Žurno potreban sustav za spašavanje životinja

Objavljeno u Životinje

Zakon o zaštiti životinja relativno je nov (datira iz 2006.). Baziran je na EU direktivama iz 1983., koje su do današnjeg dana doživjele nekoliko izmjena. Hrvatski zakon je ažuriran 2013. godine. Kad su zastupnici raspravljali i usvojili završni tekst Zakona u veljači 2013., jasno su preporučili da se javna svijest o zaštiti životinja treba podići. Zakon je opet ažuriran 2019. godine, te se kao većina hrvatskih zakona redovito revidiran.

Zastupnik Laburista Branko Vukšić napomenuo je kako mijenjanje Zakona u skladu s europskim direktivama nije dovoljna garancija da dosadašnje prakse neće ostati „balkanske“. Definirao je isti Zakon o zaštiti životinja kao „najgaženiji u Hrvatskoj“. U zemlji u kojoj mnogo kršenja različitih zakona izmiče kontroli institucija, to je zaista zabrinjavajuće. Nažalost, izjava gospodina Vukšića nije bila retorička smicalica, već istina.

Zakoni i pomoć za životinje u nevolji

Organizacije za zaštitu životinja, kao što su registrirane udruge Noina Arka i Zaklada za zaštitu životinja Split uvelike se oslanjaju na javnu financijsku podršku, ali iznos koji im je dostupan nije usporediv s ostalim europskim zemljama. Što se kućnih ljubimaca tiče, postoji mnogo regulacija koje propisuju kako se o životinjama treba brinuti (Pravilno držanje životinja, od 2019. godine, članak 51 Zakon o zaštiti životinja «Narodne novine» br. 102/17, 32/19.), Međutim, osiguravanje dobrobiti životinja se sramotno zanemaruje. Ukoliko se netko prema životinjama ponaša neprilično, imate pravo nazvati inspekciju koja bi trebala izviditi situaciju i poduzeti mjere koje smatraju primjerenima s obzirom na važeće zakone. Na Hvar inspektori dolaze iz Splita. Psi se mogu oduzeti vlasnicima ili uspavati. Vlasnike se može kazneno goniti. Međutim, malo se koga kazneno gonilo, a još manje se njih osudilo. Na splitskom Općinskom sudu, na primjer, dvadeset slučajeva okrutnosti prema životinjama koji su prijavljeni od 2006. do 2013. su okarakterizirani neosnovanima. Društva za zaštitu životinja u Splitu su opravdano zabrinuta, da ne kažem preneražena. Postoji nada da je Zakon postrožen u siječnju 2013. s uvođenjem jednogodišnjih zatvorskih kazni za one koje se osudi za okrutnost prema životinjama, te da će tužiteljstva biti bolje pripremljena, a osude za prijestupnike strože.

Veliki problem je manjak prikladnih skloništa za životinje. Ima ih premalo po Hrvatskoj i mnoga imaju poteškoće u stvaranju uvjeta sukladnih sa Zakonom. Neko vrijeme postojala su dva skloništa u Splitu koja su opsluživala šire područje i koja su bila najbliža Hvaru. Oba su zatvorili inspektori 2011. godine, usprkos protestima ljubitelja životinja. Životinje u skloništima premještene su u Šibenik, što je sad najbliže sklonište Hvaru. Bilo koja životinja koja ne bi našla dom u 60 dana bila bi uspavana. Dr. Zdenka Filipović je veterinarski kirurg u Splitu koja je vodila jedno od dva skolništa koja su zatvorena. Po zatvaranju, nastavila je pomagati tražeći domove za neželjene životinje te je osnovala Zakladu za zaštitu životinja Split s ciljem otvaranja novog skloništa s „Ne-ubij“ motom koji bi osigurao da se životinje ne uspavljuju dok ne nađu dom ili umru prirodnom smrću. Bilo bi prvo svoje vrste u Hrvatskoj. Gradnja doma u Kaštel Sućurcu odmah do Splita počela je 2013., ali se otvaranje odgodilo kad je inspektor odbio izdati nužnu dozvolu za korištenje na temelju činjenice da različiti dijelovi zgrade ne zadovoljavaju zakonske norme.

