Papa Ivan Pavao II. je naravno bio omiljen junak svoje rodne Poljske. Pri posjetu Velikoj Britaniji 1982. godine – prvi Papa koji je to učinio – je na Nedjelju Pedesetnice održao posebnu misu za poljsku zajednicu. Svečanoj misi u Nacionalnom sportskom centru Kristalna Palača u južnom Londonu prisustvovalo je oko 24 000 poljskih katolika, uključujući sve starije članove poljske zajednice u egzilu i tadašnjeg predsjednika u egzilu Edwarda Bernarda Raczyńskija (1881.-1993., predsjednik 8.4.1979.-8.4.1986.).
Papin posjet nije bio državni, već isključivo pastoralni, financiran od strane Katoličke crkve. Tako su se u raznim gradovima Velike Britanije njegove propovijedi klonile politike. Događaj u Kristalnoj Palači bio je pak drugačiji. Ispred centra stajao je štand u potpori Solidarnosti, pokretu oslobođenja na čelu s Lech Wałęsom koji je 22. prosinca 1990. godine, nakon pada komunizma, postao predsjednikom Poljske.
Papina propovijed sunarodnjacima 1982. sadržavala je dirljiva priznanja doprinosu prognanika u očuvanju njihovih vjerskih i kulturnih tradicija izvan granica domovine na čijoj su vlasti tada bili komunisti. Novinari u to vrijeme nisu bili pozvani na događaj u Kristalnoj Palači. Prijevod Papinog govora na engleskom jeziku možete pročitati na ovoj poveznici; na kraju prijepisa nalazi se snimka izvornika na Poljskom jeziku.
Karol Józef Wojtyła rođen je 18. svibnja 1920. godine u Wadowicama. Kada je 1978. preuzeo papinstvo kao Ivan Pavao II., bio je prvi netalijanski Papa u 455 godina. U svijetu je ostavio svoj trag u vrijeme kada su promjene zahvatile političke podjele. Igrao je ulogu i u padu komunizma diljem Europe te u rušenju „Željezne zavjese“ koja je razdvajala komunističke i nekomunističke zemlje. Umro je u Vatikanu 2. travnja 2005., proglašen je blaženim 1. svibnja 2011., a svetim 27. travnja 2014. godine. Njegov se blagdan slavi 22. listopada.
Papa Ivan Pavao II. bio je jednako cijenjen i u Hrvatskoj: Vatikan je 13. siječnja 1992. bio među prvim vlastima koja je priznala Hrvatsku kao neovisnu državu, nakon službene odluke pape Ivana Pavla II. 18. prosinca 1991. godine. Hrvatsku je posjetio u tri navrata tijekom svojeg papinstva: 1994. godine, posjet koji je nazvao hodočašćem mira, proslavio je pred golemom publikom u Zagrebu; 1998. kada je bio u Mariji Bistrici, Solinu i Splitu; te 2003. godine kada je posjetio Dubrovnik, Osijek, Đakovo, Zadar i Rijeku.
Poljska i Hrvatska su katoličke države, a u manjku lokalnih svećenika u Hrvatskoj, dobrodošli su Poljski. Don Robert Bartoszek je već bio proveo neko vrijeme u Hrvatskoj prije no što je postavljen za župnika u Hvaru 2018. godine. Njegov jednogodišnji ugovor produžen je 2019. godine kada mu je uz župe Vrisnika i Pitava, tadašnji biskup Petar Palić dao odgovornost i za župu Svete Nedjelje. Došavši na Hvar s 33 godine, Dob Robert je ubrzo uspostavio izvrstan odnos sa svojim lokalnim župljanima, ali i poljskim posjetiteljima i stanovnicima. Njegova je služba tražena i na kopnu, posebno za vjenčanja na poljskom jeziku u Splitu. Mnogo je doprinio zbližavanju Poljske i Hrvatske: u Vrisniku bi svaka njegova ljetna misa na poljskom privukla oko 100 poljskih vjernika, nekada čak i više; također je za svoje hrvatske župljane organizirao i putovanje u posjet rodnoj Poljskoj i njezinim povijesnim svetištima. Iako su ograničenja Covid pandemije spriječila mnoge aktivnosti zajednice od 2020. godine, nadamo se da će one biti nastavljene nakon što pandemija završi.
