Pesticidi: Odobreni UNESCO-m?

Hvar se s pravom ponosi svojom baštinom, koju prepoznaje i UNESCO, ali brine li se o njoj i čuva je se na pravi način?

Herbicidi u starogradskom polju, ožujak 2016. Herbicidi u starogradskom polju, ožujak 2016. Vivian Grisogono

Hvar je na UNESCO-voj listi zapisan čak nekoliko puta, uključujući Procesiju na Veliki Četvrtak “Za Križen” (Reprezentativna Lista Nematerijalne Kulturne Baštine Čovječanstva), kao i tradiciju izrade čipke od AgaveMediteranske Prehrane, plus Starogradsko Polje (lat. Ager, grčki Hora), koje se nalazi na listi svjetske baštine. Ulažu se veliki napori za očuvanje kulturnog integriteta ovih cijenjenih povijesnih dobara. Ipak, postoje određene prepreke, koje još nisu u potpunosti prepoznate, i koje bi mogle potkopati značaj Starogradskog Polja i Mediteranske Prehrane.

Sagrađeno za obiteljsku uporabu i skladištenje alata

U tijeku je rasprava o zgradama sagrađenim u Starogradskom Polju. Uglavnom, radi se o modernim skloništima za ljude, koji rade u poljima i za njihov alat. Mnoge su sagrađene u kamenu, u skladu s okolnim krajolikom. Postoje i neke jako lijepo obnovljene kamene kučice, koje datiraju unatrag nekoliko desetljeća, čak stoljeća. Ima i nekoliko jednostavnih koliba, primjerenih njihovoj praktičnoj svrsi, iako nisu baš osobito atraktivne. Postoje i zgrade za eko-turizam, obično lijepo napravljene male kamene kučice namijenjene kao zaklon od sunca, gdje posjetitelji mogu uživati u dalmatinskoj kuhinji (kao dio mediteranske prehrane) u finom prirodnom okruženju. Postoji vrlo mali broj ambicioznih stvarnih kuća, obično jako fine kamene konstrukcije, zamišljene kao vikendice i kuće za odmor za njihove vlasnike, i povremeno namijenjene kao objekte ruralnog turizma za goste, koji žele biti okruženi prirodom. Sve zgrade su, naravno ovisne o bunaru i kišnici za opskrbu vodom.

Dio državnih institucija, osobito onih, koje se nalaze u Zagrebu smatra, da bi sve ove zgrade u Starogardskom Polju trebalo srušiti. Lokalno stanovništvo i vlasti pretežno smatraju, da bi zgradama, ili velikoj većini zgrada trebalo biti dozvoljeno da ostanu u Starogradskom Polju. Uostalom, neke od njih su bile sagrađene u vrijeme kada je njihova gradnja odobrena od strane lokalnih vlasti, čak i ako to nije bilo potvrđeno pismeno. Logično, zgrade u Starogradskom Polju su postojale i za vrijeme Grka i kasnije Rimljana. Životinje i ljudi su trebali sklonište od vremenskih neprilika, bila ona jako sunce, ili oštar vjetar i kiša. Tu je i problem sa devastacijom okoliša, do koje bi došlo kroz rušenje svih ovih zgrada. Iako su većinom zgrade malih dimenzija, ukupna količina otpada od rušenja bi bila od značajnog utjecaja.

Pravi Problem

Dok traje rasprava o zgradama u Starogradskom Polju, vrlo malo pažnje se posvećuje mnogo većem problemu: devastaciji okoliša kroz nemilosrdnu upotrebu kemijskih pesticide.

Herbicidi u vinogradu u Starogradskom polju, slikano u siječnju. Foto: Vivian Grisogono

UNESCO-v opis Starogradskog polja navodi: “Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru je kulturni krajolik, koji je ostao praktički netaknut otkako su ga kolonizirali jonski Grci s Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Izvorna poljoprivredna aktivnost ove plodne ravnice, pretežno fokusirana na vinovu lozu i masline, se zadržala od grčkih vremena do danas. Ovo mjesto je također prirodni rezervat“. Za Mediteransku Prehranu, opis pokriva širok raspon: „Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i običaja u vezi usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, očuvanja, obradu, kuhanja a posebice razmjene i konzumacije hrane.”

