Žurno potreban sustav za spašavanje životinja

Objavljeno u Životinje

Zakon o zaštiti životinja relativno je nov (datira iz 2006.). Baziran je na EU direktivama iz 1983., koje su do današnjeg dana doživjele nekoliko izmjena. Hrvatski zakon je ažuriran 2013. godine. Kad su zastupnici raspravljali i usvojili završni tekst Zakona u veljači 2013., jasno su preporučili da se javna svijest o zaštiti životinja treba podići. Zakon je opet ažuriran 2019. godine, te se kao većina hrvatskih zakona redovito revidiran.

Zastupnik Laburista Branko Vukšić napomenuo je kako mijenjanje Zakona u skladu s europskim direktivama nije dovoljna garancija da dosadašnje prakse neće ostati „balkanske“. Definirao je isti Zakon o zaštiti životinja kao „najgaženiji u Hrvatskoj“. U zemlji u kojoj mnogo kršenja različitih zakona izmiče kontroli institucija, to je zaista zabrinjavajuće. Nažalost, izjava gospodina Vukšića nije bila retorička smicalica, već istina.

Zakoni i pomoć za životinje u nevolji

Organizacije za zaštitu životinja, kao što su registrirane udruge Noina Arka i Zaklada za zaštitu životinja Split uvelike se oslanjaju na javnu financijsku podršku, ali iznos koji im je dostupan nije usporediv s ostalim europskim zemljama. Što se kućnih ljubimaca tiče, postoji mnogo regulacija koje propisuju kako se o životinjama treba brinuti (Pravilno držanje životinja, od 2019. godine, članak 51 Zakon o zaštiti životinja «Narodne novine» br. 102/17, 32/19.), Međutim, osiguravanje dobrobiti životinja se sramotno zanemaruje. Ukoliko se netko prema životinjama ponaša neprilično, imate pravo nazvati inspekciju koja bi trebala izviditi situaciju i poduzeti mjere koje smatraju primjerenima s obzirom na važeće zakone. Na Hvar inspektori dolaze iz Splita. Psi se mogu oduzeti vlasnicima ili uspavati. Vlasnike se može kazneno goniti. Međutim, malo se koga kazneno gonilo, a još manje se njih osudilo. Na splitskom Općinskom sudu, na primjer, dvadeset slučajeva okrutnosti prema životinjama koji su prijavljeni od 2006. do 2013. su okarakterizirani neosnovanima. Društva za zaštitu životinja u Splitu su opravdano zabrinuta, da ne kažem preneražena. Postoji nada da je Zakon postrožen u siječnju 2013. s uvođenjem jednogodišnjih zatvorskih kazni za one koje se osudi za okrutnost prema životinjama, te da će tužiteljstva biti bolje pripremljena, a osude za prijestupnike strože.

Veliki problem je manjak prikladnih skloništa za životinje. Ima ih premalo po Hrvatskoj i mnoga imaju poteškoće u stvaranju uvjeta sukladnih sa Zakonom. Neko vrijeme postojala su dva skloništa u Splitu koja su opsluživala šire područje i koja su bila najbliža Hvaru. Oba su zatvorili inspektori 2011. godine, usprkos protestima ljubitelja životinja. Životinje u skloništima premještene su u Šibenik, što je sad najbliže sklonište Hvaru. Bilo koja životinja koja ne bi našla dom u 60 dana bila bi uspavana. Dr. Zdenka Filipović je veterinarski kirurg u Splitu koja je vodila jedno od dva skolništa koja su zatvorena. Po zatvaranju, nastavila je pomagati tražeći domove za neželjene životinje te je osnovala Zakladu za zaštitu životinja Split s ciljem otvaranja novog skloništa s „Ne-ubij“ motom koji bi osigurao da se životinje ne uspavljuju dok ne nađu dom ili umru prirodnom smrću. Bilo bi prvo svoje vrste u Hrvatskoj. Gradnja doma u Kaštel Sućurcu odmah do Splita počela je 2013., ali se otvaranje odgodilo kad je inspektor odbio izdati nužnu dozvolu za korištenje na temelju činjenice da različiti dijelovi zgrade ne zadovoljavaju zakonske norme.

Kako sad stvari stoje, životinjska skloništa u Hrvatskoj suočena su s različitim problemima:

  1. ima ih premalo
  2. pretrpana su s neželjenim životinjama
  3. čno ne mogu pružiti zadovoljavajuće uvjete za spašene životinje
  4. ako ne zadovolje zakonske standarde i uvjete, zatvaraju se.

Naravno, potpuno je ispravno da inspektori zatvaraju centre koji ne zadovoljavaju minimalne standarde za brigu o životinjama. No ovo za životinje u većini slučajeva znači smrt. Potrebno je više podrške za postojeće centre kako bi pružali sve što Zakon propisuje. I hitno nam je potreban nacionalni pokret kako bi se osnovali prikladna životinjska skloništa diljem Hrvatske.