Kako sad stvari stoje, životinjska skloništa u Hrvatskoj suočena su s različitim problemima:

  1. ima ih premalo
  2. pretrpana su s neželjenim životinjama
  3. čno ne mogu pružiti zadovoljavajuće uvjete za spašene životinje
  4. ako ne zadovolje zakonske standarde i uvjete, zatvaraju se.

Naravno, potpuno je ispravno da inspektori zatvaraju centre koji ne zadovoljavaju minimalne standarde za brigu o životinjama. No ovo za životinje u većini slučajeva znači smrt. Potrebno je više podrške za postojeće centre kako bi pružali sve što Zakon propisuje. I hitno nam je potreban nacionalni pokret kako bi se osnovali prikladna životinjska skloništa diljem Hrvatske.

Zaklada Bestie: napokon veliki uspjeh

Nakon početnih odgoda, Zaklada za zaštitu životinja Split osnovala je u Kaštel Sućurcu nedaleko od Splita ustanovu za spašavanje životinja, sada nazvanu Sklonište za životinje Bestie, koja funkcionira po najvišim standardima. Unatoč poteškoćama u suočavanju s prevelikom potražnjom, spašeni psi dobivaju najbolju moguću skrb, ne samo medicinske potrepštine, hranu, vodu i sklonište, već i socijalizaciju, šetnje, ljetna kupanja i osnovnu obuku. Program osigurava dobro poznavanje potreba i osobnosti pasa, što im pomaže da pronađu prave vlasnike. Sklonište također prima ograničeni broj mačaka. Volonteri su bitni u pomaganju posvećenom osoblju u upravljanju centrom, a Bestie postiže visoku razinu komunikacije s lokalnim školama i međunarodnim organizacijama kako bi pobudio stalni interes i podršku ljubitelja životinja, bilo da žive ili prolaze kroz to područje.

Situacija na Hvaru

Neželjene životinje na Hvaru mogu lutati ili biti ubijene. Vlasnik na Hvaru koji želi napustiti životinju očigledno neće potrošiti vrijeme i novac na odlazak u sklonište u Šibenik. Štenci i mačići obično se ostavljaju blizu kampova i kuća za odmor tijekom turističke sezone ili ispred škola tijekom ostatka godine. Neki od njih nađu domove i prežive.

Sara je napuštena zajedno s nekoliko braće i sestara negdje u brdima iznad Jelse. Vjerojatno se radilo o okotu neželjenih štenaca. Lutali su po selima nekoliko dana prije nego što je većina njih pronašla domove. Sara, njemački ovčar, narasla je iz male nakupine dlake u dobru, sretnu životinju. Nekoliko godina poslije, ona živi malo na Hvaru, malo na Sardiniji.

Billy je napušten u selu Pitve u srpnju 2009. Pokušao se sprijateljiti s nekim gostima, koji su ga hranili nekoliko dana. Ipak, s obzirom da je bio mladi pas (star manje od godinu dana), volio se igrati s cipelama i drugim osobnim stvarima pa je ljudima brzo dosadio. Vjerovatno je bio dio obitelji s malom djecom te je možda odbačen jer je previše narastao ili je bio skup za hraniti ili je bio destruktivan u kući (zbog nedostatka pravilnog dresiranja). Bio je nevjerojatno brižan pas koji je žudio za ljudskom pažnjom. Pronašao je dobar dom u Zavali, ali ga novi vlasnik nije mogao kontrolirati kad bi bio izvan kuće. Srećom, tijekom sezone njemački su se turisti zaljubili u Billy-ja te je on sretan otišao u novi dom u Njemačkoj s velikim vrtom i okućnicom za igranje.