Herbicidi pored maslina u Starogradskom polju, travanj 2015. Foto: Vivian Grisogono

Herbicidi i insekticidi su redovito korišteni mnogim poljoprivrednicima na Starogradskom Polju, obično dva puta godišnje a ponekad i češće. Postoji tragičan nedostatak svijesti o posljedicama: pesticidi ne djeluju onako kako ljudi misle da djeluju, a ujedno mogu uzrokovati veliku štetu na mnogo različitih načina. Postoji masa poražavajućih dokaza o štetnosti povezanih sa korištenjem herbicida na bazi glifosata, ali zadrti korisnici to odlučno ignoriraju. Mnogi misle, da je uporaba pesticide 'normalna', čak i 'neophodna'. Posljedice herbicida postaju svake godine sve više vidljivi. Čak se pojavljuju u promotivnim materijalima, vjerojatno nenamjerno.

Brošura, koja pokazuje rašireno korištenje herbicida na poljima u blizini Staroga Grada

Divlje zelje i šparoge, svježe ubrane sa sela su osnova tradicionalne Hvarske verzije Mediteranske Prehrane. U današnje vrijeme morate biti oprezni gdje idete u berbu kako se ne bi otrovali ostacima kemijskih herbicida. Masline i maslinovo ulje su također osnove Mediteranske Prehrane. No, i oni gube svoje zdravstvene beneficije ako su zagađene kemijskim herbicidima i insekticidima.

Herbicidi oko loza: otrov prodire i ostaje! Foto: Vivian Grisogono

U video snimci u nastavku može se na pojedinim dijelovima vidjeti zemlja kontaminirana herbicidima, posebno na putu između vinograda, koji je prikazan u 2. minuti i 42. sekundi. Takvo uništavanje tla i okoliša je ekološka katastrofa. Suprotno uobičajenim vjerovanjima, herbicidi se šire kroz zrak kada su prskani, kroz tlo i kroz podzemne vode, od kojih je ih puno njih na Hvaru. Također, herbicidi ostaju u tlu i prodiru u sve biljke, s kojima su u kontaktu. Zato je glifosat, trenutno najkorišteniji sastojak herbicida na ovom planetu moguće pronaći u životinjskom i ljudskom prehrambenom lancu.

Kemijskim pesticidima nema mjesta u Hvarskim tradicionalnim i povijesnim dobrima. Raširena upotreba kemijskih pesticida u Starogradskom Polju (kao i na cijelom otoku Hvaru), sigurno potkopava temelj za uvrštavanje na UNESCO-vu listu. To vrijedi i za hvarsko uključivanje u Mediteransku Prehranu. Prava baština otoka leži u organskoj poljoprivredi. To je to, što ljudi očekuju, kada dođu na mjesto, koje je postavljeno na međunarodnu kartu kao cijenjena baština. Ona nekolicina organskih poljoprivrednika na Starogradskom Polju pokazuje pravi put: može se! Korisnici kemijskih pesticida se trebaju opametiti i slijediti taj primjer. Vlasti odgovorne za hvarski okoliš i baštinu bi trebale poticati ekološku poljoprivredu na bilo koji mogući način. Tek tada će Hvarsko Starogradsko Polje i Mediteranska Prehrana opet zaista zasluživati svoje mjesto na UNESCO-voj listi.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2016

Prijevod: Ivana Župan

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Pesticidi: Odobreni UNESCO-m?

Novosti: Ekologija.hr

  • Exclusive: Environment Agency is considering whether to prosecute Huntsman Polyurethanes over emissions of carcinogenic benzene

    A plastic manufacturer in the north of England is facing potential legal action over emissions of benzene, a carcinogenic chemical with no safe level, the Guardian can reveal.

    The Environment Agency (EA) is considering taking legal action against Huntsman Polyurethanes in Teesside for a potential breach of licence, which is a criminal offence.

    Continue reading...

  • Just in case you hadn’t already realised how extraordinary the gigantic group of creatures known as invertebrates are, we’ve gathered together five facts that made our brains hurt (plus one more, because we couldn’t choose). Tell us your favourite extraordinary fact in the comments below

    Did you know that the mantis shrimp can accelerate to strike its prey faster than a .22 calibre bullet. They can smash shells, and even crack aquarium glass with the power of the strike. “These impressive animals are armed with one hammer-like dactyl club on each side of its body. These clubs store energy in elastic, spring-like structures, which are held in place by latch-like tendons. When the latch is released, the stored energy, too, is released – propelling the club forward with explosive force,” says Nane Steinhoff.

