Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • Last month in England was the driest July since records began almost two centuries ago. How concerned should we be?

    Half of England and all of Wales are officially in drought. But what does this mean and could the UK’s taps eventually run dry?

    Continue reading...

  • Also known as the tree lobster, this ultra-rare creature was inadvertently driven to the brink by European settlers

    When small species are left alone to evolve for centuries on small islands, they often become larger. Quietly, over thousands of years, Dryococelusaustralis grew to a great size on Lord Howe Island, in the Tasman Sea between Australia and New Zealand.

    But the peaceful life of the Lord Howe Island stick insect, an invertebrate of such gargantuan proportions that it is also fondly known as the tree lobster, was destroyed by European settlers. In 1918, a shipwreck brought black rats to the island. The flightless insects were once so common they were used by settlers as bait for fishing, but the rats wiped out the entire population on the island in just two years.

    Continue reading...

  • Slovakia reaches new high of 42C as authorities in Poland forced to shut down Kozienice and Połaniec power plants

    Temperature records have been broken in several countries across central and eastern Europe as the extreme weather that has caused wildfires and droughts across the continent continues.

    Countries including Slovakia, Austria and Hungary registered record temperatures. On Thursday, the Slovakian hydrometeorological agency said a new high of 42C (108F) had been reached in Dolné Plachtince.

    Continue reading...

  • Scientists say global blazes account for 10% of UK’s particle pollution – and climate crisis could make the problem worse

    Smoke rising above wildlife habitats, thousands of people evacuated and homes and livelihoods reduced to ashes – this is fast becoming the defining image of Britain and European summers.

    Dr Mark Parrington, a senior scientist at the Copernicus Atmosphere Monitoring Service, said: “Recent wildfires in south-western Europe produced large quantities of smoke, which caused significant degradation air quality across southern France and central regions of Spain.

    Continue reading...

  • Environment Agency assessments find just 14.3% of country’s surface waters in good ecological status

    Every single English water body is polluted with toxic chemicals, new government data shows, while just 14.3% of surface waters achieved good ecological status.

    Each of the country’s rivers, lakes and estuaries was assessed by the Environment Agency as part of a six-yearly evaluation of England’s water quality. The EA checked for a range of toxic chemicals, from Pfas – or “forever chemicals” – to microplastics. Waters were also checked against a range of standards covering wildlife, water quality and physical habitat.

    Continue reading...

  • Much of the continent is battling wildfires and drought during a summer of extreme heat

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • On my TikTok I find trash that’s blowing in the wind, and mimic its movements using what I have to hand

    I’ve always been interested in the concept of value and what is thought of as rubbish. When people throw things away, a perfectly good table, say, I think, “That’s still usable.” I’m a dancer and choreographer and hoard clothing – costumes from shows or pieces my mum has lent me. Sometimes, I’ll collect random things offered on Facebook.

    During the pandemic I was unable to perform but became hyper-aware of everyday movements around me. On daily walks in Los Angeles, where I live, I’d notice pieces of litter being blown about. I felt as if it was trying to get someone’s attention, but nobody was looking. I thought: “What if I start mimicking it? What if I used the trash as my choreographer?”

    Continue reading...

  • Forty years ago there were more than 22 sheep to every New Zealander, but wool prices and production declined with the uptake of synthetic alternatives

    John Hargreaves’ family has farmed sheep and beef in Kaiwaka, north of Auckland, for generations. In the 1960s they had 3,000 ewes but in the decades since, as the value of wool declined and shearing costs grew, his flock slowly decreased to just over 1,700.

    But now, for the first time in roughly six years, his wool is making money.

    Continue reading...

  • Plans involve dredging and expanding docks to allow larger cruise ships to visit with up to 200,000 passengers annually

    Janavi Kramer had just enjoyed a swim with friends and was sitting on a bench taking in a wonderful Cornish view – headlands plunging into deep water, bobbing boats, a bustling harbour town.

    “We’re lucky to have this space,” said Kramer, who is an artist and scientific illustrator. “We use it for work, recreation and pleasure and it’s so scary to think that this could all be harmed. I worry about what we may be living with soon and what we’ll be leaving for future generations.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com