2021. godine je Don Robert uz pomoć svojih poljskih veza pružio svojim hvarskim župama posebnu čast: relikvija kose pape Ivana Pavla II. predana je u Vrisniku i Pitvama u posebno dizajniranim relikvijarima da našim zajednicama služe kao štovani podsjetnici na trajnu službu svetog Ivana Pavle.
Prije dolaska relikvija, poljski državni tajnik Wojciech Kolarski je u ime poljskog predsjednika Andrzeja Dude uputio srdačno pismo čestitke i potpore organizatorima događaja.
Kako bi se proslavio dolazak dvaju relikvijara na Hvar, 21. rujna 2021. je održana dirljiva i izuzetno dobro organizirana svečanost. Relikvije je na Hvar donio nadbiskup Mieczysław Mokrzycki, koji je od 21. listopada 2008., imenovan metropolitom grada Lviva u Ukrajni od 21., a ujedno je bio i Papin osobni tajnik tijekom posljednjih devet godina njegovog života.
Popis gostiju za ovu prigodu bio je impresivan. Uključivao je biskupa Hvarsko-bračko-viške biskupije monsinjora Ranka Vidovića, kome je to bio prvi posjet ovim župama; generalnog vikara Hvarske biskupije don Stanka Jerčića; dekana Hvarskog dekanata don Tonija Plenkovića; kancelara Hvarske biskupije don Ivana Jurina; tajnika nadbiskupa Mokrzyckog, Andrzeja Legowicza; splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana kao predstavnika hrvatskog premijera Andreja Plenkovića; poljskog veleposlanika u Hrvatskoj Andrzeja Jasionowskog sa svojom suprugom; poljskog konzula Dagmara Lukovića; počasnog poljskog konzula Josipa Roglića; gradonačelnika Jelse Nikšu Peronja; načelnika PP Hvar Juru Tadića; te Poljske kulturne udruge 'Mikolaj Kopernik' iz Zagreba i 'Polonez' iz Splita.
Nadbiskup Mokrzycki je u svojoj propovijedi govorio o tome kako je papa Ivan Pavao II. držao Hrvatsku pri srcu te istaknuo da je Papa koristio molitvu i meditaciju kao temelj svih svojih svakodnevnih aktivnosti i službenih dužnosti. Njegove će relikvije pomoći svim vjernicima koji su svoje molitve usmjerili na svetoga Ivana Pavla II. da uzmu za primjer njegov zagovor, te ljubav i brigu koje su ispunjavale njegov život.
Nadbiskup je prvi relikvijar prenio u procesiji od kleričkog doma Vrisnika do crkve sv. Antuna Opata, gdje je predvodio misu posvete koju su koncelebrirali biskup Ranko Vidović zajedno s nekoliko svećenika.
Potom je drugi relikvijar u procesiji prenesen u pitovsku župnu crkvu sv. Jakova, gdje ga je blagoslovio i posvetio nadbiskup.
Predsjednik Seoskog odbora Pitve Andro Duboković zahvalio se nadbiskupu i svima koji su doprinijeli toj značajnoj prigodi u povijesti župe, a posebno se naravno zahvalio župniku don Robertu. Potom su djeca iz župe, među kojima su bile i dvije kćeri Andre Dubokovića, po običaju uručila prigodne darove uzvanicima.
Glazba je važan dio svih proslava na Hvaru te ova prigoda nije bila iznimka. Lokalni zborovi su zajedno sa svojim poljskim kolegama uveličali vjerske obrede, dok je starogradska limena glazba uzbudljivim ritmovima pomagala procesijama da napreduju, pogotovo uz dugi niz stuba koje vode do župnih crkava.
Po završetku formalnih svečanosti su pitovski pjevači zajedno s poljskim zborom „Wisla“ pod vodstvom Janine Welle otpjevali popularnu himnu „Krist jednom stade na žalu“ (pogledajte video ispod).
Bilo je zadovoljstvo vidjeti nadbiskupa i don Roberta kako se veselo pridružuju zboru i s guštom pjevaju nakon dana koji je za obojicu zacijelo bio naporan. Potom je svim sudionicima ponuđena okrepa, uz poseban obrok za eminentne goste u pitovskom renomiranom restoranu Dvor Duboković.
© Vivian Grisogono 2021. Prijevod: Josip Vlainić
