Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • UN forecasters warn of worsening conditions in 45 countries currently experiencing severe food insecurity

    About 50 million people are likely to be pushed into acute hunger before the end of next year by the rapidly developing El Niño weather system, according to forecasting.

    This is in addition to the hundreds of millions of people already facing dangerous levels of hunger, owing to years of drought in parts of Africa and pressure on food prices from the war in Iran.

    Continue reading...

  • The beady-eyed, Pokémon-like leaf sheep is far more ingenious than us land mammals

    A neon green punk sheep that lives underwater. A solar-powered slug that can perform photosynthesis. If you are seeking beauty, brains and a wonderfully innovative lifestyle, then vote leaf sheep.

    The leaf or sea sheep, Costasiella kuroshimae, is a sea slug about the size of a grain of rice. Like a sheep, it grazes on green stuff – certain species of algae, which it finds in tropical waters around Japan, Indonesia and the Philippines. But its sheepy nickname does it a disservice because it is far more ingenious than us land mammals.

    Continue reading...

  • Iran conflict windfall over three months reignites calls for companies ‘cashing in on human misery’ to pay for environmental damage

    Eight of the biggest oil companies amassed profits of more than $90bn (£67bn) in just three months as the Iran conflict sent energy prices soaring and the emissions-fuelled climate crisis caused deadly heatwaves.

    The windfall war profits have reignited calls for oil and gas supermajors such as Saudi Aramco and BP to pay for the environmental damage caused by “cashing in on human misery” and fund a rapid transition to renewable energy.

    Continue reading...

  • Farmers advised to vaccinate after recent hot weather provides ideal conditions for virus-carrying midges

    There has been an “alarming” surge in the number of sheep affected by an outbreak of bluetongue in the UK, with farmers whose livestock are at risk being urged to move them out of areas where midges are plentiful.

    The virus, which does not necessarily kill sheep but makes them ill and can have a long recovery time, presents as high fever and swelling of the lips and tongue, with a one-week incubation time. The tongue may go blue and even protrude from the mouth. More than 590 cases were reported last week, according to the National Sheep Association (NSA).

    Continue reading...

  • Over-the-counter treatments for cats and dogs contain chemicals that are banned in pesticides and pollute waterways

    Over-the-counter flea treatment for cats and dogs should be banned as millions of hazardous chemicals are unnecessarily applied to UK pets each year, a parliamentary report has concluded.

    Cats and dogs are widely treated with topical, or “spot on”, treatments that include insecticides to prevent fleas. Vets often recommend regular treatments as a preventive measure, even when the animals do not have fleas.

    It’s Invertebrate of the Year again! Every day from 3-12 August, we will be profiling one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated, and when you have heard about all of them, we will open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas. Email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • New research shows early-warning species is on the move, expanding or contracting geographic range and changing altitude

    Butterflies, often considered a “sentinel of change”, are on the move across every continent they inhabit, shifting to survive as global heating reshapes their environment.

    About one in 10 species have already expanded or contracted their geographic range, or shifted in altitude, according to a global study published in Nature Ecology & Evolution.

    Continue reading...

  • As climate disaster stares us in the face, the radical right says ‘Embrace the Mediterranean life’. Embrace death, more like it

    Can’t you leftists understand? Mass death is good for you. Reject the woke love of life! Welcome civilisational collapse! Watch it all burn, then dance in the ashes! This, roughly speaking, is how the dismissal of climate action is now being justified: the argument has shifted from science denial to outright nihilism.

    The new incendiary spirit is exemplified by that serial arsonist Allister Heath, editor of the Sunday Telegraph. In a column in the Daily Telegraph last week, originally titled “Britain can’t stop climate change. Scrap net zero and embrace Mediterranean life”, he argued that “climate change is real” but “the war against global warming has been lost”.

    George Monbiot is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • This week, we launched our third annual vote to honour nature’s unsung heroes. The Guardian’s natural history writer – and woodlouse fanboy – Patrick Barkham is now answering your questions

    Ask a question: log in or sign uphere

    Sprockertime asks: Is building an invertebrate home in the garden just lobbing a log in the herbaceous border?

    Patrick:

    Thanks Sprockertime, I love your question. The answer is yes!

    I’ve done all kinds of fancy things for wildlife in my garden (filling in a “sunken garden” with five tonnes of chalk raised a few eyebrows in my neighbourhood) and I salute everyone who has erected bird boxes and bug hotels.

    Thanks for your contribution Cathy247, I am picturing your garden and your respect and curiosity for the tiny lives around you and hooray for all that!

    I suspect your insect is a solitary bee or wasp, and it is great to know the bug hotel is being used. As your comments show, it is so easy to help invertebrate life; even if we have no garden, we can live alongside woodlice and spiders in our flats and houses.

    Continue reading...

  • Scientists find ruminants emit more of greenhouse gas individually than cows, although total contribution tiny compared with domesticated livestock

    When cows belch and fart they release methane, which is warming the planet, but how does this compare with the digestive gases emitted by wild animals? A new study shows that deer add the greatest amount of methane to the atmosphere, but compared with domesticated livestock their total contribution is minuscule.

    Methane is a potent greenhouse gas, which has been rising rapidly in recent years, but it is hard to pin down exactly where it is coming from. Like domesticated cows, wild ruminants such as deer, moose and llamas rely on bacteria to help them break down the fibrous plants they eat, releasing methane as they go. To understand how much methane wild ruminants release, Theresia Yazbeck, from the Max Planck Institute for Biogeochemistry in Jena, Germany, and colleagues used recent estimates of global wild animal populations and combined these with methane emission estimates based on body mass and diet.

    Continue reading...

  • Increasingly erratic weather patterns due to climate change mean people are losing homes, crops and livestock

    As rain lashed the Pir Panjal mountains before dawn on 19 July, Haji Mohammad Latief stepped outside his home in Murrah, a remote mountain village in Indian-administered Kashmir. His daughter had asked him to move the family’s car to a safer place as the rain got heavier.

    “I had only just parked it,” Latief recalled. “When I turned around, I saw the water coming.” Minutes later, a cloudburst sent mud, boulders and water crashing down the hillside.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com