Zaklada Bestie: napokon veliki uspjeh

Nakon početnih odgoda, Zaklada za zaštitu životinja Split osnovala je u Kaštel Sućurcu nedaleko od Splita ustanovu za spašavanje životinja, sada nazvanu Sklonište za životinje Bestie, koja funkcionira po najvišim standardima. Unatoč poteškoćama u suočavanju s prevelikom potražnjom, spašeni psi dobivaju najbolju moguću skrb, ne samo medicinske potrepštine, hranu, vodu i sklonište, već i socijalizaciju, šetnje, ljetna kupanja i osnovnu obuku. Program osigurava dobro poznavanje potreba i osobnosti pasa, što im pomaže da pronađu prave vlasnike. Sklonište također prima ograničeni broj mačaka. Volonteri su bitni u pomaganju posvećenom osoblju u upravljanju centrom, a Bestie postiže visoku razinu komunikacije s lokalnim školama i međunarodnim organizacijama kako bi pobudio stalni interes i podršku ljubitelja životinja, bilo da žive ili prolaze kroz to područje.

Situacija na Hvaru

Neželjene životinje na Hvaru mogu lutati ili biti ubijene. Vlasnik na Hvaru koji želi napustiti životinju očigledno neće potrošiti vrijeme i novac na odlazak u sklonište u Šibenik. Štenci i mačići obično se ostavljaju blizu kampova i kuća za odmor tijekom turističke sezone ili ispred škola tijekom ostatka godine. Neki od njih nađu domove i prežive.

Sara je napuštena zajedno s nekoliko braće i sestara negdje u brdima iznad Jelse. Vjerojatno se radilo o okotu neželjenih štenaca. Lutali su po selima nekoliko dana prije nego što je većina njih pronašla domove. Sara, njemački ovčar, narasla je iz male nakupine dlake u dobru, sretnu životinju. Nekoliko godina poslije, ona živi malo na Hvaru, malo na Sardiniji.

Billy je napušten u selu Pitve u srpnju 2009. Pokušao se sprijateljiti s nekim gostima, koji su ga hranili nekoliko dana. Ipak, s obzirom da je bio mladi pas (star manje od godinu dana), volio se igrati s cipelama i drugim osobnim stvarima pa je ljudima brzo dosadio. Vjerovatno je bio dio obitelji s malom djecom te je možda odbačen jer je previše narastao ili je bio skup za hraniti ili je bio destruktivan u kući (zbog nedostatka pravilnog dresiranja). Bio je nevjerojatno brižan pas koji je žudio za ljudskom pažnjom. Pronašao je dobar dom u Zavali, ali ga novi vlasnik nije mogao kontrolirati kad bi bio izvan kuće. Srećom, tijekom sezone njemački su se turisti zaljubili u Billy-ja te je on sretan otišao u novi dom u Njemačkoj s velikim vrtom i okućnicom za igranje.

Mačke se napušta češće od pasa. Mačić Nana pronađena je s bratom i sestrom blizu groblja u Hvaru od strane talijanskih ljubitelja životinja, Marine i Riharda u srpnju 2012. Donijeli su ih u Pitve, otkrivši u prijašnjem posjetu da su neki od mještana ljubitelji životinja. Njih troje su se ubrzo prilagodili na novi okoliš te su odlučili da je najsigurnije mjesto za boravak, izuzev perioda hranjenja, unutrašnjost suhozida.

To je ostao njihov dom dok nisu narasli te otkrili nove prilike za hranjenje. Kad su bile dovoljno stare, Nana i njezina sestra su sterilizirane. Svo troje su doživjeli odraslu dob, ali je, nažalost, Nanin brat netragom nestao, a sestru je ubio bezobzirni vozač koji je kroz selo vozio prebrzo. Nana je također bila nestala tijekom sezone, stvarajući bojazan da je umrla, ali se ponovno pojavila nakon sezone te je vjerojatno iskoristila dobrodušnost nekih posjetitelja kako bi se hranila bolje, kao što to mačke obično i čine.

Pojedinci na Hvaru koji vole životinje čine koliko je god moguće kako bi pomogli beskućnicima i lutalicama. Očigledno postoji hitna potreba da se realizira sustav brige za njih te pronalaska domova. Hvar ne može riješiti ovaj problem samostalno. Efikasan sustav pomoći životinjama mora se uspostaviti na nacionalnoj razini. Ovaj proces trebao bi krenuti s vrha, tako da središnja vlast potakne i ohrabri podršku koje mogu pružiti lokalne zajednice.

© Vivian Grisogono 2013, tekst ažuriran u veljači 2024. godine

Prevodio: Bartul Mimica i dr.

Nalazite se ovdje: Home info Životinje Žurno potreban sustav za spašavanje životinja

Novosti: Ekologija.hr

  • Council leaders say crumbling infrastructure and lack of water are jeopardising government’s plans for new homes

    The government’s housebuilding agenda is hitting the stark reality of a lack of water and crumbling infrastructure across the east and south-east of England.

    Half the country was declared to be in serious drought this week, for the second consecutive year, with the Environment Agency warning of dire consequences for the economy, environment and wildlife.

