Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘First meaningful rain for a long time’ is forecast but water firms continue to ask customers to restrict use

    Floods and drought could hit the UK at the same time this week, with heavy rain forecast to fall on hard, parched soil.

    While some parts of the UK will have the “first meaningful rain for a long time” in the coming days, it will not reverse widespread drought conditions that have put pressure on wildlife, farmers, firefighters and water resources.

    Continue reading...

  • Study finds older adults could face harmful heat stress at just 1.5C of warming above preindustrial levels

    People aged 60 and over face dangers to their health from exposure to heat at much lower temperatures than previously thought, research has found.

    Older adults will bear the brunt of increasingly frequent sustained spells of extreme heat globally as the world continues to warm up, according to a study in The Lancet Public Health.

    Continue reading...

  • Woodland Trust says trees struggling in drought stress, with older ‘survivors’ disproportionately affected

    England’s ancient oak trees are dying in the summer’s extreme heat and dry weather, according to the Woodland Trust, with trees and ecosystems unable to adapt fast enough to the changing climate.

    The heatwaves across much of Europe this summer have had a notable impact on crop growth and plant health. To cope with the extreme conditions, many trees are undergoing “early autumn”, wilting and losing their leaves early.

    Crow Leasow oak, Shropshire.

    Tea Party oak, Suffolk.

    King John oak, Devon.

    Enmore oak, Somerset.

    Lydham Manor oak, Shropshire.

    Old Knobbley, Essex.

    Pwllpriddog oak, Carmarthenshire.

    Continue reading...

  • Vegetable and grain growers call for urgent action, warning of ‘catastrophic’ harvests due to continent-wide drought

    Successive intense heatwaves and an increasingly severe, continent-wide drought have left many of Europe’s farmers in an “unprecedented” crisis, with vegetable and grain growers in particular warning of “catastrophic” harvests.

    French vegetable production is down by “a very significant extent” compared with previous years, French growers have said, with shortfalls put at 25% for courgettes, 35% for lettuces, 40% for peas, 60% for broccoli and 50% to 100% for artichokes.

    Continue reading...

  • Nurses, medical experts and green campaigners reject party deputy leader’s dismissal of efforts to reach net zero

    Reform’s deputy leader has been accused of spreading misinformation after he dismissed efforts to tackle the climate crisis and urged British people to enjoy the warmth of the recent heatwaves.

    Richard Tice prompted a backlash from nurses, medical experts and green campaigners on Monday after he told a press conference he believed it was “arrogant” to try to stop the climate emergency, while encouraging people to focus on upsides such as better English wine.

    Continue reading...

  • The PM’s net zero pragmatism may please some voters, but as parts of the country go up in flames, it’s an increasingly hard sell

    When the siren sounded on Friday night, my first thought was fire.

    Weeks of unrelenting sun in the normally soggy Peak District, where I was visiting my mum, have bleached green valleys a dangerously dry, crispy blond. One of her neighbours had earlier pointed out an ominous cloud of smoke on the horizon, coming from one of the wildfires raging all summer on the moor. When that harsh, discordant shriek blared from every mobile phone in the house, I was half-braced for an evacuation order, not what turned out to be a faintly melodramatic warning to the nation to lay off the barbecues. A false alarm, of sorts, but one that felt uneasily like a wake-up call.

    Continue reading...

  • As warming seas push native species to cooler waters farther north, once-rare visitors have become more common

    ‘It sounds silly but I thought it was a person in the water waving,” says Kurt Lander, skipper of the Yellowfin charter boat, based out of Brighton. But when he grabbed his binoculars, he realised the fluttering movement he had noticed in the middle of the Channel shipping lane was a pair of sunfish.

    The huge fish were lying on their sides and flapping their fins. “Apparently, they do it as a visual attraction to birds,” he says. “They’re trying to get the birds to eat the parasites off them.”

    Continue reading...

  • Scientists surprised to find all but two of 12 grizzlies were dead within a year of ‘feelgood’ release, unable to sustain their high-calorie diet and inclined to approach humans

    The orphaned grizzly bear cubs were bulked up with a generous diet of roadkill, watermelon, dog food and snacks donated by the public. Their contact with carers was limited to two people. Then, after up to a year in rehabilitation, they returned home to the wilds of British Columbia.

    “It’s a feelgood thing – people feel good when the cage opens,” says Dr Lana M Ciarniello, a bear specialist who tracked the Canadian yearlings in a recent study. There is a perception that bears will thrive in their natural habitat, she says. “The reality is they’re not followed up on.”

    Continue reading...

  • Officials have had to remove thousands of tons of sargassum from Florida’s beaches amid the climate crisis

    Dealing with seaweed is the bulk of Chris Bumpus’s job during the summer. As chief of conservation for Miami-Dade county’s parks, recreation and open spaces department, Bumpus is in charge of cleaning sargassum off 17 miles (27km) of county beaches. But some days, the odds are stacked against him and his team.

    More and more sargassum, a kind of floating brown algae, has been washing up on the beaches of south Florida, west Africa, the Gulf of Mexico and the Caribbean.

    Continue reading...

  • Nearly a decade after fighting ended in northern Iraq, the climate crisis has brought extreme heat and a water shortage, making life almost impossible

    The first thing that strikes visitors arriving in Faka, a small village in Sinjar district, northern Iraq, is the silence. No children play in the streets. No shops are open. Roofless houses stretch across the hillside, their walls pockmarked by shellfire, while weeds and wild grasses grow through collapsed living rooms.

    A decade after Islamic State (IS) swept across the region, war remains visible everywhere. But according to the people who returned, another enemy has quietly taken its place.

    Rajab Mohammed says the problem in his village of Faka is no longer Islamic State but water and jobs

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com