Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Novosti: Ekologija.hr

  • Wildfire near Sizewell nuclear plant causes ‘total devastation’ to Suffolk landscape

    Emergency crews say situation remains ‘dynamic’ as more than 100 firefighters battle Dunwich Heath blaze

    A wildfire near Britain’s biggest nuclear power station has caused “total devastation” to one of the UK’s most important landscapes, as fire crews said the situation remained “dynamic”.

    More than 100 firefighters have been battling the blaze on Dunwich Heath, near Leiston, on the Suffolk coast since Wednesday evening. The fire service said on Friday afternoon the situation was stabilising but remained a “major incident” that was “dynamic and potentially changeable”.

    Continue reading...

  • Country diary: Pity the poor limpets – must the summer holidays mean they get smashed by a child? | Sara Hudston

    Lyme Regis, Dorset: Busy beaches can be bad news for shellfish. If curious children don’t know they are live creatures, then let’s educate them

    My favourite beach at Lyme Regis is the capricious East Cliff, visible only at low tide. The best way to reach it is down a 114-step walkway.

    The path drops through rough scrub, a feral mix of wild plants and garden escapes, sizzling with grasshoppers. Buddleia flourishes next to sallow bushes, hazel and gorse. Sour blackberries are already reddening among the brambles and somewhere in the tangle, a stonechat calls. The sound, like two dry pebbles clicked together, echoes the faint tap of fossil hammers audible from the beach below.

    Continue reading...

  • ‘Extremely scary findings’ show climate crisis is supercharging Europe’s wildfire weather

    Latest study says global heating has made hot, dry and windy conditions in Spain at least 20 times more likely

    The extreme heat and drought stoking huge wildfires in Spain and France were made far more likely by the climate crisis, a scientific analysis has found.

    Global heating made hot, dry and windy weather at least 20 times more likely in Spain and twice as likely in France, experts from the World Weather Attribution (WWA) consortium calculated. The finding is the latest to pin the blame for the continent’s sweltering and deadly summer firmly on the heating caused by the burning of oil, gas and coal.

    Continue reading...

  • ‘It’s too fast, too big’: speed of climate crisis is devastating crops, say farmers

    Drought and extreme heat are killing plants, driving up prices while also making some farms economically unviable

    “It’s a constant battle,” says Tim Young. He and his family have been tracking the rainfall on their Norfolk farm since 1976, and the data shows the last six years have seen two-thirds the amount of rain compared with previous years. The lack of water has become the number one risk to Young’s business.

    This summer has seen record-breaking climate induced heatwaves scorch much of Europe, which combined with droughts and “apocalyptic” wildfires has made farming virtually impossible. France has faced down fires that its president, Emmanuel Macron, called the worst since the second world war and on Wednesday half of England was declared officially in drought, with July expected to be the driest on record after winter floods, according to the Environment Agency. So how are farmers bearing up under the pressure?

    Continue reading...

  • ‘It’s all right for them’: private schools and golf courses stay green despite England’s hosepipe bans

    As parks turn brown and paddling pools go unfilled, exemptions mean sports pitches can stay lush – even in school holidays

    After multiple punishing heatwaves, and no rain in parts for over a month, it seems the whole of the south of England is golden brown.

    But by Hammersmith Bridge in Barnes, south-west London, there is the unmistakable scent of damp soil. The playing fields of St Paul’s school, where fees are up to £57,000 a year, are a bright, lush green.

    Continue reading...

  • New solar panels in Great Britain at 15-year high as fossil fuel costs soar

    Boom in solar farms and home installations in first half of 2026 began shortly after start of US-Israel war against Iran

    Great Britain has recorded more new solar power installations in the first half of this year than in any six-month period since 2011, as households turn to rooftop panels to help cut their energy bills.

    An analysis of the government’s official figures shows that Great Britain added 142,536 solar installations in the first six months of the year, putting it on track to top last year’s record solar additions.

    Continue reading...

  • Soy sauce refills and reused jars: can Philippines’ tingi culture hold back deluge of plastic waste?

    A zero-waste shop set up by a district council provides plastic-free products at affordable prices in a country that gets through 164m sachets a day

    Just after classes finish for the day in Malabon City, in the Philippines, a corner shop begins to fill. Mothers arrive with their children, handing over empty bottles to be refilled with soy sauce and cooking oil. Plastic tubs that previously held ice-cream or biscuits are weighed and filled with flour or sugar. The kids get some sweets and banana chips bagged in brown kraft paper.

    This store, Tingi Tindahan, offers a different experience from other small independent shops in the country. It retains the accessibility of micro-retail, colloquially known as tingi, while reintroducing reuse and refill methods instead of selling products in sachets and plastic packaging that too quickly becomes discarded waste.

    Continue reading...

  • ‘Worst we’ve known’: UK turns to imports as drought and heat hit vegetable crops

    Growers in dismay after scorching weather and lack of rain affect yields, sending wholesale prices rocketing

    Pubs, restaurants and supermarkets are having to buy lettuce and broccoli from Spain at what should be the height of UK growing season, as drought and extreme heat hit crops.

    The wholesale price of tomatoes is up by more than 60%, iceberg lettuce by 90% and potatoes by more than 40% as a number of farmers struggle to grow in consistently high temperatures. Even those with irrigation systems and reservoirs on their farms say water is running low.

    Continue reading...

  • ‘We stared into an abyss’: the men and women battling France’s megafire

    Exhausted firefighters, foresters and volunteers wage ‘war of attrition’ against blaze that forced 200,000 people from their homes

    By noon it is time for a break. The temperature is about 35C, the smell of ash, cinders and burnt wood hang acrid in the air. At tables laid out in the shrinking shade on the desiccated grass and sand outside the sports centre in Le Porge, 200 men and a handful of women have gathered. Firefighters, soldiers, police, gendarmes, officials, first aid teams, foresters and volunteers sit elbow to elbow, plates of sausages, steak and potatoes in front of them.

    The village was evacuated just over 14 hours after the “megafire” – as it has become known in France – broke out 6km away last week. The blaze has consumed 42,000 hectares (104,000 acres) of mainly forestland west of Bordeaux. Though finally contained, there are outbreaks every day, pushing to the limit emergency services and the hundreds of amateurs who have come to their aid.

    Continue reading...

  • Household chemicals end up as pollutants if not disposed of correctly. What shouldn’t go down the drain?

    To safely get rid of your detergents, paints, pesticides and bleaches without harming the environment, keep in mind handy rules such as the ‘three Ps’

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at [email protected]

    From bleaches, disinfectants and detergents to pest sprays and paints, many kitchen cabinets and laundry shelves are stacked with bottles and tins of household chemicals.

    Chemicals are ubiquitous in modern life. They are readily available from supermarkets or hardware stores, but can become environmental pollutants if incorrectly stored, used and disposed of.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.