    Continue reading...

  • Farms and rooftop panels contribute 14.4% to the grid – and figures reveal a surge in new installations

    Solar energy supplied more power to Great Britain’s grid in July than in any previous month as households turned to rooftop panels to cut their energy bills.

    Solar farms and rooftop panels provided 14.4% of the country’s electricity after some parts of the UK recorded almost twice the average sunshine hours for the time of year.

    Continue reading...

  • Visible impact of warming climate is impossible to ignore across landscapes that have been starved of rainfall

    Half of England and the whole of Wales are officially in drought and July is set to be the driest month on record as extreme heat intensified by the climate crisis continues to grip the UK and Europe this summer.

    The announcements this week by England’s Environment Agency and Natural Resources Wales mark the third such event over the past five years, and come in the wake of four record-breaking heatwaves since May which have fuelled huge wildfires and left farmers, wildlife and protected habitats running out of water.

    Continue reading...

  • PM has long history of speaking out on realities of global heating but political opponents remain unnmoved

    Just over four years ago, Spain’s prime minister, Pedro Sánchez, visited a small town in the south-western region of Extremadura that had been affected by one of the wildfires devouring tens of thousands of hectares of land across the country.

    That summer’s blazes had left two people dead in the northern region of Castilla y León and another man there fatally burned after the excavator he was using to try to dig a firebreak to protect his town was swallowed up by the flames. A street-sweeper in Madrid had collapsed and died from heatstroke while on shift in soaring temperatures that summer. The paramedics who tried to save him noted that his body temperature was 41.6C (107F).

    Continue reading...

  • Alfred Drummond-Herdman’s extraordinary timelapses have been viewed by millions – and led him to identify new species

    Alfred Drummond-Herdman is possibly the only person in the UK who is sent animal faeces in the post out of goodwill. His bedroom in Edinburgh is full of the stuff: clothes have been removed from his wardrobe and cupboards, replaced with terrariums and plastic containers housing sections of cowpats, grouse droppings and rabbit pellets.

    “I have a very understanding housemate,” he says.

    Continue reading...

  • Heat and drought have affected shipping, power plants and tourism across eastern Europe – as well as unearthing some surprises

    Baking temperatures and drought across large swathes of central and eastern Europe have driven water levels on the Danube and Rhine rivers to record lows in some areas, hitting shipping, energy production and tourism hard.

    Extreme conditions aggravated by the climate emergency left Europe’s waterways from the Netherlands to the Black Sea parched, triggering compounding crises.

    Continue reading...

  • Emergency crews say situation remains ‘dynamic’ as more than 100 firefighters battle Dunwich Heath blaze

    A wildfire near Britain’s biggest nuclear power station has caused “total devastation” to one of the UK’s most important landscapes, as fire crews said the situation remained “dynamic”.

    More than 100 firefighters have been battling the blaze on Dunwich Heath, near Leiston, on the Suffolk coast since Wednesday evening. The fire service said on Friday afternoon the situation was stabilising but remained a “major incident” that was “dynamic and potentially changeable”.

    Continue reading...

  • Experts say new power to bypass conservation and planning regulations are incredibly broad and could let the state effectively fast-track any project it wants

    Matt Wood gives Neville a pat behind his ear – as if the one-tonne Droughtmaster bull were an oversized labrador puppy – while his wife, Caitlin, watches hundreds of pasture-fed hens scratch beneath old macadamia trees her dad planted.

    Their talk is of building their regenerative agricultural operation amid the rainforests at the top of Springbrook mountain: adding goats to control fireweed and maremma to protect their chooks from wedge-tailed eagles and letting wild trees grow.

    Continue reading...

  • In the 1990s, scientists in Australia began searching for the origins of a new disease showing up in places hundreds of kilometres apart. They discovered the origin: bats. And found a way to reduce the risk of bat disease spillovers

    The virus could have appeared in many places on the east coast, but it is a strange coincidence, in the light of later scientific discoveries, that it first became known in the Brisbane suburb of Hendra. The high school is named Aviation High, and the streets are bordered by the international airport and aerospace buildings to the east.

    Hendra today is a booming suburb just off the M1 motorway, but for much of the 20th century the neat rows of houses enjoyed pastoral space on the outskirts of the city. When the Eagle Farm racecourse was built, Hendra became the horse-racing hub of south-east Queensland. It was common to see horse floats parked out the front of the houses and trainers walking their horses down the streets before daybreak.

    Continue reading...

  • Volunteers painstakingly gather plastic pellets washing up on beaches after ship collision on 19 July

    ‘You’ve got a local community that really cares about the coastline,” said Alice Laverty, reflecting on the huge army of volunteers who had taken to crisis-hit beaches in north-east England with passion and only the most basic tools. “They’ve all got a dustpan, a brush, a bucket, a kitchen sieve.”

    On beaches from Cambois in Northumberland to Seaburn on Wearside, up to 2,000 dedicated volunteers have been painstakingly sifting through sand to find tiny, lentil-sized pellets of plastic.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com