Pesticidi: Odobreni UNESCO-m?

Hvar se s pravom ponosi svojom baštinom, koju prepoznaje i UNESCO, ali brine li se o njoj i čuva je se na pravi način?

Herbicidi u starogradskom polju, ožujak 2016. Herbicidi u starogradskom polju, ožujak 2016. Vivian Grisogono

Hvar je na UNESCO-voj listi zapisan čak nekoliko puta, uključujući Procesiju na Veliki Četvrtak “Za Križen” (Reprezentativna Lista Nematerijalne Kulturne Baštine Čovječanstva), kao i tradiciju izrade čipke od AgaveMediteranske Prehrane, plus Starogradsko Polje (lat. Ager, grčki Hora), koje se nalazi na listi svjetske baštine. Ulažu se veliki napori za očuvanje kulturnog integriteta ovih cijenjenih povijesnih dobara. Ipak, postoje određene prepreke, koje još nisu u potpunosti prepoznate, i koje bi mogle potkopati značaj Starogradskog Polja i Mediteranske Prehrane.

Sagrađeno za obiteljsku uporabu i skladištenje alata

U tijeku je rasprava o zgradama sagrađenim u Starogradskom Polju. Uglavnom, radi se o modernim skloništima za ljude, koji rade u poljima i za njihov alat. Mnoge su sagrađene u kamenu, u skladu s okolnim krajolikom. Postoje i neke jako lijepo obnovljene kamene kučice, koje datiraju unatrag nekoliko desetljeća, čak stoljeća. Ima i nekoliko jednostavnih koliba, primjerenih njihovoj praktičnoj svrsi, iako nisu baš osobito atraktivne. Postoje i zgrade za eko-turizam, obično lijepo napravljene male kamene kučice namijenjene kao zaklon od sunca, gdje posjetitelji mogu uživati u dalmatinskoj kuhinji (kao dio mediteranske prehrane) u finom prirodnom okruženju. Postoji vrlo mali broj ambicioznih stvarnih kuća, obično jako fine kamene konstrukcije, zamišljene kao vikendice i kuće za odmor za njihove vlasnike, i povremeno namijenjene kao objekte ruralnog turizma za goste, koji žele biti okruženi prirodom. Sve zgrade su, naravno ovisne o bunaru i kišnici za opskrbu vodom.

Dio državnih institucija, osobito onih, koje se nalaze u Zagrebu smatra, da bi sve ove zgrade u Starogardskom Polju trebalo srušiti. Lokalno stanovništvo i vlasti pretežno smatraju, da bi zgradama, ili velikoj većini zgrada trebalo biti dozvoljeno da ostanu u Starogradskom Polju. Uostalom, neke od njih su bile sagrađene u vrijeme kada je njihova gradnja odobrena od strane lokalnih vlasti, čak i ako to nije bilo potvrđeno pismeno. Logično, zgrade u Starogradskom Polju su postojale i za vrijeme Grka i kasnije Rimljana. Životinje i ljudi su trebali sklonište od vremenskih neprilika, bila ona jako sunce, ili oštar vjetar i kiša. Tu je i problem sa devastacijom okoliša, do koje bi došlo kroz rušenje svih ovih zgrada. Iako su većinom zgrade malih dimenzija, ukupna količina otpada od rušenja bi bila od značajnog utjecaja.

Pravi Problem

Dok traje rasprava o zgradama u Starogradskom Polju, vrlo malo pažnje se posvećuje mnogo većem problemu: devastaciji okoliša kroz nemilosrdnu upotrebu kemijskih pesticide.

Herbicidi u vinogradu u Starogradskom polju, slikano u siječnju. Foto: Vivian Grisogono

UNESCO-v opis Starogradskog polja navodi: “Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru je kulturni krajolik, koji je ostao praktički netaknut otkako su ga kolonizirali jonski Grci s Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Izvorna poljoprivredna aktivnost ove plodne ravnice, pretežno fokusirana na vinovu lozu i masline, se zadržala od grčkih vremena do danas. Ovo mjesto je također prirodni rezervat“. Za Mediteransku Prehranu, opis pokriva širok raspon: „Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i običaja u vezi usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, očuvanja, obradu, kuhanja a posebice razmjene i konzumacije hrane.”

