Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home životinje Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Novosti: Ekologija.hr

  • Over-the-counter treatments for cats and dogs contain chemicals that are banned in pesticides and pollute waterways

    Over-the-counter flea treatment for cats and dogs should be banned as millions of hazardous chemicals are unnecessarily applied to UK pets each year, a parliamentary report has concluded.

    Cats and dogs are widely treated with topical, or “spot on”, treatments that include insecticides to prevent fleas. Vets often recommend regular treatments as a preventive measure, even when the animals do not have fleas.

    It’s Invertebrate of the Year again! Every day from 3-12 August, we will be profiling one of the thousands of amazing invertebrates that our readers have nominated, and when you have heard about all of them, we will open the voting so you can choose your favourites. Don’t hesitate to get in touch with thoughts and ideas. Email us at [email protected] with Invertebrate in the subject line.

    Continue reading...

  • Increasingly erratic weather patterns due to climate change mean people are losing homes, crops and livestock

    As rain lashed the Pir Panjal mountains before dawn on 19 July, Haji Mohammad Latief stepped outside his home in Murrah, a remote mountain village in Indian-administered Kashmir. His daughter had asked him to move the family’s car to a safer place as the rain got heavier.

    “I had only just parked it,” Latief recalled. “When I turned around, I saw the water coming.” Minutes later, a cloudburst sent mud, boulders and water crashing down the hillside.

    Continue reading...

  • Scientists find ruminants emit more of greenhouse gas individually than cows, although total contribution tiny compared with domesticated livestock

    When cows belch and fart they release methane, which is warming the planet, but how does this compare with the digestive gases emitted by wild animals? A new study shows that deer add the greatest amount of methane to the atmosphere, but compared with domesticated livestock their total contribution is minuscule.

    Methane is a potent greenhouse gas, which has been rising rapidly in recent years, but it is hard to pin down exactly where it is coming from. Like domesticated cows, wild ruminants such as deer, moose and llamas rely on bacteria to help them break down the fibrous plants they eat, releasing methane as they go. To understand how much methane wild ruminants release, Theresia Yazbeck, from the Max Planck Institute for Biogeochemistry in Jena, Germany, and colleagues used recent estimates of global wild animal populations and combined these with methane emission estimates based on body mass and diet.

    Continue reading...

  • Lib Dems and many Labour MPs join farmers, landowners and firefighters in urging temporary prohibition

    Farmers and landowners are calling for a temporary ban on disposable barbecues in England and Wales, as they warn of the risk of igniting wildfires.

    The call, which has also been made by firefighters and is backed by the Liberal Democrats and many Labour MPs, comes as much of England faces further hot dry weather, despite rain in some areas.

    Continue reading...

  • Troedyraur, Ceredigion: Let’s sing the praises of this network of volunteers who move slowly and look hard, gathering vital wildlife data – and finding fantastic species

    Even before we start a Wildwatch recording morning, Carys May of the West Wales Biodiversity Information Centre has made two identifications: an intimidating dark giant horsefly (Tabanus sudeticus) with huge eyes close together and a notch-horned cleg or horsefly (Haematopota pluvialis), which bit me.

    As we walk through Pencoedtop, a former conifer plantation now being restored to moorland (rhos in Welsh), Carys moves slowly and looks hard. She spots a mining bee, one that can only be identified under a microscope. This one doesn’t collect pollen neatly in its leg baskets, but exits flowers covered in powder, which the female seals into her nest with her eggs. In a bank of brambles, Carys points out several marmalade hoverflies (Episyrphus balteatus), which look like slim wasps. These pollinators migrate at great heights from the continent. She says that, if in doubt, the county hoverfly recorder, like a kind of naturalist archangel, is quick to respond to queries.

    Continue reading...

  • As climate disaster stares us in the face, the radical right says ‘Embrace the Mediterranean life’. Embrace death, more like it

    Can’t you leftists understand? Mass death is good for you. Reject the woke love of life! Welcome civilisational collapse! Watch it all burn, then dance in the ashes! This, roughly speaking, is how the dismissal of climate action is now being justified: the argument has shifted from science denial to outright nihilism.

    The new incendiary spirit is exemplified by that serial arsonist Allister Heath, editor of the Sunday Telegraph. In a column in the Daily Telegraph last week, originally titled “Britain can’t stop climate change. Scrap net zero and embrace Mediterranean life”, he argued that “climate change is real” but “the war against global warming has been lost”.

    George Monbiot is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • Exclusive: Environment Agency is considering whether to prosecute Huntsman Polyurethanes over emissions of carcinogenic benzene

    A plastic manufacturer in the north of England is facing potential legal action over emissions of benzene, a carcinogenic chemical with no safe level, the Guardian can reveal.

    The Environment Agency (EA) is considering taking legal action against Huntsman Polyurethanes in Teesside for a potential breach of licence, which is a criminal offence.

    Continue reading...

  • This week, we launched our third annual vote to honour nature’s unsung heroes. The Guardian’s natural history writer – and woodlouse fanboy – Patrick Barkham will be here from 4pm BST (11am EDT) to discuss this year’s poll and why we must celebrate the spineless

    Ask a question: log in or sign uphere

    What do the tardigrade and the earthworm have in common? They are, of course, the two previous winners of the Guardian’s Invertebrate of the Year poll. An annual contest that pits some of the the natural world’s finest species against each other in celebration – and to remind ourselves why beetles, slugs, worms and moths and others play a critical role in the planet’s infrastructure.

    Contenders to take the tardigrade’s crown this year include the common woodlouse and the immortal jellyfish. We’ll be revealing the rest of the shortlist over the next few days.

    As the Guardian’s natural history writer, Patrick is one of the UK’s foremost nature writers and has written books about badgers, moths and his lifelong love of the outdoor world. His recent reporting has looked at rewilding projects, the homing habits of swifts and people pretending to be otters.

    Continue reading...

  • Demonstrators stage ‘tree sit’ in Arizona town to stop felling of ancient cottonwood grove to make way for border wall

    Protesters are staging a “tree sit” in a tiny Arizona town to prevent the destruction of a grove of ancient cottonwood trees as federal contractors race to build a row of two 30ft walls along the border with Sonora, Mexico.

    The gathering ramped up last week in the town of Lochiel, in the remote San Rafael valley of south-east Arizona. On 27 July, contractors working for Fisher Sand and Gravel crushed three of the largest cottonwoods with excavators.

    Continue reading...

  • Britain exported 139,000 tonnes of rubbish to Turkey last year, leaving smallholders and poor districts of Adana to cope with the debris, microplastics and toxic smoke

    Plastic debris clings to the reeds in a waterway metres from where Ayhan*, a farmer in Adana, southern Turkey, is harvesting aubergines. “We get pollution from all sides here,” he says, referring to the plastic recycling zone upstream, as well as a nearby textile plant that he suspects is making the water acidic. “The plastics are all there, by the bank, and the fumes come this way.”

    Between May 2021 and July 2024, 13 British companies sent 545 shipments of household and supermarket plastic waste, totalling 52,000 tonnes, to the Kemal Deniz recycling zone, under a mile from Ayhan’s aubergine fields, according to data analysed for the Guardian by the Environmental Investigation Agency (EIA), an international NGO.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com