Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Novosti: Ekologija.hr

  • Strongest El Niño in centuries adds urgency to UN climate talks as vulnerable countries face ‘compounding’ crises

    If the galloping pace of the climate crisis isn’t enough to spur countries to act at UN climate talks under way in Turkey, there is another major threat heightening its havoc: the strongest El Niño event in at least 1,000 years.

    The “jaw-dropping” El Niño, a naturally recurring phenomenon where the eastern Pacific heats up every few years with temporary but global implications, has provided added urgency to wrangling at the Cop31 summit over climate funding for vulnerable countries that are having to scramble to respond.

    Continue reading...

  • Dutch designer sets up an app to help fellow enthusiasts find the great trees of the world

    While most people spend their holidays sightseeing or lazing by a pool, Hidde Burgmans would rather seek out special trees.

    While not an expert in the subject, the 37-year-old from Baarn in the Netherlands has developed what he cheerfully admits is something of an obsession. He even managed to propose to his girlfriend, Nadia Roeleveld, under a particularly special cedar in Japan: “My fiancee always laughs, because she’s like, ‘OK, we have to make a detour again because Hidde found another big tree’.”

    Continue reading...

  • Scientists succeed in breeding wild oysters in Dornoch Firth, near Inverness, from where they disappeared more than 100 years ago

    The baby oysters, with their rough cream-coloured shells and ragged edges, are about the size of a 50 pence piece. But off the north-east coast of Scotland, they are proof of a breakthrough in marine conservation.

    For the first time in the UK, scientists have succeeded in breeding wild oysters at a site where they had been locally extinct for more than a century, in the Dornoch Firth north of Inverness.

    Continue reading...

  • Activists dumped rocks off Norfolk coast on site of Burnham-backed project in protest against seabed trawling

    The giant offshore windfarms backed by Andy Burnham this week may face unexpected stumbling blocks after Greenpeace activists unwittingly dumped about 15 tonnes of boulders on to the site as part of a campaign against seabed trawling in the North Sea.

    Greenpeace created the “boulder barrier” to safeguard harbour porpoises off the Norfolk coast by dropping giant stone blocks, each weighing up to 2 tonnes, on to the sea floor to prevent a method of fishing known as bottom trawling.

    Continue reading...

  • People around the world have contended with unprecedented weather events and their fatal effects caused by the climate catastrophe

    After the world’s hottest summer since records began in 1850, the death toll from extreme weather in 2026 is already in the high tens of thousands. That is a conservative estimate and is certain to rise much higher.

    As Cop31 continues and scientists warn that climate breakdown may be accelerating, the Guardian looks back at a year of droughts, fires and floods as a reminder that, unless the world takes urgent action to cut emissions, this disastrous year will be one of the best of the rest of our lives.

    Continue reading...

  • This week the Soil Association withdrew certification from organic salmon after 20 years. What went wrong?

    The first haul of farmed salmon in Britain was a relatively modest 14 tonnes, produced off the west coast of Scotland near Fort William in 1971.

    For Unilever, the vast multinational that pioneered salmon farming, it was a triumph after years of experimenting with how to cage fish, battle against diseases and cope with the wild weather. Unilever had spotted in the 1960s that farming salmon, which until then was caught wild and remained a relative luxury, would create a mass market, lower costs and provide steady profits. By 1976, it had expanded into three Scottish sites producing 116 tonnes of fish each year.

    Continue reading...

  • Five-year project will create wildlife corridors by building wetlands and increase access to green and blue spaces

    Bristol could become home to the UK’s first “wetland city” thanks to a charity’s efforts to create vast wildlife corridors that will reduce flood risk and give people more access to green and blue spaces.

    The Wildfowl & Wetlands Trust (WWT) said the five-year initiative would include more than 200 projects to restore and create wetlands across the city. These will range from small household rainwater ponds and street-level rain gardens to restoring river habitats, reconnecting rivers with their floodplains, and creating new wetlands.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com