Herbicidi pored maslina u Starogradskom polju, travanj 2015. Foto: Vivian Grisogono

Herbicidi i insekticidi su redovito korišteni mnogim poljoprivrednicima na Starogradskom Polju, obično dva puta godišnje a ponekad i češće. Postoji tragičan nedostatak svijesti o posljedicama: pesticidi ne djeluju onako kako ljudi misle da djeluju, a ujedno mogu uzrokovati veliku štetu na mnogo različitih načina. Postoji masa poražavajućih dokaza o štetnosti povezanih sa korištenjem herbicida na bazi glifosata, ali zadrti korisnici to odlučno ignoriraju. Mnogi misle, da je uporaba pesticide 'normalna', čak i 'neophodna'. Posljedice herbicida postaju svake godine sve više vidljivi. Čak se pojavljuju u promotivnim materijalima, vjerojatno nenamjerno.

Brošura, koja pokazuje rašireno korištenje herbicida na poljima u blizini Staroga Grada

Divlje zelje i šparoge, svježe ubrane sa sela su osnova tradicionalne Hvarske verzije Mediteranske Prehrane. U današnje vrijeme morate biti oprezni gdje idete u berbu kako se ne bi otrovali ostacima kemijskih herbicida. Masline i maslinovo ulje su također osnove Mediteranske Prehrane. No, i oni gube svoje zdravstvene beneficije ako su zagađene kemijskim herbicidima i insekticidima.

Herbicidi oko loza: otrov prodire i ostaje! Foto: Vivian Grisogono

U video snimci u nastavku može se na pojedinim dijelovima vidjeti zemlja kontaminirana herbicidima, posebno na putu između vinograda, koji je prikazan u 2. minuti i 42. sekundi. Takvo uništavanje tla i okoliša je ekološka katastrofa. Suprotno uobičajenim vjerovanjima, herbicidi se šire kroz zrak kada su prskani, kroz tlo i kroz podzemne vode, od kojih je ih puno njih na Hvaru. Također, herbicidi ostaju u tlu i prodiru u sve biljke, s kojima su u kontaktu. Zato je glifosat, trenutno najkorišteniji sastojak herbicida na ovom planetu moguće pronaći u životinjskom i ljudskom prehrambenom lancu.

Kemijskim pesticidima nema mjesta u Hvarskim tradicionalnim i povijesnim dobrima. Raširena upotreba kemijskih pesticida u Starogradskom Polju (kao i na cijelom otoku Hvaru), sigurno potkopava temelj za uvrštavanje na UNESCO-vu listu. To vrijedi i za hvarsko uključivanje u Mediteransku Prehranu. Prava baština otoka leži u organskoj poljoprivredi. To je to, što ljudi očekuju, kada dođu na mjesto, koje je postavljeno na međunarodnu kartu kao cijenjena baština. Ona nekolicina organskih poljoprivrednika na Starogradskom Polju pokazuje pravi put: može se! Korisnici kemijskih pesticida se trebaju opametiti i slijediti taj primjer. Vlasti odgovorne za hvarski okoliš i baštinu bi trebale poticati ekološku poljoprivredu na bilo koji mogući način. Tek tada će Hvarsko Starogradsko Polje i Mediteranska Prehrana opet zaista zasluživati svoje mjesto na UNESCO-voj listi.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2016

Prijevod: Ivana Župan

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Pesticidi: Odobreni UNESCO-m?

Novosti: Ekologija.hr

  • Experts say fires caused by wrongly discarded lithium batteries, such as those in vapes, are putting lives at risk

    Fires at recycling centres caused by wrongly discarded lithium batteries such as those found in vapes are occurring at the rate of more than 10 a week, according to new figures.

    Experts say the sheer volume of battery fires now occurring at waste facilities has reached a crisis that is putting lives at risk, costing £1bn a year and frustrating fire chiefs.

    Continue reading...

