Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Objavljeno u Zanimljivosti

Stanovnici Jelse na otoku Hvaru ugodno su iznenađeni što je jedan mladi par iz Amerike, nakon ljetovanja u kolovozu 2020. godine, ostao u njihovom mjestu i kroz zimu.

Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Foto: Vivian Grisogono

Inače, to su već na škoju šire poznata Jessica Romano (32), rođena u New Yorku, gdje je živjela i radila sve dok nije preselila u San Francisco u Kaliforniji. A njezin partner Thibaud Duprat (31) rođen je na drugom kraju svijeta, u Parizu, ali se kasnije s obitelji preselio u Ameriku, kada je imao 10 godina - od tada je živio u Kaliforniji ili pak u New Yorku.

Na kavi u Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Jelšani su u početku mislili da je to njihov trenutačni hir, da će malo ostati i otići, ali su se ipak prevarili. Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, koja je postavljena zaslugom općinskog načelnika Jure Dubokovića – Nadalinija daleke 1934. godine, da ostaje u tom malom pitoresknom hvarskom mjestu. A oni su, kako mnogi govore, prvi digitalni nomadi koji su u ovim teškim vremenima pandemije koronavirusa zapeli baš u Jelsi, na središnjem dijelu našeg najsunčanijeg škoja.

Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, da ostaje u tomjestu...“ Foto:Vivian Grisogono

▪ Istina je, nas zaokuplja tehnologija. Thibaud radi kao voditelj razvoja proizvoda: u tvrtki koja se bavi izradom softvera, njegov je zadatak povezati poslovnu stranu s tehnologijom tako da aplikacije budu proizvedene prema poslovnim potrebama tvrtki, i korisnicima pružaju najbolje iskustvo. S druge strane ja sam se specijalizirala za poslovni razvoj -business development, osobito financijsku tehnologiju: osmišljavam partnerstva s drugim tvrtkama da bi posao mogao rasti i podići se na višu razinu – kaže Jessica, te dodaje da su neobično sretni što je ona 1. ožujka prva na Otoku sunca dobila vizu za boravak kao digitalni nomad, dok se Thibaud hvali svojom potvrdom za privremeni boravak, makar će im osobne iskaznice biti doznačene nešto kasnije.

Šetnja u Gradu Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

A njihova životna priča doista je zanimljiva. Upoznali su se prije 5 godina, kada su radili za istu tehnološku tvrtku u Silicijskoj dolini u San Franciscu. Strast su im putovanja, i prošli su kroz gotovo 50 zemalja, što zajedno, što pojedinačno, diljem kugle zemaljske. Prošle godine odlučili su se za rad na daljinu i seliti se 'negdje Starim kontinentom', misleći najprije na Španjolsku, Francusku i Italiju. Međutim, u Lijepu Našu stigli su zato što smo bili jedna od rijetkih zemalja koja je, u uvjetima pandemije, primala goste iz Amerike.

Uživaju na Sunčanom otoku. Foto:Vivian Grisogono

Naravno, oni su mladi i obrazovani ljudi. Još i prije su čuli za mnogobrojne ljepote male Hrvatske te je odlučili posjetiti i puno bolje upoznati. Prvo su stigli u Split, našu priobalnu metropolu, ali su bili mišljenja da njima za život, dakle, rad i provođenje aktivnosti u slobodnom vremenu, puno bolje odgovara jedno malo lipo dalmatinsko misto. Tako su stigli u Jelsu. Budući da su poprilično komunikativni vrlo brzo su pronašli prijatelje i uklopili se u novo društvo. Veliki su ljubitelji životinja i prirode, pa su kontaktirali udrugu "Eco Hvar", nakon čega redovno odlaze u obližnje Pitve pomagati oko pasa, i izvode ih u šetnju.

Sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono

Za mene je Jelsa jedno nevjerojatno, posve slikovito mjesto. Prizori nikad nisu dosadni! Volim sve pogledati - more, druge otoke, planine na kopnu, kako se boje neba mijenjaju, polja, maslinike, povijesne zgrade... čak i kamenje poput onog oko jelšanskog porta. Prekrasna je i bliža okolina mjesta, idealna za šetnje i trčanje, aktivnosti koje sam oduvijek upražnjavala. Meni se sviđa da se tu živi s puno manje stresa nego u drugim mjestima gdje sam dosad stanovala, baš sam se snažno povezala s ovim ambijentom – pripovijeda simpatična Amerikanka.

Sretni u Jelsi. Foto: Vivian Grisogono

Njezin partner se s njom u potpunosti slaže, zaključujući "Jelsa je malo, ali izuzetno lijepo I mirno mjesto u kojem stvarno volim biti". A on, baš kao i njegova draga, voli šport - ljeti su uživali u plivanju i otkrivanju skrivenih i prekrasnih hvarskih plaža. Thibaud dobro igra nogomet, i već je postao član lokalnog NK "Jelsa". Uz to, je redovito odlazio u teretanu, ali naravno te aktivnosti su s vremenom bile zabranjene tijekom lockdowna. Jessica uz vježbanje, voli i meditaciju.

U berbi maslina. Foto ljubaznošću Jessice Romano

Otok Hvar svojim posjetiteljima, u najboljem smislu te riječi, nudi puno novih iskustava, osobito što se tiče autohtone prehrane i vrhunskih vina. No, i mi volimo kužinavati, pa smo ponekad, kada nije bilo lockdowna, naše prijatelje sa zadovoljstvom pozivali da kušaju nešto drugačiju, međunarodnu kuhinju. Zanimljivo je i to da sam ja u Jelsi prvi put otšao na penjanje, društvo su mi činili Ivo Drinković i Fabijan Belić, kojem smo zajedno s drugim mladićima pomagali u podizanju njegovog zida za penjanje. Tu smo se jednostavno udomaćili, uživali smo i u prošlogodišnjoj berbi maslina, što ranije nikad nismo radili. Probat ćemo mi još puno toga, jer smo istinski zavoljeli Jelsu, Hvar, Dalmaciju i cijelu Hrvatsku – zaključio je Thibaud.

Kupili su auto da bi bolje upoznali otok. Foto: Vivian Grisogono

Baš poželjni gosti

Gosti kao što su Jessica i Thibaud, stvarno su primjer najkvalitetnijih ljudi koje je privukao otok Hvar. Ne samo da znaju uživati u dobrom društvu i u svim ljepotima našeg škoja, nego mu hoće dati i svoj doprinos. Kad ide u šetnju, Jessica uvijek sa sobom nosi rukavice i kesice u koje prikuplja smeće na koje usput nailazi! Što je najvažnije oboje vole pomagati ljudima, i kako su mladi, sposobni i uvijek raspoloženi, njihova pomoć vrijedi jako puno. Zato su ih otočani zavoljeli i prihvatili kao svoje, već su ostvarena prijateljstva koja će vječno trajati. A jednog dana kada odu iz Jelse sasvim sigurno će sa sobom ponijeti lijepe uspomene iz naše Hrvatske, a istodobno iza sebe kod mještana ostaviti prekrasne dojmove – rekla je Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", oduševljena njihovim dolaskom i privremenim boravkom na otoku.

Thibaud sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono
© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija (14.03.2021.)
tekst reproduciran uz dopuštenje

Video sadržaj

Nomadi novog doba HRT Puls
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Povijesno gledano, imunološka disregulacija često se smatrala posljedicom neurodegenerativnih poremećaja. Međutim, nedavne studije počinju mijenjati ovaj znanstveni način razmišljanja, sugerirajući da poremećena komunikacija između mozga i imunoloških stanica također može doprinijeti nastanku i napredovanju bolesti. Znanstvenici opisuju imunološku disfunkciju kao uzrok neurodegeneracije, što znači da može stupiti u interakciju s neuronskim i glijalnim ranjivostima, a da nužno nije početni okidač. 