Mačke se napušta češće od pasa. Mačić Nana pronađena je s bratom i sestrom blizu groblja u Hvaru od strane talijanskih ljubitelja životinja, Marine i Riharda u srpnju 2012. Donijeli su ih u Pitve, otkrivši u prijašnjem posjetu da su neki od mještana ljubitelji životinja. Njih troje su se ubrzo prilagodili na novi okoliš te su odlučili da je najsigurnije mjesto za boravak, izuzev perioda hranjenja, unutrašnjost suhozida.

To je ostao njihov dom dok nisu narasli te otkrili nove prilike za hranjenje. Kad su bile dovoljno stare, Nana i njezina sestra su sterilizirane. Svo troje su doživjeli odraslu dob, ali je, nažalost, Nanin brat netragom nestao, a sestru je ubio bezobzirni vozač koji je kroz selo vozio prebrzo. Nana je također bila nestala tijekom sezone, stvarajući bojazan da je umrla, ali se ponovno pojavila nakon sezone te je vjerojatno iskoristila dobrodušnost nekih posjetitelja kako bi se hranila bolje, kao što to mačke obično i čine.

Pojedinci na Hvaru koji vole životinje čine koliko je god moguće kako bi pomogli beskućnicima i lutalicama. Očigledno postoji hitna potreba da se realizira sustav brige za njih te pronalaska domova. Hvar ne može riješiti ovaj problem samostalno. Efikasan sustav pomoći životinjama mora se uspostaviti na nacionalnoj razini. Ovaj proces trebao bi krenuti s vrha, tako da središnja vlast potakne i ohrabri podršku koje mogu pružiti lokalne zajednice.

© Vivian Grisogono 2013, tekst ažuriran u veljači 2024. godine

Prevodio: Bartul Mimica i dr.

Nalazite se ovdje: Home info Životinje Žurno potreban sustav za spašavanje životinja

Novosti: Ekologija.hr

  • Environment Agency assessments find just 14.3% of country’s surface waters in good ecological status

    Every single English water body is polluted with toxic chemicals, new government data shows, while just 14.3% of surface waters achieved good ecological status.

    Each of the country’s rivers, lakes and estuaries was assessed by the Environment Agency as part of a six-yearly evaluation of England’s water quality. The EA checked for a range of toxic chemicals, from Pfas – or “forever chemicals” – to microplastics. Waters were also checked against a range of standards covering wildlife, water quality and physical habitat.

    Continue reading...

  • The beady-eyed, Pokémon-like leaf sheep is far more ingenious than us land mammals

    A neon green punk sheep that lives underwater. A solar-powered slug that can perform photosynthesis. If you are seeking beauty, brains and a wonderfully innovative lifestyle, then vote leaf sheep.

    The leaf or sea sheep, Costasiella kuroshimae, is a sea slug about the size of a grain of rice. Like a sheep, it grazes on green stuff – certain species of algae, which it finds in tropical waters around Japan, Indonesia and the Philippines. But its sheepy nickname does it a disservice because it is far more ingenious than us land mammals.

    Continue reading...

  • As NHS told to prepare for extreme weather, strain also felt in other areas including transport and farming

    The NHS has been told it must become more resilient to increasingly frequent heatwaves supercharged by the climate crisis, as the UK government puts adaptation to extreme heat high on its agenda. But what other public services are already feeling the strain?

    Continue reading...

  • UN forecasters warn of worsening conditions in 45 countries currently experiencing severe food insecurity

    About 50 million people are likely to be pushed into acute hunger before the end of next year by the rapidly developing El Niño weather system, according to forecasting.

    This is in addition to the hundreds of millions of people already facing dangerous levels of hunger, owing to years of drought in parts of Africa and pressure on food prices from the war in Iran.

    Continue reading...

  • South Devon: On holiday in deeply familiar places, we swim fully clothed, snack on overhanging cherries and see the fallen Teignmouth pier

    The West Country unrolls down the M4, then M5, under the kind of vintage-yellow hue produced by 35mm camera film where the light’s leaked in. Many fields have been harvested as early as we’ve ever witnessed on this deeply familiar route. Burnt black patches remind us just how flammable the countryside is.