  • Athletes faced last-minute cancelling of 2.4-mile swim, as experts say pollution and extreme heat are causing blooms

    As far as athletic accomplishments go, few are held in higher regard than completing an Ironman triathlon.

    The amount of training required to tackle the 2.4-mile swim, 112-mile bike ride and 26-mile run that make up the course, as well as the expensive equipment required to train in the first place, means that only about 50,000 people in the world complete a full race and earn the title of Ironman every year.

    Continue reading...

  • Experts say more must be done to adapt to changing climate, after two trains derailed within 24 hours during a recent heatwave

    Railway companies are racing to prepare for another brutal summer next year, as a developing El Niño could see 2027 break more heat-related records.

    Britain’s railway system has already been under stress from extreme heat this summer, with several operators reducing timetables and train speeds.

    Continue reading...

  • Researchers in North Yorkshire feel the clock ticking as they aim to transform British food production

    It has the vibe of a Bond villain’s underground lair but the workers in hi-vis and helmets aren’t weighing and packing hard drugs or parts for a death laser. It’s pak choi and lettuce.

    More than 1,000 metres down, researchers in North Yorkshire have created the world’s deepest underground farm and are running trials for a project that could transform UK food production.

    Continue reading...

  • Running a farm is tough – TV’s Clarkson’s Farm shows that – but I know many minorities would love the chance. And we would all benefit

    Who’d be a farmer? Clarkson’s Farm on Amazon is great entertainment but it also gives some indication of the stresses and challenges behind the farm gate. Would anyone who lacked the significant alternative income that Clarkson is lucky to have want that? Well, actually, yes.

    I’m an entrepreneur who owns a farm, as opposed to hands-on running the small one I bought 25 years ago, but as I look around the industry, I’m struck by a significant fact: the very reason I can be known as the Black Farmer is because I am such a rarity that it makes me readily identifiable.

    Continue reading...

  • Leeds, West Yorkshire: I missed it first time as my dad couldn’t wake me up. The second time round, he pulled my toe

    Dad and I were boiling in the house because of the UK heatwave. So we decided to camp out and sleep in our garden instead. Before we went to bed, while playing catch, we could hear the swifts swoop around our house in the orange evening light.

    Once it had cooled down, Dad said it was time for bed and tucked me up. At some point in the night, Dad heard something and he tried to wake me up. There was a vixen – a female fox – drinking from the pond, but I missed it. The next morning, Dad told me about the fox and I said, if it comes again, pull my toe.

    Continue reading...

  • In a much closer contest than previous years – when the tardigrade and the common earthworm won with popular landslides – the winner of the 2026 Guardian Invertebrate of the year has been decided.

    The competition was launched three years ago to celebrate overlooked and often derided invertebrates, which number at least 1.7m species – about 97% of all animals – with probably millions more still to be discovered and described.

    Watch presenter and naturalist Chris Packham run down the top three to reveal the winner.

    Continue reading...

  • The state’s bird emblem is an indicator species for H5N1, with high visibility populations and low survival rates. Experts are warning of ‘significant mortality’

    When the black swans start dying, Western Australians will know that bird flu has truly arrived.

    The birds are an “indicator species” because once they are infected with the H5N1 virus they are more likely to die than survive, according to the University of Queensland virologist Kirsty Short.

    Continue reading...

  • Beach patrols report hundreds of stings a day as warmer waters and drought create favorable conditions for jellyfish

    An unusually high number of jellyfish are crowding Delaware’s beaches this summer amid climate change and other environmental factors – keeping some beachgoers out of the ocean and stinging lifeguards as well as bathers.

    Beach safety patrols in the state have reported hundreds of daily stings as the jellyfish have increased with intensifying environmental factors, including warmer waters, hot and dry conditions, and water circulation favorable to the invertebrates.

    Continue reading...

  • Many Australians now have the option to work from home. But is it better or worse for the environment?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at [email protected]

    The normalisation of working from home and flexible work has been one of the Covid-19 pandemic’s few positive legacies.

    Today more than a third of Australians – and most managers and professionals – spend at least some of their working lives out of the office, according to the Australian Bureau of Statistics.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com