Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Novosti: Ekologija.hr

  • Analysis of fossil fuel exports since 1850 differs from most assessments – which look at countries where CO2 is released

    Russia, Saudi Arabia and Australia are the three biggest exporters of carbon dioxide in history, according to analysis of fossil fuels since 1850.

    Russia tops the list of global exporters of fossil fuels, with its vast coal, oil and gas deposits. Accounting for the CO2 produced by burning these exports, Russia has been responsible for almost 70 gigatonnes, up to the end of 2025.

    Continue reading...

  • The Guardian’s environment editor Fiona Harvey and Europe environment correspondent Ajit Niranjan tackled your questions on Cop31, the draft deal on fossil fuels, the fight over climate finance and what overshooting 1.5C means for the world.

    Tim asks by email:I heard it was the first zero waste Cop. What positive outcomes have happened at Cop31 for zero waste agenda and how is it related to climate?

    Fiona: The waste agenda is one that has been proposed by Turkey, whose first lady is a keen advocate of cutting waste and creating a “circular economy”. There is a zero waste centre here within the blue zone, and other zero waste pavilions within the green zone, with displays and practical demonstrations of how a circular economy can work in practice. The green zone is the bit you don’t need a UN-supervised pass to get into, where companies and governments show off their wares – it’s proving to be a lovely day out for lots of local people!

    Continue reading...

  • She set off for home in bright sunshine in British Columbia, Canada. Then the rains came – and the mud. This is Chelsey Sharpe’s story

    Location:Agassiz, Canada

    Disaster: Southern British Columbia floods, 2021

    In 2021,Chelsey Sharpe was working part-time as a yoga instructor when a mudslide swept her car off the highway. Climate change made the heavy rainsbehind that mudslide and the 2021 floods across southern British Columbia more likely.

    Continue reading...

  • About a third of cases involved chemicals banned for use on EU farms, according to investigation by Unearthed and Public Eye

    Pesticides sold by European chemical companies were named in more than 1,600 poisoning reports in Brazil last year, an investigation has found.

    About a third of the cases involved chemicals banned from use on farms in the EU because of the risks they pose to people and the environment. But European companies are not banned from manufacturing these chemicals, as long as they export them overseas to countries where they are legally allowed to be used.

    Continue reading...

  • Farmers are utilising science and nature to help orchards adapt and thrive in the face of shifting temperatures, rainfall and pests

    On Myrtle Farm in Somerset, there are thousands of apple trees laid out in rows of 100. Over the past year, each has endured the same wet winter and long summer drought. Now, the different ways each tree responded to these challenges are being analysed in trials that could shape the future of apple growing – and the taste of cider – for decades to come.

    Myrtle Farm is the home of Thatchers Cider, which this year had its earliest ever harvest in the company’s 122-year history. Yet the farm’s experimental orchard of 3,800 trees, where each 100-tree row produces a different apple variety, offers hope that – even as the climate emergency deepens – future harvests will become more consistent and predictable.

    Two apples ripe for harvest, which this year ran from the middle of August to November at Myrtle Farm

    Continue reading...

  • When the floods hit Pakistan he went out to help. Then the water reached his own family. This is Imran Lodhi’s story

    Location: Dera Ghazi Khan, Pakistan

    Disaster: Pakistan intense monsoon rainfall

    Imran Lodhi is a university lecturer with a doctorate in climate change and sustainable development. The 41-year-old was living inDera Ghazi Khan, a city in south-western Punjab, whenfloods devastated provinces across Pakistan. Climate change made the monsoon rainfall that caused the floods more intense.

    Continue reading...

  • Exclusive: Experts say watering down ZEV mandate would slow market and hamper efforts to reduce cost of living

    Moves to weaken the UK’s targets on electric vehicles would hurt the car industry as well as consumers, campaigners and experts have said before a key intervention from government advisers expected this week.

    The climate change committee (CCC) will write to ministers on Wednesday about the effects of changing the zero emissions vehicle (ZEV) mandate on the cost of living and the UK’s net zero targets.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com