    We are exploring places we’ve only passed through before, via a farm-stay in a shepherd’s hut at West Town Farm, Ide. Our parking instructions urge us to allow the farmer to pass in her tractor. The gender reveal is so refreshing I want to cheer. Tenant Kate Sharp farms Hereford-cross beef cattle, Devon closewool and Exmoor horn sheep, as well as some lively Oxford sandy and black pigs, red as the Devon soil itself.

    Continue reading...

  • Changing paved areas to grass and planting trees can reduce urban heat island effect by as much as 1C, study shows

    Add together all the UK’s household gardens and they cover an area three times larger than all the country’s nature reserves combined. But as the demand for car parking increases, many front gardens are being paved over, with research showing that this loss of green is adding to the urban heat island effect, particularly at night.

    In 2005, about 7.5% of the UK’s front gardens were paved; by 2025 that had risen to 55%, according to Royal Horticultural Society estimates. Those hard surfaces absorb heat during the day and then slowly release the heat overnight. By contrast, leafy green gardens release moisture into the atmosphere, which helps to cool the air as the water evaporates.

    Continue reading...

  • Iran conflict windfall over three months reignites calls for companies ‘cashing in on human misery’ to pay for environmental damage

    Eight of the biggest oil companies amassed profits of more than $90bn (£67bn) in just three months as the Iran conflict sent energy prices soaring and the emissions-fuelled climate crisis caused deadly heatwaves.

    The windfall war profits have reignited calls for oil and gas supermajors such as Saudi Aramco and BP to pay for the environmental damage caused by “cashing in on human misery” and fund a rapid transition to renewable energy.

    Continue reading...

  • Plans involve dredging and expanding the docks to allow larger cruise ships to visit with up to 200,000 passengers annually

    Janavi Kramer had just enjoyed a swim with friends and was sitting on a bench taking in a wonderful Cornish view – headlands plunging into deep water, bobbing boats, a bustling harbour town.

    “We’re lucky to have this space,” said Kramer, who is an artist and scientific illustrator. “We use it for work, recreation and pleasure and it’s so scary to think that this could all be harmed. I worry about what we may be living with soon and what we’ll be leaving for future generations.”

    Continue reading...

  • With less than a third of cycling journeys taken by women, Colombia’s capital, Bogotá, is installing bike lanes, teaching cycling and making sure ‘stereotypes are left behind’

    Eliana González has a busy morning ahead of her, dropping off her son at school and picking up groceries. Her trusted vehicle to get around in Bogotá is a colourful cargo bike, adapted to carry her two children and occasionally her dog.

    “For me, my cargo bike is a way to carry my children safely and comfortably without polluting the environment,” she says.

    Continue reading...

  • This week, we launched our third annual vote to honour nature’s unsung heroes. The Guardian’s natural history writer – and woodlouse fanboy – Patrick Barkham answered your questions

    Narethosyne asks: It’s often said that insects will outlast humanity, as they’ve managed to survive in some very inhospitable environments for millions of years. Do you think that human stupidity might actually be able to kill even the hardiest of insects off if we don’t take better care of our planet?

    Patrick:

    I agree we need to take much better care of the planet. However the more I learn of other invertebrate life (and I don’t know much), the more I believe that other species will survive whatever toxic horrors we unleash upon the planet. It seems more likely that we will become extinct before many other species.

    We are such a strange species, so capable of goodness and so easily moved to argument and greed, but I still think we can learn to think and act for the long-term. There is a big awakening of eco-consciousness in the global north and perhaps we can belatedly re-learn the wisdom of many indigenous peoples who have lived in better balance with their fellow species.

    Thanks Sprockertime, I love your question. The answer is yes!

    I’ve done all kinds of fancy things for wildlife in my garden (filling in a “sunken garden” with five tonnes of chalk raised a few eyebrows in my neighbourhood) and I salute everyone who has erected bird boxes and bug hotels.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com