps 80 times more heat than carbon dioxide and causes 25% of global heating today. Stopping leaks can be quick and cheap and, because methane breaks down in the atmosphere far quicker than CO2, this has a rapid impact, with some experts calling it the climate “emergency brake”.

    Continue reading...

  • Scientists say system to treat contaminated wastewater offers a model for ensuring food security in a fast-warming climate

    All it took to turn the murky, heavily polluted waters of South Africa’s Stiebeuel River into a resource clean enough for irrigating a community’s vegetable plots was a collection of stones, heat-treated wood and sand.

    Without chemicals and using renewable energy, researchers from the University of Cape Town are cleaning 36,000 litres of water, polluted by sewage, chemicals, and traces of drugs and medication, every day to make it usable for growing food in a fast-expanding informal settlement along the course of the river.

    Continue reading...

  • Organisers say people must revive spiritual relationship with food amid double threat of climate crisis and conflict

    Mending the broken food system under the threat of climate-driven weather extremes will require more than economic fixes and intensive agriculture, according to the organisers of a pioneering summit this week, who say the world must revive its spiritual relationship with food.

    Delegates from more than 60 countries and the UN will gather for the next five days in Paro in the tiny Himalayan nation of Bhutan for the world’s first “conscious food summit”, which will bring together governments and farmers, mindfulness experts and yoga therapists.

    Continue reading...

  • More than 200mm of rain forecast in parts of South Korea, while parts of southern Europe to be 10C above average

    South Korea’s prime minister, Han Seong-sook, met officials to prepare for heavy rain expected this week, with rainfall totals across central and northern parts of the country forecast to exceed 200mm in some areas.

    South Korea was battered by heavy rainfall earlier this month and some areas were particularly hard hit. Over the weekend further thunderstorms pushed into the region and these are expected to cause disruption through Monday. This heavy rain is caused by a series of severe thunderstorms that developed over the Yellow Sea, on the western side of South Korea, and will slowly push eastwards on Monday before easing on Tuesday. These storms have been strengthened by the very warm Yellow Sea, which now has a surface temperature of 29C, 4C above the climatological average.

    Continue reading...

  • The chicken liver sponge has sailed through a test of its ability to filter pollutants in a harbour in Spain’s Costa Brava

    In the polluted waters of Marina Palamós on Spain’s Costa Brava, Manuel Maldonado, a sponge biologist, noticed something unusual last month: red starfish had started settling in the area.

    Nearly two years earlier, the Spanish National Research Council scientist and his colleagues had begun transplanting sea sponges into the port to study whether they could survive in its polluted waters.

    Continue reading...

  • As families await news of missing loved ones, the disaster is a stark reminder of how the climate crisis is creating a fast-growing threat. Plus, the town considered India’s ‘Jurassic Park’

    It has been hard not to despair while watching the ruinous floods swallow parts of Nepal, and harder, still knowing that the agony compounds each passing day for dozens of Indian families whose members remain unaccounted for.

    Social media is awash with desperate pleas, photos and details of the young and old, men and women, from Mumbai to Kolkata, posted by families searching for traces of life. The disaster unfolded when a melting glacier slammed into the valley below, unleashing a deadly cascade of rock and ice down the Bhote Kashi River, which flows from Tibet into Nepal.

    Continue reading...

  • The long-running series in which readers answer other readers’ questions considers a change that might help the environment

    This week’s question: Would equal pay create a better society?

    If all the vehicles on the planet had their tyres pumped up with CO2, would this lock up enough carbon to lower the amount in the air significantly? Would there be other issues, such as the carbon cost of trapping it all into the tyres? Chris Coldwell, Lancaster

    Send new questions to[email protected].

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com