  • Novo cjepivo s nanočesticama moglo bi jednog dana pacijentima dati imunitet na gripu s manje odlazaka liječniku i bez da zdravstveni dužnosnici ispravno nagađaju koji će sojevi gripe postati dominantni svake godine.

  • Australski znanstvenici otkrili su obećavajući novi način borbe protiv jednog od najagresivnijih oblika raka dojke, što daje nadu u učinkovitije tretmane za zaustavljanje širenja bolesti. Studija je identificirala molekularni prekidač koji potiče širenje trostruko negativnog raka dojke, podtipa odgovornog za neke od najlošijih ishoda jer mu nedostaju hormonski receptori koji mnoge druge vrste raka dojke čine lječivim postojećim terapijama koje ciljaju te receptore.

  • Mlađe odrasle osobe s rakom pluća ne-malih stanica imaju značajno veću vjerojatnost od starijih pacijenata da imaju genetske promjene koje se mogu uskladiti s ciljanim terapijama, tvrdi nova studija.

  • Američki znanstvenici otkrili su da u predkliničkim modelima raka debelog crijeva tumori mogu početi oštećivati ​​periferne živce prije početka kemoterapije. Ovi rezultati sugeriraju da upala povezana s tumorom i promjene u metabolizmu masti mogu oštetiti zaštitni omotač oko živaca, poremetivši signale i potencijalno ih čineći osjetljivijima na perifernu neuropatiju ili oštećenje živaca uzrokovano liječenjem.

  • Spoj koji se proizvodi u tijelu nakon jedenja nara poboljšava funkciju srca do 80% kod vrste zatajenja srca s ograničenim mogućnostima liječenja, pokazala je britanska studija. Naime, pokazalo se da urolitin A - prirodni spoj koji se proizvodi u tijelu nakon konzumiranja hrane poput nara, oraha i nekih bobičastih plodova - poboljšava sposobnost srca da se opusti, smanjuje ožiljke i sprječava štetno povećanje srca.

  • U nedavno objavljenom istraživanju pokazalo se da je prehrana bogata antioksidansima povezana s nižim rizikom od raka vrata maternice kod žena. Smatra se, da ovi rezultati sugeriraju da unos antioksidansa u prehrani može igrati potencijalnu ulogu u prevenciji raka vrata maternice.

  • Nova studija sugerira da se Alzheimerova bolest može otkriti snimanjem mozga više od sedam godina ranije nego što se prije pretpostavljalo. Naime, otkrivene su strukturne promjene u mozgu koje se događaju mnogo godina prije nego što se visoke razine amiloid-beta plaka vide na PET snimkama, što je snimanje mozga koje se trenutno koristi za identifikaciju najranijih znakova Alzheimerove bolesti.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, fluktuacije estrogena utječu na mozak, pomažući u preoblikovanju veza između neurona. Pokazalo se da specijalizirana tehnika snimanja nazvana magnetska rezonantna elastografija (MRE) može otkriti mehaničke promjene ovisne o estrogenu u hipokampusu, području mozga uključenom u pamćenje i učenje, tijekom reproduktivnog ciklusa.

  • Imunoterapija je transformirala liječenje raka, no mnogi tumori ostaju otporni na njezine učinke. Među najizazovnijima su tzv. hladni tumori, uključujući rak jajnika, rak dojke i rak prostate, koji izbjegavaju imunološki napad i slabo reagiraju na postojeće imunoterapije. Iako je poznato da kronični okolišni i metabolički stres oštećuju imunološke funkcije, kako dugoročni okolišni i prehrambeni stres reprogramira prirodne stanice ubojice (NK), ostalo je slabo shvaćeno.

Novosti: Biologija.com