Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home vaša pisma Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

  • Researchers find capacity stunted by pollution was restored after introduction of ultra-low emission zone

    Children’s lungs grew bigger and stronger after the most polluting vehicles were restricted from entering London, a study has found.

    Examinations of London schoolchildren before and after the introduction of the city’s ultra-low emission zone (Ulez) found a restoration of lung capacity that had been stunted by exposure to pollution.

    Continue reading...

  • Food Foundation sounds alarm over supply risks and price shocks as about 40% of Britain’s food is imported

    The UK is vulnerable to food price shocks because of its dependence on imports of fruit and vegetable from countries even more exposed to the climate crisis, researchers say.

    Much of Britain has sweltered under a record five heatwaves this year and endured drought and wildfires, with the hot, dry conditions damaging crops and reducing yields of domestic produce.

    Continue reading...

  • Greens say analysis shows government failure to take bold climate action could lead to big gains for party at election

    Labour could lose dozens of seats to the Green party if the government allows new drilling in the North Sea, according to internal research shared with the Guardian.

    Green party analysis suggests up to 50 Labour MPs, including Andy Burnham’s key ally Louise Haigh, could lose their seats at the next election if the government fails to make urgent climate action a priority or allows new drilling for oil and gas in the North Sea.

    The Guardian’s climate forum 2026: On Tuesday 20 October, join Damian Carrington and our panel of experts, including Prof Andy Haines, Katie White, Asad Rehman, Shruti Suresh, Gareth Thomas and Amy Fairman, for a hopeful and solutions-focused evening. Book tickets here or at guardian.live

    Continue reading...

  • Hottest periods this year in most sea regions would have been ‘virtually impossible’ in a preindustrial climate

    Carbon pollution has fuelled a “massive expansion” of marine heatwaves in Europe this summer, research has found, with some waters recording temperatures 6C higher than normal.

    The hottest fortnights of this year would have been “virtually impossible” in a preindustrial climate in three of the four sea regions studied, according to analysis by World Weather Attribution, while in the Celtic region, which covers much of the water around the British Isles, heat hit levels that used to strike just once a century.

    Continue reading...

  • Nooks and crannies in urban areas provide a welcome alternative to intensive farming and other rural pressures

    Wildflowers are having a rough time in the countryside, mostly from the onslaught of intensive farming with fertilisers, pesticides and herbicides and less grazing. On top of that, there are building developments, competition from invasive plant species and the climate crisis to contend with.

    The UK has lost 97% of its wildflower meadows over the last century and over half of the country’s native flowers have been in decline for 70 years.

    Continue reading...

  • Study finds older adults could face harmful heat stress at just 1.5C of warming above preindustrial levels

    People aged 60 and over face dangers to their health from exposure to heat at much lower temperatures than previously thought, research has found.

    Older adults will bear the brunt of increasingly frequent sustained spells of extreme heat globally as the world continues to warm up, according to a study in The Lancet Planetary Health.

    Continue reading...

  • Madley, Herefordshire: The cool of our churches has been welcome to many, but my polyester robes are not made for the heat

    Every summer, while roasting in my robes, I say to myself: “I must get a lighter set.” If I had a cotton cassock instead of a polyester cassock and alb, swaying to the singing of hymns might not raise my core temperature as much. In that regard, this year hasn’t been without its challenges.

    Even so, our churches have become “cool spaces”. In Madley towards the end of term I received a call from Mr Batstone, headteacher of the primary school, wondering if classes could be held in church. Madley parish church is huge, with room in the nave for each class and a cool, subterranean crypt. I headed over later that week to find the church buzzing with children.

    Continue reading...

  • If elected, Guyanese politician, Carolyn Rodrigues-Birkett wants to prioritise climate issues and restore the United Nations as a force for good

    As the Guardian’s Caribbean correspondent, I sometimes encounter stories that everyone is talking about in the region, but are not on the radar of the international media. Today, I’m taking over the Long Wave to bring you one of those stories. This summer, Guyanese ambassador Carolyn Rodrigues-Birkett has made history as the first Caribbean candidate for the prestigious post of United Nations secretary general. If successful, she will be the first woman to hold the position too. I spoke to her about the value of the UN, and what a Caribbean leader could bring to the role.

    Carolyn Rodrigues-Birkett started life in the remote Indigenous village of Santa Rosa, in the interior of the Caribbean and South American nation of Guyana.

    Continue reading...

  • Scientists surprised to find all but two of 12 grizzlies were dead within a year of ‘feelgood’ release, unable to sustain their high-calorie diet and inclined to approach humans

    The orphaned grizzly bear cubs were bulked up with a generous diet of roadkill, watermelon, dog food and snacks donated by the public. Their contact with carers was limited to two people. Then, after up to a year in rehabilitation, they returned home to the wilds of British Columbia.

    “It’s a feelgood thing – people feel good when the cage opens,” says Dr Lana M Ciarniello, a bear specialist who tracked the Canadian yearlings in a recent study. There is a perception that bears will thrive in their natural habitat, she says. “The reality is they’re not followed up on.”

    Continue reading...

  • Officials have had to remove thousands of tons of sargassum from Florida’s beaches amid the climate crisis

    Dealing with seaweed is the bulk of Chris Bumpus’s job during the summer. As chief of conservation for Miami-Dade county’s parks, recreation and open spaces department, Bumpus is in charge of cleaning sargassum off 17 miles (27km) of county beaches. But some days, the odds are stacked against him and his team.

    More and more sargassum, a kind of floating brown algae, has been washing up on the beaches of south Florida, west Africa, the Gulf of Mexico and the Caribbean.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com