    Continue reading...

  • Britain exported 139,000 tonnes of rubbish to Turkey last year, leaving smallholders and poor districts of Adana to cope with the debris, microplastics and toxic smoke

    Plastic debris clings to the reeds in a waterway metres from where Ayhan*, a farmer in Adana, southern Turkey, is harvesting aubergines. “We get pollution from all sides here,” he says, referring to the plastic recycling zone upstream, as well as a nearby textile plant that he suspects is making the water acidic. “The plastics are all there, by the bank, and the fumes come this way.”

    Between May 2021 and July 2024, 13 British companies sent 545 shipments of household and supermarket plastic waste, totalling 52,000 tonnes, to the Kemal Deniz recycling zone, under a mile from Ayhan’s aubergine fields, according to data analysed for the Guardian by the Environmental Investigation Agency (EIA), an international NGO.

    Continue reading...

  • England and Wales provisionally record driest July in nearly 200 years, Met Office says

    July 2026 was the driest month in southern England since records began nearly 200 years ago, the Met Office has said.

    England and Wales also provisionally recorded their driest July since records began in 1836. Wales had its joint warmest July on record for mean temperature, and England recorded its second warmest July.

    Continue reading...

  • Most of the zoo’s 16 lions have struggled to cope with high humidity this summer

    Three lions from a Tokyo zoo have died from suspected heatstroke and others are undergoing treatment, a spokesperson said on Tuesday, as the big cats struggle in Japan’s high levels of humidity.

    Japan sweltered through its hottest summer on record last year and parts of the country have hit 40C in recent weeks, qualifying for the new “cruelly hot day” designation.

    Continue reading...

  • NatureScot refuses licence for hunt on Hebridean island of Sula Sgeir in which up to 2,000 seabirds are killed

    A controversial Scottish seabird hunt will not go ahead for the first time in 400 years, in what campaigners have called a “victory for common sense”.

    In the annual guga hunt, up to 2,000 gannet chicks are killed over a 10-day period on the uninhabited Hebridean island of Sula Sgeir, 40 miles north of Lewis and Harris.

    Continue reading...

  • The UK and Europe have been facing extreme heatwaves – Greenpeace recorded temperatures of up to 53C at one London playground in recent weeks. It’s clear our cities are not equipped to deal with the soaring temperatures brought by the climate crisis. With the ‘Super El Niño’ on its way, next year is forecast to get even hotter. But is anyone really doing anything about it? The Guardian’s deputy opinion editor Kirsty Major goes in search of playgrounds that are adapting to our new reality

    Continue reading...

  • British cheesemakers have struggled to find a use for the 95,000 tonnes of salty whey they produce every year. But researchers may have come up with a solution

    Name: Whey.

    Age: As old as milk.

    Continue reading...

  • From Europe’s deadly heat to floods in Asia, it’s been a terrifying summer. Environment writers Jonathan Watts and Ajit Niranjan answered Reddit users’ questions about their work – and their sources of hope

    Extreme weather supercharged by the climate crisis is fuelling an explosive wildfire season in Europe and extreme rainfall across Asia this summer.

    Global heating made hot, dry and windy weather stoking wildfires at least 20 times more likely in Spain and twice as likely in France. EU officials have said wildfires could still be burning until early November in what threatens to be a record-breaking year for the area of land burned.

    Continue reading...

  • This detritivore – known by a range of colourful names – feeds on rotting plant matter and can withstand toxic pollution

    Chucky pig. Slater. Monkey pea. Roly-poly. Boat-builder. Butchy boy. Cheeselog. Hobbling Andrew. Wood pig. If there were a prize for the range and joyfulness of a creature’s English-language names, the humble woodlouse would undoubtedly triumph over its million-plus invertebrate rivals.

    Over centuries of easy cohabitation with humans, it has acquired more than 300 regional names in Britain alone, and many more in other languages (such as Gwrach y Coed, “witch of the wood”, in Welsh).

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com